Connect with us

Svijet

KOMIČNE SCENE SA OBUKE RUMUNSKIH REZERVISTA! “Žuljaju me čizme, malo imam i stomaka”

Rumunska vojska nedavno je poslala pozive za 6.000 rezervista od kojih je većina služila vojsku prije više od 10 ili 20 godina, a takva činjenica sa sobom je donijela i brojne čudne i uistinu smiješne situacije.

Naime, rumunska vojska pokrenula je vježbu MOBEKS na koju je pozvano 6.000 rezervista iz kategorije „veterana“, a kako su naveli iz Ministarstva odbrane, cilj je provjeriti njihovu obučenost i borbenu sposobnost.

„Radimo jednodnevne treninge. Iz toga proizilazi da ćemo, kada budemo imali više opcija, pripreme podići na drugi nivo. Današnja obuka je samo jedan element“, rekao je general Iulian Daniliuc, načelnik uprave za kadrove i mobilizaciju.

Međutim, pozivi veteranima sa sobom su donijeli i brojne, poprilično čudne situacije, prenosi Kliks.

Jedan od rezervista koji je dao izjavu za rumunski Digi 24 izjavio je kako je odustao od vježbi prije nego što su one i počele.

„Imam kratke čarape, a čizme su me nažuljale. Bio sam u vojsci prije 20 godina. Sada je oprema dobra, ali ja imam kratke čarape. Nije do čizama nego do čarapa“, rekao je je jedan od rezervista.

Na pitanje novinara šta i dalje čeka u kampu, rezervista je odgovorio.

„Čekam hitnu da dođe po mene. Kada su me pozvali na vježbu, na vratima je bila i policija. Malo sam se uplašio, ali su mi rekli zašto sam pozvan“, naveo je.

Novinari su ga pitali i da li bi išao u rat, prenosi Kliks.

„Ne znam. Nisam više ono što sam bio. Malo imam i stomaka“, nasmijao je sve.

Inače, govoreći o vježbi za veterane, Daniliuc je rekao kako se rumunska vojska i dalje može osloniti na starije vojnike.

„Razmislite o posljednjoj generaciji koja je služila vojni rok 2006. godine. Od tada je prošlo 18 godina. Dakle, vojnici koji su tada imali 20-24 godine, sada imaju preko 38-40 godina. Možemo se još 10 godina osloniti na njih jer ih po zakonu možemo pozivati sve do 55 godine“, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno