Connect with us

Zdravlje

KONTROLIŠITE EMOCIJE! Četiri načina uticaja bijesa na zdravlje

Ljutnja nije samo neprijatno osjećanje već može imati i loše posljedice po vaše zdravlje.

U najboljem slučaju, bijes nas upozorava na opasnost i prirodne podstiče na akciju. Ali bijes je emocija koju karakteriše osjećanje antagonizma prema nekome ili nečemu što vam je nanijelo nepravdu, prema Američkom psihološkom udruženju (APA).

“Kada su iskustva ljutnje prečesta, suviše intenzivna, traju predugo ili nisu proporcionalna događaju koji ga pokreće, emocija može imati problematične efekte na naše blagostanje i naše zdravlje”, kaže dr Rejmond Čip Tafrate, klinički psiholog i profesor na Državnom univerzitetu u Novoj Britaniji.

Bijes je dio odgovora na borbu, smrzavanje ili bjekstvo u kome nadbubrežne žlijezde preplavljuju tijelo hormonima stresa, kao što su adrenalin i kortizol, objašnjava dr Tafrate. Doživljavamo fiziološke efekte kao što su ubrzani otkucaji srca i visok krvni pritisak, brzo gurajući krv u srce. Tijelo se fizički priprema za “borbu” da bi se odbranilo ili pobjeglo od opasnosti.

Evo nekih zdravstvenih efekata bijesa koje treba da znate:

Bijes stresira srce
Doživljaj bijesa pokreće tijelo da oslobađa hormone stresa, koji vremenom mogu uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da bijes (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama u izrazu lica) dovodi do promjena u srcu koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog pritiska i naknadnih komplikacija (kao što su bolesti srca, srčani udar, moždani udar, i metabolički sindrom). To je zato što adrenalin, koji se povećava kada ste ljuti, može izazvati promjene u srcu.

Dokazi sugerišu da je bes posebno povezan sa većim rizikom od srčanog udara. U sistematskom pregledu koji je razmatrao studije sa ukupno skoro četiri hiljade učesnika iz više od pedeset medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili više od dvostruko povećanje broja srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja besa.

Ljutnja može poremetiti varenje
Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji i utiču jedno na drugo. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne tjelesne procese) je da pomaže u regulisanju varenja. Ali to može biti poremećeno kada tijelo pređe u režim borbe ili bijega, kao što se može desiti kao odgovor na stres.

Previše ljutnje ometa mentalno zdravlje
Biti u stanju ljutnje može uticati i na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da je ljutnja često povišena kod emocionalnih poremećaja, kao što su anksioznost i depresija, i povezana je i sa težim simptomima i sa manjim odgovorom na liječenje. Bijes (posebno produžena ljutnja) takođe može uticati na našu koncentraciju i obrasce razmišljanja. To nas može učiniti neprijateljskim ili ciničnim, što može uticati na naše odnose i sposobnost stvaranja veza.

Ljutnja može da pokvari san
Pokazalo se da ljudi koji se bore da kontrolišu svoj bijes ili se češće osjećaju ljuti imaju lošiji san. Umjereni do visoki nivoi bijesa bili su značajno povezani sa povećanjem rizika od poremećaja sna kod odraslih od 40 do 70 procenata. Druga istraživanja sugerišu da osjećaj ljutnje povećava psihičko uzbuđenje i mentalni nemir, što kasnije otežava mogućnost da zaspite.

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.

Nastavi čitati

Kuhinjica

OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.

Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.

U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.

Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.

Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.

Sastojci:

Jedna šaka bobičastog voća

Dvije šolje kokosove vode

Pola avokada

Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)

Priprema:

Sve izblendajte i popijte na prazan stomak

Nastavi čitati

Aktuelno