Connect with us

Društvo

KOMISIJA DALA POTVRDU “Nije data saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu”

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
Gaćanovićeva je rekla Srni da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.

“Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva”, rekla je Gaćanovićeva.

Ona je pojasnila da je u skladu sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva potrebno pribaviti saglasnost komisije za sve intervencije u zaštićenom prostoru.

Gaćanovićeva je podsjetila i na Zakon o sprovođenju odluka Komisije koji obavezuje nadležne institucije da se ponašaju u skladu sa tim, a da se sve ono što nije u skladu sa odlukama Komisije u planskoj dokumentaciji stavlja van snage.

Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.

“Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Ona je dodala da je potom nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.

Gaćanovićeva je naglasila da je BiH potpisnik međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog, prirodnog i nematerijalnog nasljeđa koje BiH obavezuju da se istorijski slojevi i istorijska nematerijalna baština ne smiju koristiti u dnevnopolitičkim kontekstima.

“Treba da odvojimo istorijsku ličnost Stefana Prvog Tvrtka Kotromanića od interpretacije, jer ne postoji kralj Bosne i srednjovjekovna Bosanska kraljevina. Tvrtko je bio ban Bosne, a onda je ovjenčan krunom Nemanjića i radi se o jednoj mnogo većoj državi”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Komentarišući natpis na spomeniku na kojem piše “Kralj Tvrtko”, Gaćanovićeva ističe da se time prenosi lažna informacija, te da se treba razlučiti da li se spomenikom pozdravlja ban Tvrtko i veliča bosanska titula bana ili se veliča titula Nemanjića, gdje se on proglašava Stefanom Prvim Tvrtkom Kotromanićem, kraljem Srblja, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i to je potpuno druga titula.

“U tom smislu ukoliko se zaista veliča ličnost i titula kralja, onda je potrebno napisati tačno, a ne interpretirati djelimično ovu titulu, tako da definitivno ovo predstavlja zloupotrebu istorijskog sloja koja je suprotna međunarodnim konvencijama”, naglasila je Gaćanovićeva.

Ona smatra da je interpretacija Tvrtka Kotromanića koja se sprovodi ovim spomenikom u cilju političko-ideološke savremene poruke pravno protivna međunarodnim konvencijama BiH, čime je i neustavna.

“Neophodno je netačnosti iz imena ove istorijske ličnosti odvojiti od poruke koju spomenik nosi. Iz toga razloga, bez ideoloških prizvuka, potrebno je pravilno napisati titulara imenom i titulom”, zaključila je Gaćanovićeva.

Spomenik srpskom vladaru Stefanu Tvrtku Kotromaniću pojavio se tokom noći u Sarajevu, prekoputa zgrade Predsjedništva BiH pozdravljajući jutrom, možda, iznenađene građane ovog dijela isključio bošnjačkog Sarajeva.

Related Topics:

Društvo

VOZAČI OČAJNI – kilometarske kolone na granicama, od gužvi BOLI GLAVA!

Vozače koji su jutros odlučili da krenu na put, na graničnim prelazima dočekalo je neprijatno iznenađenje.

Gužve su haotične, kolone vozila koja čekaju na izlazak iz BiH su kilometarske. Ljudi, čini se, ne znaju više šta će od sebe i sa sobom, pa izlaze iz svojih automobila, uzdišu i pitaju se, neko u sebi, a neko pak naglas – “šta se dešava”.

“Suprug i ja krenuli smo u Zagreb na aerodrom i evo već sat vremena stojima na graničnom prelazu Gradina”, govori čitateljka BL portala.
Kaže da su prvobitno planirali ići preko Gradiške, ali da ih je policija preusmjerila.

“Rekli su nam da je tamo haos. Kao izbjegli smo jedan, a dočekao nas drugi, možda čak i veći haos. Do 13.30 h moramo biti u Zagrebu, ali je pitanje da li ćemo uspjeti. Kolona je sve veća i veća iz nas, a ispred niko ni da mrdne”, kaže naša sagovornica.

Nataša Lakić, BL portal

Nastavi čitati

Društvo

POZOVITE 17156! Majci četvoro djece iz Banjaluke potrebna pomoć za novu šansu za život bez bola!

Ružica Bajić iz Banjaluke, majka četvoro djece, više od dvije godine vodi najtežu životnu bitku – borbu sa zdravljem, bolom i nemoći. Do sada je imala tri operacije kičme, a da bi otišla na još jednu operaciju u Tursku, koja košta oko 18.500 evra, potrebna joj je pomoć dobrih ljudi.

Kako je pojasnila, od 3. aprila 2023. imala je tri teške operacije kičme, a otad hoda isključivo uz pomoć štaka i svakodnevno trpi bolove.

“Ljekari su mi preporučili četvrtu operaciju kralježnice, koja mi može omogućiti život bez bola i šansu da opet hodam, da živim, da budem majka kakvu moja djeca zaslužuju. Dobila sam ponudu iz Turske, gdje su mi ljudi rekli da ću se vratiti normalnom životu bez bolova. Ukupan iznos operacije je 18.500 evra plus dodatni troškovi, a to je za moju porodicu prevelik iznos. Nismo bez novca, ali ovu sumu ne možemo sami prikupiti”, napisala je Bajićeva.

Navodi da svih ovih godina nisu tražili pomoć, ali da je sada došao trenutak kada ne mogu bez pomoći dobrih ljudi.

“Zato vas molim – pomozite mi koliko možete. Svaka donacija, ma koliko mala bila, vodi me korak bliže životu bez bola. Hvala vam svima koji budete uz mene kroz pomoć, podršku, dijeljenje ili jednostavno ljudsku riječ. Zbog svoje djece, zbog budućnosti, ne odustajem”, poručila ja Bajićeva.

Za nju je otvoren i humanitarni broj 17156, a sva tri bh. operatera su u funkciji.

Podaci za uplatu:

Ime i prezime: Ružica Bajić

Banka: NLB Banka Banja Luka

Žiro račun (BiH): 5621008003724585

IBAN: BA395620998186062712

SWIFT BIC:RAZBBA22

PayPal: mcmama.1710@gmail.com

Nastavi čitati

Društvo

OBUSTAVLJENA KUPOVINA “KUMOVSKE ZGRADE”! Pravobranilaštvo BiH povuklo ručnu

Pravobranilaštvo BiH zatražilo je od UIO BiH da obustave sve aktivnosti u sprovođenju Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku kupovine objekata u Banjaluci za potrebe UIO, tj. kupovine zgrade “Grand Tradea” u vlasništvu Mila Radišića, za 99,5 miliona KM, sve dok se o ovom slučaju ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Takođe, Pravobranilaštvo je od UIO BiH zatražilo da im dostave cjelokupnu tendersku dokumentaciju u vezi s ovom javnom nabavkom, a sve ovo je rezultat odgovora na zaključak Predstavničkog doma PS BiH, a kojim se od Pravobranilaštva tražilo pokretanje pravnog spora u vezi sa navedenom kupovinom Radišićeve zgrade.

No, prije nego što Pravobranilaštvo BiH pokrene bilo kakav upravni spor, oni su se pozvali na članove 44. i 213. (stav 2) Zakona o upravnom postupku BiH, te su se žalbom obratili Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, da bi se ta kancelarija prva izjasnila o ovom slučaju.

“Odredbom člana 213. stav 2. je propisano da tužilac, pravobranilac i druga tijela, kad su zakonom ovlašćeni, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na štetu javnog interesa”, podsjećaju iz Pravobranilaštva BiH.

Iz Pravobranilaštva BiH podvlače da se podnošenjem žalbe Kancelariji za razmatranje žalbi BiH automatski obustavlja izvršenje osporavane odluke.

Sada se čeka stav Kancelarije, iz koje su za “Nezavisne novine” kazali sljedeće:

“Žalba je dostavljena našoj kancelariji. Sada izvjestilac ima 15 dana da prikupi sve informacije, a onda još 15 dana da se o tome izjasni”.

Ovo praktično znači da bi Kancelarija trebalo da se izjasni o žalbi do kraja avgusta, ili najkasnije prvoj dekadi septembra ove godine.

Jasmin Ermić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, nada se pozitivnim vijestima od strane žalbene kancelarije.

“Ukoliko Komisija za razmatranje žalbi ipak odbije žalbu, onda se Pravobranilaštvo BiH svakako u skladu sa zaključkom PD PS BiH treba obratiti Sudu BiH, da osporava odluku, odnosno da se pokrene upravni spor”, pojašnjava Emrić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta bi se desilo ako bi sve odluke bile u njihovu korist, ali bi UIO na kraju odbio da ih sprovede, Emrić navodi da je PD PS BiH zaključkom zatražio od Pravobranilaštva BiH da se opet obrate Sudu BiH koji bi odlučivao o odgađanju predmetne odluke.

“Ovo što je sad krenulo to znači da se sada obustavlja izvršenje Odluke o kupoprodaji objekata za potrebe UIO, koja se osporava do konačne sudske odluke”, kazao je Emrić.

Ali, dok iz Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH očekuju dobre vijesti, kako od strane Komisije za razmatranje žalbi, Pravobranilaštva, a u krajnjoj liniji i od Suda BiH, oni su u informaciji koju im je dostavila Magdalena Papić, pravobranilac BiH, obaviješteni i o mogućim pravnim i praktičnim rizicima u ovom slučaju.

Naime, ističe se da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH trenutno neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Nadalje, upozoravaju da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrde, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručuju, stiže novi problem.

“U tom kontekstu upozoravamo da bi usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, a koji potpisuje Magdalena Papić, pravobranilac BiH.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale, uloga Pravobranilaštva BiH u ovom slučaju je ključna, jer, kako nam je pojasnio bivši pravobranilac Mlađen Mandić, Pravobranilaštvo  je jedino koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni dakle zastupaju sve – od parlamenta do neke agencije. Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka”, rekao je Mandić tom prilikom.

S druge strane, iz SNSD-a su kazali da se od ove teme pravi politički performans, da proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše i prati, već da za to postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju po tom pitanju.

Nastavi čitati

Aktuelno