Connect with us

Društvo

KOMISIJA DALA POTVRDU “Nije data saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu”

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
Gaćanovićeva je rekla Srni da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.

“Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva”, rekla je Gaćanovićeva.

Ona je pojasnila da je u skladu sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva potrebno pribaviti saglasnost komisije za sve intervencije u zaštićenom prostoru.

Gaćanovićeva je podsjetila i na Zakon o sprovođenju odluka Komisije koji obavezuje nadležne institucije da se ponašaju u skladu sa tim, a da se sve ono što nije u skladu sa odlukama Komisije u planskoj dokumentaciji stavlja van snage.

Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.

“Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Ona je dodala da je potom nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.

Gaćanovićeva je naglasila da je BiH potpisnik međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog, prirodnog i nematerijalnog nasljeđa koje BiH obavezuju da se istorijski slojevi i istorijska nematerijalna baština ne smiju koristiti u dnevnopolitičkim kontekstima.

“Treba da odvojimo istorijsku ličnost Stefana Prvog Tvrtka Kotromanića od interpretacije, jer ne postoji kralj Bosne i srednjovjekovna Bosanska kraljevina. Tvrtko je bio ban Bosne, a onda je ovjenčan krunom Nemanjića i radi se o jednoj mnogo većoj državi”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Komentarišući natpis na spomeniku na kojem piše “Kralj Tvrtko”, Gaćanovićeva ističe da se time prenosi lažna informacija, te da se treba razlučiti da li se spomenikom pozdravlja ban Tvrtko i veliča bosanska titula bana ili se veliča titula Nemanjića, gdje se on proglašava Stefanom Prvim Tvrtkom Kotromanićem, kraljem Srblja, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i to je potpuno druga titula.

“U tom smislu ukoliko se zaista veliča ličnost i titula kralja, onda je potrebno napisati tačno, a ne interpretirati djelimično ovu titulu, tako da definitivno ovo predstavlja zloupotrebu istorijskog sloja koja je suprotna međunarodnim konvencijama”, naglasila je Gaćanovićeva.

Ona smatra da je interpretacija Tvrtka Kotromanića koja se sprovodi ovim spomenikom u cilju političko-ideološke savremene poruke pravno protivna međunarodnim konvencijama BiH, čime je i neustavna.

“Neophodno je netačnosti iz imena ove istorijske ličnosti odvojiti od poruke koju spomenik nosi. Iz toga razloga, bez ideoloških prizvuka, potrebno je pravilno napisati titulara imenom i titulom”, zaključila je Gaćanovićeva.

Spomenik srpskom vladaru Stefanu Tvrtku Kotromaniću pojavio se tokom noći u Sarajevu, prekoputa zgrade Predsjedništva BiH pozdravljajući jutrom, možda, iznenađene građane ovog dijela isključio bošnjačkog Sarajeva.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno