U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 33 stepena Celzijusova.

Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.
Dnevna temperatura vazduha od 27 do 33, u višim predjelima od 22, a jutarnja od devet do 13, na jugu do 18, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Čitam jedan tekst o tome kako je u petak 19. juna ove 2025. godine objavljeno da su direktor Audio-vizuelnog centra Republike Srpske i direktor jedne privatne produkcijske kuće potpisali ugovor o sufinansiranju igranog filma koji, kaže se u tom tekstu, “tematizuje stradanje Srba u banjalučkom naselju Drakulić u februaru 1942. godine”.

To je, za one koji ne znaju, zločinački poduhvat u kojem su hrvatske ustaše samo u toku 7. februara 1942. godine pobile preko 2.300 srpskih civila, među kojima 551 dijete, u banjalučkim naseljima Drakulić, Šargovac i Motike.

Nažalost, tek nakon više od 80 godina, i pošto je vrijeme nepopravljivo na štetu Srba već učinilo svoje, Srbi se dosjetiše da snime film o tom zločinu i svom stradanju.

Međutim, ima nešto o čemu sasvim izvjesno neće biti snimljen film ne samo ni nakon narednih 80 godina, već nikada, iako bi i on, poput filma čije snimanje se najavljuje, trebao da tematizuje stradanje Srba i Republike Srpske koja je, za razliku od zločina u Drakuliću, stradala ponajviše srpskom rukom.

Brojni su primjeri koji su pravo obilje za pisanje filmskog scenarija, a zatim i snimanje cjelovečernjeg igranog filma o tome.

Iz tog mnoštva izdvojiću samo jedan istiniti slučaj, za koji bi na samom početku tog filma moglo, kao u američkim filmovima, biti napisano: “Based on a true events – Zasnovano na istinitim događajima”.

Recimo, presudnu ulogu u legitimizaciji nasilja OHR-a (ohaerizma) u dejtonskoj BiH odigrale su srpske sudije.

One su, zarad ličnih interesa, poslušno prihvatale i u svojim presudama slijepo provodile nasilje ohaerizma, čiju suštinu je predstavljalo to da jedan stranac, suprotno Ustavu BiH i Povelji UN, nametne svoju volju kao ustav i zakon, a onda srpske sudije sve to provedu u svojim presudama, umjesto da se suprotstave tom nasilju i tako onemoguće njegovu realizaciju, što bi bila odbrana Ustava BiH i Republike Srpske.

U toj postavci ima i takvog ponašanja u formi tako pogodnoj za filmski scenario, u kojem jedna akterka, koja je kasnije dogurala i do sudije jednog od ovdašnjih najviših sudova, ulazi u ljubavnu sagu sa jednim od ovdje uticajnih stranaca, sagu koja prolazi kroz različite periode uz završni brodolom, što će joj omogućiti da od efemernog lika u srpskoj pravosudnoj zajednici dogura do najviših pravosudnih visina.

Za to je, osim ljubavne, cijena bila i njena bespogovorna primjena u presudama svega protivpravnog što je na štetu Republike Srpske nametao OHR.

Ovakva, inače istinita ljubavna priča ne bi bila samo to, kao što ni Šolohovljev roman “Tihi Don” nije samo roman o ljubavi Aksinje Astahove i Grigorija Melehova, nego bi ona, što je mnogo važnije, bila u stvari filmska naracija o tome kako smo svojom glupošću i pohlepom nepopravljivo razorili Republiku Srpsku.

Tehnologija napreduje svakog dana, a s njom se mijenjaju i naše svakodnevne navike. Pametni uređaji, digitalna rješenja i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju alate i predmete koje smo decenijama uzimali zdravo za gotovo. Donosimo pregled stvari koje bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.

1. Ključevi
Tradicionalni metalni ključevi sve češće ustupaju mjesto pametnim bravama i biometrijskim sustavima. Prepoznavanje otiska prsta, lica ili korištenje beskontaktnih kartica postaje standard u novim zgradama i vozilima. Sigurnije, brže i jednostavnije – a ključevi polako odlaze u zaborav.

2. Papirnati računi
Digitalni računi postaju sve češći u trgovinama, a uz prednosti poput lakšeg pohranjivanja i pretraživanja, sve manje ima potrebe za tiskanim potvrdama. Osim praktičnosti, prelazak na digitalno doprinosi i zaštiti okoliša.

3. Gotovina i bankovne kartice
Pametni telefoni i satovi s digitalnim novčanicima omogućuju beskontaktno plaćanje gotovo svugdje. Sve više tvrtki prelazi na bezgotovinsko poslovanje, a fizički novac i plastične kartice gube na važnosti.

4. Daljinski upravljači
Pametni televizori danas se mogu kontrolirati mobitelima ili glasom. Potraga za izgubljenim daljinskim postaje nepotrebna jer se uređaji sve više oslanjaju na aplikacije i glasovne asistente.

5. Šifre
Kombinacije slova, brojeva i simbola koje teško pamtimo uskoro će zamijeniti biometrijski sustavi. Otisak prsta, prepoznavanje lica ili čak skeniranje oka nude veću sigurnost i jednostavniju upotrebu.

6. Redovi na aerodromima
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i biometriji, procesi identifikacije na aerodromima postaju znatno brži. Primjer je zračna luka u Dubaiju, gdje pametni tuneli omogućuju prolazak granične kontrole u samo 15 sekundi – bez vađenja dokumenata.

7. Fiksni telefoni
Još uvijek prisutni u ponekim domovima i uredima, fiksni telefoni gube utrku s mobilnim uređajima. Kako starije generacije nestaju, s njima bi mogao otići i klasični telefonski aparat.

8. Faks uređaji
Iako su već odavno tehnološki zastarjeli, faks uređaji još se povremeno koriste u administraciji. No zahvaljujući e-mailu i digitalnom potpisivanju dokumenata, sve su rjeđi i vjerojatno će uskoro potpuno nestati.

9. Veliki tvrdi diskovi
Pohrana podataka seli se u oblak. Umjesto gigabajta na fizičkim uređajima, sve više korisnika bira cloud usluge koje nude brz, siguran i dostupan pristup s više uređaja – od Netflixa i Spotifya do iClouda i Google Drivea.