Connect with us

Svijet

Otkriveno šta je Zelenski pokazivao Trampu: “PUTIN SE ISTINSKI BOJI”

Američki predsjednik Donald TrAmp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče su se sastali u Bijeloj kući.

U vezi s potencijalnom isporukom američkih projektila Tomahawk Ukrajini, Zelenski je izjavio da je “realan”, da se o toj temi raspravljalo na sastanku, ali da SAD “ne žele izazvati eskalaciju” s Moskvom.

“Rusija se boji Tomahawka, istinski se boji, jer je to moćno oružje”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

On je Trampu iznio i prijedlog da SAD Ukrajini da moćne Tomahawke, a da Ukrajina zauzvrat SAD isporuči dronove.

Iako je sastanak s Trampom opisao kao “produktivan”, Zelenski je rekao i da “računa na Trampa da će izvršiti pritisak na Putina”.

Takođe je još jednom pozvao na “bezbjednosne garancije” za svoju zemlju i rekao da je “otvoren” za trostrani samit s Trampom i Putinom kako bi se pokušala zaustaviti ruska invazija.

Okrivaju se detalji sastanka Trampa i Zelenskog
Prema izvoru iz ukrajinske delegacije u Vašingtonu, Zelenski je takođe predstavio Trampu “karte” koje prikazuju potencijalne ciljeve u Rusiji koje bi se moglo pogoditi.

“Na tim kartama postoje tačke pritiska u ruskoj obrani i vojnoj ekonomiji koje se mogu ‘ciljati’ kako bi se (Vladimir) Putin prisilio da okonča rat”, objasnio je taj izvor novinarima, prenosi Index.

Zelenski je otkrio i da je nakon sastanka s američkim predsjednikom telefonom razgovarao s evropskim čelnicima.

Trampov prijedlog za okončanje sukoba
Američki predsjednik Tramp na mreži Truth Social objavio je da je Zelenskom na sastanku rekao da je “vrijeme da se nađe sporazum za okončanje rata”.

“Sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bio je vrlo zanimljiv i srdačan, ali rekao sam mu, kao što sam snažno predložio predsjedniku Putinu, da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i pronađe dogovor”, napisao je Tramp, tvrdeći da bi dvije zaraćene strane trebale “stati tamo gdje jesu”.

Zelenski: Najteže pitanje, biće pitanje teritorije
Volodimir Zelenski izjavio je tokom brifinga za novinare nakon razgovora u Bijeloj kući sa Donaldom Trampom da će najteže pitanje tokom mirovnog procesa za Ukrajinu biti pitanje teritorije, ali je naglasio da se prvo mora postići prekid vatre, prenijeli su danas ukrajinski mediji.

“Naš stav je da prvo postignemo prekid vatre kako bismo mogli da sjednemo za pregovarački sto, razgovaramo, razumijemo naše stavove. Mislim da je ovo veoma važan prvi korak”, rekao je Zelenski i dodao da predsjednik SAD razume ovaj stav, prenosi jutros agencija Ukrinform.

Ukrajinski mediji su prenijeli da je tokom sastanka Trampa i Zelenskog ključno pitanje bilo o načinima da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi se postigao mir.

Uoči sastanka sa Zelenskim, Tramp je razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ocijenio da je razgovor bio “veoma produktivan”.

Tramp je rekao da će se sastati sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o “mogućnosti okončanja neslavnog rata između Rusije i Ukrajine”.

Ukrajinski dronovi zapalili rusku trafostanicu
Trafostanica u ruskoj Uljanovskoj oblasti gori nakon napada ukrajinskim dronom, izvijestili su ruski medijski kanali na Telegramu 18. oktobra.

Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama navodno prikazuju dronove kako noću pogađaju trafostanicu Veškaima u regiji, što je dovelo do požara na mjestu napada,

Meta napada ključna energetska infrastruktura
Trafostanica Veškaima je elektroenergetsko postrojenje od 500 kilovolta u vlasništvu podružnice Rossetija, najveće ruske kompanije za prenos električne energije.

Ukrajina je pojačala napade na daljinu protiv ruske naftne, gasne i energetske infrastrukture, što predstavlja ključni izvor prihoda Moskve koji pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu. Trafostanica Veškaima nalazi se više od 900 kilometara istočno od rusko-ukrajinske granice.

Nastavak napada na rusku energetsku mrežu
U noći 16. oktobra, ukrajinski dronovi pogodili su sličnu trafostanicu u ruskoj Volgogradskoj oblasti, izvijestio je regionalni guverner Andrej Bočarov.

Krajem septembra, guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izvijestio je o napadu na kritičnu infrastrukturu i “značajnim nestancima struje” nakon što su ukrajinske rakete HIMARS navodno pogodile termoelektranu.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno