Vazduh u Sarajevu jutros je vrlo nezdrav sa indeksom kvaliteta 208, podaci su sajta “Eko akcija”.

Prema listi svjetske platforme za praćenje zagađenosti vazduha “I kju er” Sarajevo je jutros na četvrtom mjestu iza pakistanskog Lahorea, mongolskog Ulanbatora i Kolkate u Indiji.

Na osnovu mjerenja “Eko akcije”, vazduh je nezdrav u Visokom, gdje je izmjeren indeks kvaliteta od 198, a slijede Vogošća sa 185, Kakanj sa 184, Ilijaš sa 176, Zenica sa 167, te Travnik i Banjaluka sa indeksom 166.

Umjereno zagađen vazduh je u Prijedoru, Bihaću i Mostaru, dok je dobar u Trebinju i Livnu.

Vrlo nezdrav vazduh kod lica sa respiratornim oboljenjima poput astme može izazvati značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećava vjerovatnoću negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani, dok bi svi ostali morali izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju.

Evropska unija do sada je za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C u Bosni i Hercegovini odobrila oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM bespovratnih sredstava. Riječ je o finansijskoj pomoći koja ne mora da se vraća, a koja je namijenjena jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji.

Ovaj podatak potvrdio je Luiđi Soreka (Luigi Soreca), šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, prilikom nedavne ceremonije završetka radova na četiri poddionice Koridora 5C.

Kako piše Večernji list BiH, Evropska unija od 2015. godine, putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), podržava izgradnju ključnih dionica ovog saobraćajnog pravca.

Koridor 5C predstavlja važnu vezu Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama i evropskom saobraćajnom mrežom, a njegova izgradnja trebalo bi da doprinese bržem transportu robe, boljoj povezanosti gradova i razvoju privrede.

Koliko je novca EU izdvojila za Koridor 5C?
Prema podacima koje je iznio Soreka, ukupna bespovratna podrška Evropske unije za Koridor 5C dostigla je oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM.

Za razliku od kredita kojima se takođe finansira izgradnja auto-puta, bespovratna sredstva ne predstavljaju dug koji BiH mora da otplaćuje.

Važno je naglasiti da se navedeni iznos odnosi na podršku odobrenu kroz različite faze projekta, a ne nužno na novac koji je u cijelosti već isplaćen i potrošen.

Evropska unija tako ostaje jedan od ključnih finansijskih partnera u realizaciji ovog projekta, koji je dio transevropske transportne mreže.

Značaj Koridora 5C nije ograničen samo na izgradnju novih kilometara auto-puta. Njegov završetak trebalo bi da omogući efikasnije povezivanje BiH s evropskim tržištem, olakša međunarodni transport i stvori bolje uslove za privredni razvoj.

Otvoreno novih 20 kilometara auto-puta
Podaci o evropskoj finansijskoj podršci ponovo su istaknuti prilikom nedavnog otvaranja četiri poddionice Koridora 5C na pravcu od Zenice prema Žepču.

Puštanjem u saobraćaj približno 20 novih kilometara auto-puta napravljen je još jedan korak u povezivanju centralnog i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti otvaranja učestvovali su predstavnici Evropske unije i domaćih institucija, a Soreka je tom prilikom naglasio značaj evropske podrške izgradnji saobraćajne infrastrukture u BiH.

BiH može računati i na dodatna sredstva EU
Osim finansiranja Koridora 5C, Bosni i Hercegovini dostupne su i druge mogućnosti podrške kroz Plan rasta Evropske unije za zapadni Balkan.

Ovaj plan zasniva se na četiri ključna stuba, među kojima su približavanje ekonomija zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, jačanje regionalne ekonomske saradnje, sprovođenje reformi i povećanje finansijske pomoći.

Među inicijativama koje se podržavaju nalaze se pristupanje jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), unapređenje sporazuma o romingu, uspostavljanje zelenih koridora na graničnim prelazima i pristup jedinstvenom digitalnom tržištu.

Finansijska sredstva iz Instrumenta za reforme i rast povezana su s ispunjavanjem konkretnih reformskih koraka, što znači da njihova isplata zavisi od sprovođenja dogovorenih obaveza.

Dok se izgradnja Koridora 5C nastavlja, gotovo 1,7 milijardi KM odobrene bespovratne pomoći pokazuje koliki je finansijski značaj evropske podrške za razvoj putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina, po svemu sudeći, neće dobiti novi popis stanovništva ni 2027. godine, iako su podaci iz posljednjeg popisa, provedenog 2013, već ozbiljno zastarjeli. Umjesto da se priprema novo najvažnije statističko istraživanje, nadležne institucije još nisu postigle ni osnovni politički i institucionalni dogovor o njegovom sprovođenju.

Prema procjenama Agencije za statistiku BiH i Republičkog zavoda za statistiku, popis tokom 2027. godine nije realno očekivati, dok se kao naredni mogući termin sve češće pominje 2031. godina.

To znači da bi građani BiH mogli čekati gotovo dvije decenije između dva popisa, dok se u međuvremenu stanovništvo suočava s iseljavanjem, migracijama, starenjem i drugim velikim demografskim promjenama.

## Nadležni priznaju: Popis 2027. nije realan

Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da za organizovanje popisa nije dovoljno samo odrediti datum. Neophodno je prethodno postići politički i institucionalni dogovor, pripremiti zakonski okvir i osigurati novac za realizaciju cijelog projekta.

„Za njegovu realizaciju neophodni su prije svega politički i institucionalni dogovor, zakonski okvir i osigurana finansijska sredstva. Naredni evropski popisni ciklus odnosi se na 2030/2031. godinu, a savremene međunarodne preporuke sve veći značaj daju korištenju administrativnih izvora podataka, uključujući i njihovo kombinovanje s tradicionalnim popisivanjem stanovništva“, rekla je za „Nezavisne novine“ Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.

Slično mišljenje iznio je i Ognjen Ignjić, stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju u Republičkom zavodu za statistiku.

„Zbog brojnih pripremnih aktivnosti neophodnih za uspješnu realizaciju popisa stanovništva, nije realno očekivati da jedan takav sveobuhvatan projekat bude realizovan u toku 2027. godine“, rekao je Ignjić.

## Podaci iz 2013. godine sve manje upotrebljivi

Demograf Aleksandar Majić smatra da popis stanovništva ne može biti organizovan proizvoljno, već da je potrebno voditi računa o evropskim preporukama i međunarodnim statističkim standardima.

Prema njegovim riječima, naredni evropski popisni ciklus vezan je za 2031. godinu, zbog čega bi bilo najkorisnije da BiH svoj naredni popis uskladi s tim terminom.

„Većina zemalja je obavila popis 2021. godine, ali je tada bila pandemija pa neke države to nisu uradile. Što se tiče nauke i struke, mi bismo bili najsrećniji kada bismo popis imali 2031.“, rekao je Majić za „Nezavisne novine“.

On upozorava da su podaci stariji od deset godina u demografskom smislu faktički neupotrebljivi, posebno u državama poput BiH, koje karakterišu intenzivne migracije i iseljavanje stanovništva.

Zbog toga smatra da se nameće potreba uspostavljanja registra stanovništva koji bi omogućio precizniji uvid u broj ljudi koji zaista žive u zemlji.

„Samim tim nameće se potreba uvođenja registra stanovništva, koji bi nam dao egzaktan uvid u broj stanovnika u državi“, naglasio je Majić.

## Zašto BiH još nije spremna za novi popis?

Da bi popis mogao biti organizovan, potrebno je završiti niz zahtjevnih pripremnih aktivnosti. Među najvažnijima su:

– Postizanje političkog i institucionalnog dogovora o sprovođenju popisa.
– Priprema i usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira.
– Utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja.
– Izrada metodološke i organizacione dokumentacije.
– Obezbjeđivanje budžeta i izvora finansiranja.
– Priprema vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova.
– Sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja.

Dosadašnja praksa pokazuje da se zakon o popisu donosi tek kada institucije usaglase sve pojedinosti i postignu konsenzus o načinu njegovog sprovođenja.

Upravo na to ukazuje i odgovor koji je Savjet ministara BiH ranije utvrdio na poslaničko pitanje Rejhane Dervišević, poslanice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U odgovoru je navedeno da se prije donošenja zakona moraju definisati svi ključni elementi projekta, od datuma i pitanja do budžeta, kartografske dokumentacije i probnog popisa.

## Hoće li BiH čekati do 2031. godine?

Iako je 2031. godina sve češće pominjana kao mogući termin narednog popisa, to još ne znači da je datum zvanično utvrđen.

Za sada nema završenog zakonskog i organizacionog okvira, niti političkog dogovora neophodnog za početak priprema.

U međuvremenu, BiH se suočava s demografskim promjenama čije se razmjere teško mogu precizno utvrditi bez pouzdanih i ažurnih podataka.

Posljednji popis obavljen je 2013. godine, a ukoliko naredni bude održan tek 2031, između dva popisivanja proći će čak 18 godina.