Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.

“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.

Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.

“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.

“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.

“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.

“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.

“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.

“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.

“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.