Connect with us

Svijet

KONTROVERZNO NOVO PRAVILO Žene u Mađarskoj će morati da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa

Žene koje žele da obave pobačaj u Mađarskoj moraju, u skladu s novim pravilom, prije izvođenja zahvata da poslušaju otkucaje srca fetusa.

Pravni proglas kojim je ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter naredio da se ispoštuje ta naredba, u zvaničnim mađarskim novinama pojavio se u ponedjeljak uveče.

U njemu stoji da, prilikom podnošenja zahtjeva za pobačaj, žena mora da predoči ljekarsku potvrdu o tome da su joj “jasno predočeni faktori koji ukazuju na postojanje vitalnih funkcija embriona”.

Po pisanju lokalnih medija zakonska formulacija, koja čak i na mađarskom zvuči nespretno, znači da žene prije zahvata prekida trudnoće moraju da slušaju otkucaje srca embriona. Uredba stupa na snagu u četvrtak.

U Mađarskoj postoji ograničeno vrijeme za izvođenje pobačaja. Žene smiju da prekinu trudnoću do 12. nedjelje ako kažu da prolaze kroz ličnu krizu.

Premijer Viktor Orban, na vlasti od 2010. godine, voli da se predstavlja kao pobornik hrišćanskih vrijednosti i ideala tradicionalne porodice.

Pritom je taj desno orijentisani populista svjestan činjenice da bi opsežnija zabrana pobačaja, kao u Poljskoj kojom vladaju ekstremno desno orijentisani nacionalisti, bio krajnje nepopularan potez u njegovoj zemlji.

Organizacije za odbranu prava žena u Mađarskoj kažu da najnovije pooštrenje pravila samo povećava pritisak na žene koje su i bez toga u veoma teškoj situaciji zbog neželjene trudnoće.

Ideju da se, kao uslov za prekid trudnoće postavi obavezno slušanje srčanih otkucaja fetusa, prvobitno je predložila ekstremno desno orijentisana stranka Mi Hazank (Naša domovina). Ta je grupacija prvi put ušla u parlament nakon izbora u aprilu prošle godine. Premda čini dio opozicije i dalje ima podršku provladinih medija, piše Index.

Svijet

FIRME NAJAVLJUJU POSKUPLJENJA I OTKAZE: Njemačka od 1. januara podiže minimalac

Njemačka počev od 1. januara sljedeće godine povećava minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,90 evra bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje danas objavljeni izvještaj Institut za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.

Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac.

Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.

Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.

Pored toga, značajno je porastao udeo firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.

Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj, prenosi Glas Srpske.

Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade, navodi se na veb stranici Ifo.

Nastavi čitati

Svijet

PRONEVJERA U VRHU DIPLOMATIJE EU: Policija izvršila raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove

Belgijska policija izvršila je raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, u okviru istrage o potencijalnoj pronevjeri, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je izvršena racija i na Evropskom koledžu u Brižu.

Iz Kancelarije ističu da su privedene tri osobe, te da se istraga sprovodi zbog sumnje u pronevjeru povezanu sa finansiranjem obuke za nižerangirane diplomate.

Osim toga, izvršeni su i pretresi kuća osumnjičenih, javio je Rojters.

Tužioci navode da sumnjaju na pronevjeru novca na tenderu kojim je Koledž dobio devetomjesečni mandat za sprovođenje obuke u članicama EU 2021. i 2022. godine.

EEAS i Evropski koledž nisu komentarisali navode tužilaštva.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Rusija ne želi rat sa Evropom, AKO DO RATA DOĐE – NEMA PREGOVORA”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da ta zemlja ne namjerava da ratuje sa evropskim zemljama, ali da je, ako Evropa započne rat spremna na to “odmah”, kao i da Moskva, ako dođe do tog rata, uskoro neće imati “nikoga s kim da pregovara”.

“Evropske zemlje su uznemirene što su isključene iz pregovora o Ukrajini. Ali niko ih nije isključio, one su same sebe isključile”, rekao je novinarima Putin, prenio je Tas.

Ruski predsjednik je naglasio i da Evropa nema mirovnu agendu već da je na strani rata kao i da dalje živi u iluziji da će nanijeti strateški poraz Rusiji, iako shvata da je to nemoguće.

“Rusija dozvoljava Evropskoj uniji da se vrati pregovorima o ukrajinskom pitanju ako se uzmu u obzir realnosti na terenu”, istakao je Putin i naglasio da su se Evropljani samoinicijativno povukli iz pregovora, usvojviši tezu o “strateškom porazu Rusije”

Istovremeno, Putin je nazvao evropske predloge o mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa neprihvatljivim.

“Sve promene koje Evropa predlaže u mirovnom planu su u celu ka blokiranju procesa”, rekao je Putin i istakao da EU ujedno želi da optuži Rusiju za remećenje mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Putin je napomenuo da Rusija djeluje hirurški precizno u Ukrajini i da to “nije rat u pravom smislu te reči”, ali da će, ako Evropa napadne, stvari biti drugačije.

Dodao je i da bi Rusija mogla da “odseče Ukrajinu od mora” ako Kijev nastavi sa piraterijom protiv ruskih brodova, navodi Raša Tudej.

Kao odgovor na napade na tankere u Crnom moru, Rusija će, ističe Putin, intenzivirati udare na ukrajinske luke i brodove koji u njih pristaju.

Nastavi čitati

Aktuelno