Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Related Topics:

Društvo

PAKLENO TOPLO, ALI STIŽE I OBRT: Evo kakvo vrijeme očekuje građane u nedjelju

Nakon sunčanog i veoma toplog dana, građane Banjaluke i okoline u nedjelju, 26. jula, očekuju temperature do 32 stepena Celzijusa, uz sparno vrijeme i mogućnost kratkotrajnih pljuskova i grmljavine u večernjim satima.

Jutro će biti svježe, sa temperaturama oko 16 stepeni, dok će tokom dana preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Najtopliji dio dana biće između 14 i 17 časova, kada će živa u termometru dostići oko 32°C.

Meteorolozi upozoravaju da će zbog visokih temperatura i sparine subjektivni osjećaj biti još topliji, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i zaštite se od UV zračenja.

U večernjim časovima postoji mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, ali se ne očekuju dugotrajne padavine.

Nastavi čitati

Društvo

PAKLENE VRUĆINE PRED NAMA: Sladić najavio temperature i do 41°C

 Povratak izrazito visokih temperatura vazduha očekuje se od 29. jula uz maksimalne vrijednosti od 34 do 41 stepen Celzijusov, najavio je meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, malo kiše još možemo očekivati u noći na ponedjeljak, nakon čega prognozira duži period bez značajnijih padavina.

Novi toplotni talas

“Budući da će naredni period ispuniti kriterij prema kojem će prosječne dnevne temperature zraka najmanje pet dana zaredom odstupati za 5 i više stepeni od prosjeka, možemo konstatovati da slijedi novi toplotni val u našem regionu. Prema trenutnim prognoznim modelima trajao bi najmanje jednu sedmicu, a signali su jednoglasni za natprosječne temperature zraka do 5. avgusta”, naveo je Sladić.

Vazdušna masa iz Afrike

Prema njegovim riječima, vazdušna masa porijeklom sa sjevera Afrike najprije će zahvatiti zapadni i sjeverozapadni dio Evrope, prije nego što se premjesti nad centralnu Evropu i Balkan.

“Važan faktor u cijeloj priči bit će nedostatak površinske vlage, koji može značajno izmijeniti karakteristike same zračne mase pa bi izraženiji osjećaj sparine tokom dana uglavnom trebao izostati. S obzirom na isušeno tlo, u narednom periodu obratiti pažnju na odnos prema prirodi jer će rizik od nastanka šumskih požara sve više rasti”, naveo je Sladić na Facebooku.

Temperature mora

Meteorolog se osvrnuo i na očekivane temperature mora u narednom periodu.

“Temperature mora u daljem porastu pa početkom augusta nemojte se iznenaditi ukoliko vam more bude neugodno toplo za kupanje”, istakao je Sladić.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

GODINAMA UPOZORAVAJU UZALUD: Domovima zdravlja u Srpskoj prijeti slom

Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka ljekara u penziju i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje hroničnog nedostatka doktora porodične medicine u Republici Srpskoj, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama.

Dom zdravlja Banjaluka saopštio je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. septembra, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite građanima neće biti ugrožena.

Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka Anastasija Stokanović navela je da je tokom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka doktora u penziju i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada.

-Ove organizacione mjere imaju za cilj da raspoloživi doktori budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite’, navela je Stokanović.

Istakla je da doktori porodične medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sistemu.

Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informisati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja.

Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom periodu. Prema podacima Doma zdravlja Banjaluka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista porodične medicine.

Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem konkursu bilo je raspisano deset specijalizacija iz porodične medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da mladi doktori češće biraju kliničke specijalizacije.

-Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju- poručuje Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice.

-Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta porodične medicine trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banjaluke’, rekao je Mišić.

On smatra da mladi ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste.

-Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije-rekao je Mišić.

Ocijenio je da bi država trebalo da učini porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine evropske zemlje, poput Rumunije, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inostranstvu.

Mišić upozorava da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju, zbog čega nije moguće precizno planirati potrebe za ljekarima.

-Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može riješiti oko 80 odsto zdravstvenih problema, ali danas nema dovoljno vremena za prevenciju jer je preopterećen velikim brojem pacijenata i administracijom- rekao je Mišić.

Tako, kako kaže, porodični ljekar bi, po normativima, trebalo da u smjeni ima do 25 pacijenata od kojih bi petoro dolazilo samo na preventivne preglede i konsultacije.

-Međutim, naši ljekari porodične medicine u smjeni imaju i po 80 pacijenata i nemaju vremena da se posvete. Zato pacijenti porodične ambulante doživljavaju kao mjesto gdje samo idu po uputnicu za specijalistu-objašnjava Mišić.

Prema njegovim riječima, ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu znači ulaganje u zdravlje stanovništva, ali i u ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupljim bolničkim liječenjem.

Ocijenio je da je neophodno sistemski jačati porodičnu medicinu kako bi se spriječio dalji odlazak ljekara i osigurao kvalitet zdravstvene zaštite građana u narednim godinama.

Buka

Nastavi čitati

Aktuelno