Krajiška ljepotica sprema se da tokom dočeka Nove, 2026. godine postane centar turističke pažnje uz koncerte, festivale i bogate praznične pakete. Rezervacije su u punom jeku, a gosti iz evropskih zemalja stižu da uživaju u zabavi, muzici i bogatim programima koje grad na Vrbasu nudi.

Najviše gostiju za proslavu novogodišnjih praznika, prema riječima hotelijera i turističkih radnika, pristiže iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Vlasnik marketinške agencije “Euforija” Boris Udovičić, organizator dočeka Nove godine u “Areni Centar”, kaže da su rezervacije uveliko počele.

– Pet godina radimo punom parom za ovaj praznik, a ovaj put smo obezbijedili oko 700 soba u više hotela. Cijene koje su dostupne na našoj veb-stranici su početne i one će sve više rasti u susret Novoj godini. Rezervacije su moguće do popunjenja kapaciteta, a to najčešće bude do 15. decembra – rekao je Udovičić.

Dodao je da cijene neće biti prilagođavane gostima koji dolaze u grupama.

– Novitet koji smo ove godine uveli je “Novogodišnji festival”, koji će biti održan 30. decembra, a nastupaće pjevačica Tea Tairović. Trenutne cijene iznose 25 maraka za barske stolove, 40 za sjedenje, a 80 za “ultra VIP”. U cijenu ulaznice uključena je rezervacija izabranog mjesta, dok će piće biti naplaćivano po standardnim cijenama – naveo je on.

Prema njegovim riječima, ovogodišnji paketi za doček i reprizu Nove godine uključuju smještaj i hranu, te “ol inkluziv” usluge svih vrsta premijum pića. Istakao je da u najluđoj noći nastupa pjevačica Tanja Savić, a za reprizu Nove godine Sloba Radanović i Seka Aleksić.

Iz hotela “Meriot” su poručili da su rezervacije počele, ali da kapaciteti još nisu popunjeni.

– Radimo individualne rezervacije, a imamo saradnju i sa organizatorima “Arena Centra” koji zakupljuju dio hotela za praznike. Cijene se, kao i obično, zasnivaju na noćenju i doručku, tako da gosti izdvajaju oko 140 evra za tu uslugu. Na cijenu dvokrevetne sobe dodaje se doručak za drugu osobu, a trudimo se da onima koji dolaze u grupama ponudimo popuste – rekli su oni i dodali da će za praznike cijene biti nešto više.

Najčešće im dolaze domaći i gosti iz Srbije i Hrvatske i BiH, a kapaciteti, kazali su, uvijek budu popunjeni.

– Obično ostanu dvije do tri sobe koje budu popunjene dan prije ili tačno za Novu godinu, jer tada ljudi traže smještaj u posljednji čas – naveli su oni.

Savremeni banjsko-rekreativni kompleks “Terme Banjaluka” nova je atrakcija u gradu, a pojedini su već odlučili da će hladne praznične dane provesti u toploti velnes-centra i sauna.

– Radićemo za Novu godinu, imaćemo goste, ali nećemo organizovati proslave, jer smo mi zdravstvena ustanova. Rezervacije su počele i još nije popunjen kapacitet. Cjenovnik će za te dane najvjerovatnije ostati isti – rekli su iz “Termi Banjaluka”.

Najviše gostiju imaju iz BiH, a ostali dolaze iz Njemačke, Švajcarske, Belgije, Srbije pa čak i Velike Britanije.

– Osim smještaja imamo bazen, svijet sauna, velnes u posebnom bloku, VIP prostore i druge sadržaje. Medicinski dio vjerovatno neće raditi tokom praznika, a sve ostalo hoće – kazali su oni.

“Zimzobal”
Iz Gradske uprave su poručili da “Banjalučka zima” počinje 30. novembra otvaranjem “Zimzobala” u parku “Petar Kočić”. Za doček Nove godine planiran je nastup Nataše Bekvalac, a za reprizu Ace Pejovića kod Teniske arene. Trg Krajine će i ove godine imati klizalište i luna-park, a biće organizovana i Dječija nova godina i Srpska nova godina.

Glas Srpske

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.