Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, uveče promjena

U BiH će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Krajem dana očekuje se naoblačenje sa sjeverozapada, a tokom noći kiša će zahvatiti sjever i sjeverozapad Bosne.

Vjetar slab, sjeverni i sjeveroistočni, dok će poslijepodne na jugu i jugozapadu duvati slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 17 do 23, na jugu do 26 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

VUČIĆ DOLAZI U DONJU GRADINU: Obilježavanje sjećanja na žrtve Jasenovca

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini.

Obilježavanju će prisustvovati i drugi zvaničnici Republike Srpske i Srbije.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je ubijeno 20.000 djece.

Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Nastavi čitati

Društvo

FZO RS UPOZORAVA: Skoro 10.000 penzionera od 1. maja ostaje bez osiguranja

Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.

Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje

Kako navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.

Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila

“Međutim, kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja, važno je da se jave u Poresku upravu RS i regulišu svoj status, odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100), a potom da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu, kako bi im bila utvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.

“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.

“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj, što Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja RS obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.

“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova, a uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.

Gdje se penzioneri mogu informisati

Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.

“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno