Krajiška kuća sutra slavi svoj četvrti rođendan. Krajem prošle godine otvorena je na novoj lokaciji. Tim povodom razgovarali smo sa Draškom Ilićem direktorom Centra za razvoj poljoprivrede i sela.

Na samom početku upitali smo našeg sagovornika, da li je ova promjena uticala na politike vođenja Кrajiške kuće i kakvo je mišljenje poljoprivrednih proizvođača – kooperanata Кrajiške kuće?

Ilić: Pa svakako da je uticalo, potpuno iznenada i neočekujući u nekom dugoročnom planu mi nismo znali da će sadašnja, sad bivša lokacija Krajiške kuće biti pomjerana odlukom gradske administracije. Nama je naloženo da potražimo drugi prodajni prostor, da se sa iste lokacije premjestimo, i dugo vremena smo tragali gdje i kako da dođemo do nekog smještaja gdje bi Krajiška kuća mogla da nastavi svoj rad. Nismo imali baš neki veliki izbor, većina gradskih poslovnih prostora je ili dodijeljena nekim organizacijama ili je pod nekakvim uslovima izdata nekim trećim licem, tako da smo nakon jedno mjesec dana uspjeli da nađemo prostor stare Name u ulici Braće Mažar i Majke Marije koja je u tom trenutku djelovala jedino približno sličan objekat po nekoj veličini, gabaritima koji bi zadovoljili uslove, a ujedno tu da se nalazi Hercegovačka kuća i na nekih 50-ak metara i sama uprava centra koja upravlja i jednom i drugom kućom.

Vrlo brzo u kratkom vremenskom periodu morali smo da od jednog devastiranog objekta koji nije bio u stanju koje nam odgovara da ga prilagodimo potrebama Krajiške kuće. Ona je u roku od 15 dana već počela da radi. Negdje sa novom godinom smo već bili uselili novi prostor i sad smo trenutno na novoj lokaciji. Da li to ima posledica? Pa svakako, ljudi su bili naviknuti u dijelu grada u kome se Krajiška kuća nalazila, na neki način je bila razglednica Banje Luke i njen oblik i sve ono što smo mi tamo na platou koji je postojao priređivali. Skretalo je pažnju i Banjalučana ali svakako i turista koji dolaze u grad Banjaluku i sad treba vremena da se ljudi prilagode na jedno rješenje koje je po meni nije adekvatno i ja smatram da oni koji budu vodili grad Banjaluku u narednom vremenskom periodu moraju razmišljati ozbiljno o objektu Kuće Krajine ne samo Krajiške kuće.

Krajiška kuća bi sigurno se razvijala i u svom konceptu razvoja trebalo bi da još uvrsti neke druge proizvode i proizvođače sa ovog prostora koji bi mogli da u njoj plasiraju svoje proizvode. Nažalost prethodna kuća nije imala taj komfor a ovaj objekat je tuđe vlasništvo. Mi smo pod kirijom ovoga trenutka i ja se nadam da će gradske vlasti u što kraćem vremenskom periodu izdati lokaciju, izgraditi izgraditi novu ili dati nam neki objekat, neku lokaciju koju bi mogli da adaptiramo i prilagodimo potrebama Krajiške kuće jer ona ne bi smijela ni jednog trenutka da bude zavisna od toga da li će se neko smilovati prema potrebama poljoprivrednih proizvođača, a oni su još uvijek mirni.

Centar za razvoj poljoprivrede i sela u proteklom vermenskom periodu je lokalne poljoprivrednike i njihove proizvode predstavljao na brojnim domaćim, regionalnim i inostranim sajmovima. Кoji su benefiti ovakvog načina prezentacije domaćih autentičnih proizvoda?

Ilić: Pa ako uzmemo u obzir sve ono od čega smo počeli i uzmemo današnji broj poljoprivrednih proizvođača, uzmemo regije sa kojih su oni zastupljeni u Krajiškoj kući možemo doći do pokazatelja koji su stvarno impuzantni.

U samom početku nekih šest poljoprivrednih proizvođača koji su imali prerađevine i koji su zadovoljavali neke standarde da uđu u jedan takav objekat mi danas imamo preko 160 dobavljača to je ozbiljan broj gazdinstava, preko 1.000 različitih vrsta proizvoda i svakako da smo jedan produžena ruka da ti mali ljudi koji žive na ruralnom prostoru proizvode imaju svoje prodajno mjesto ili preko nas imaju ovo o čemu ste Vi govorili jedan fantastičan marketing koji centar neprestano radi i naše posete mnogim sajmovima pokazalo se potpuno opravdanim. Mnogi naši proizvođači već imaju kontakte i njihove robe odlaze i na neke druge destinacije.

Ja sam upravo pre nekih 20-ak dana došao iz Beča sa Sajma turizma na kome je Krajiška kuća mogu slobodno reći bila nekako najposjećeniji štand pored svih država i gradova koji su tamo bili zastupljeni. Bili smo u sklopu štanda Turističke organizacije Republike Srpske zajedno sa Fočom, Prijedorom, Banja Lukom predstavili smo Republiku Srpsku. To je bio sajam na kome nismo išli da prodajemo svoje proizvode, išli smo da se predstavimo. Sve što smo ponijeli tamo je degustirano i potrošeno i tako da je to privuklo veliki broj ljudi koji su došli na naš štand, okusili naše proizvode i poslije svega toga dešava se za nas, hajde da kažem, nagrada, jedna velika nagrada.

Naši ljudi iz Beča su već našli prvu lokaciju za Krajišku kuću koja bi trebala da se otvori u gradu Beču u 12 Bicirku na jednom predivnom mjestu u sklopu, hajde da kažem velikog broja privrednih subjekata negde preko 150.000 ljudi koji rade u tom kvartu dosta vidljiva uvoznik koji bi ovoga trenutka bio naš distributer roba već godinama postoji i imaju logistički centar i naši prijatelji iz Špara jedva čekaju da prve količine tih roba uđu u Austriju i da se nađu i u njihovom lancu prodajnih objekata što predstavlja jedan ogroman i veliki izazov.

Mi smo sve ove naše aktivnosti prezentovali svim resornim ministarstvima koji imaju mogućnost da nam pomognu u ovom projektu. Ovaj projekat nije jedna kuća u gradu Beču već pet franšiza koje bi se našlo na različitim destinacijama. Ja sam siguran da će trebati ozbiljna i velika podrška našim poljoprivrednicima da napravimo dovoljno količina roba koje bi mogle da bude izvožene, a da oni dođu do prihoda koji bi održali njihova gazdinstva, svakako im dao motor pokretač za mnogo veće proizvodnje koje bi mogli i na taj način da pokušamo isto tako kao što drugi rade od nas plasirajući svoje proizvode da unose u svoju zemlju određeni profit ali na neki način i zadrže i raseljavanje tog ruralnog prostora koji nažalost, čini mi se da nije Krajiške kuće i podrška koju centar obezbeđuje tim poljoprivrednim gazdinstvima da oni stvarno ne bi imali nikakve šanse da tamo žive i opstanu.

Ovako vidimo da oni koji su ozbiljno shvatili mogućnosti fantastično rade. Ja sam i danas imao dva tri sastanka sa našim proizvođačima koji su izuzetno zahvalni. Evo sad 22. je naša godišnjica, mi ćemo 19. u Dom omladine pozvati sve svoje poljoprivredne proizvođače, prerađivače želimo da ih upoznamo sa ovim našim politikama, želimo da ih pripremimo da u certifikaciji svojih proizvoda u izradi ambalaže oštampaju deklaracije na Njemačkom i na Engleskom jeziku kako bi one bile prihvatljive onima koji će ih u budućnosti konzumirati na tim područjima i da im ponudimo svoju podršku u svakom pogledu u smislu da napravimo što bolji i što kvalitetniji proizvod i da ukrupnimo što više proizvođača koji će shvatiti da je ovo sad već postalo brenda i da je Krajiška kuća nešto što je poslalo traženo, a isto tako krećemo se dalje i ne stajemo na ovome. Imamo sad jedan sajam. Naša ambasadorka iz Poljske, ambasadorka BiH nas poziva sad na jedan sajam u Poljskoj, takođe želimo da odemo da se predstavimo i više nam je to nekako sad ovog trenutka bitnije nego da se predstavljamo ovde po gradu Banja Luci na nekim mini sajmovima kad smo već tu i skoro pa da smo u RS cijeloj poznati, želimo da izađemo vani.

Jeste li zadovoljni realizacijom projekta „Urbane tržnice” kakve su reakcije građana i lokalnih poljoprivrednika?

Ilić: Pa ja očekujem i mislim da bi sad u narednim danima trebalo da se održi neka Skupština grada Banja Luka gdje bi po strani odluke grada i Skupštine grada Banja Luka urbana tržnica trebala da pređe sad u potpunu nadležnost i upravljanje centru koji je potpuno spreman da je prihvati jer je ta ideja i potekla iz centra da pokušamo da našim građanima napravimo tu urbanu tržnicu i da im primaknemo našu ponudu pred, hajde da kažem njihove pragove kako bi smanjili samo ta njihova kretanja ali isto tako da našim proizvođačima otvorimo mogućnost plasmana proizvoda jer do sada definitivno ono u Banjaluci nisu imali to svoje mjesto gdje bi moglo da iste prodaju. Mislim na ovaj primarni poljoprivredne proizvode iz oblasti povrća voća i svega onoga što dolazi u sezonama. Mi smo ih već pokrenuli, one rade.

Mi smo djelimično zadovoljni, mislimo da još treba da uradimo i poboljšamo uslove na istima kako bi tržnice imale ispred sebe određeni prostor gjde mogu biti zaštićeni u nekim tendama i kupci koji dolaze ali i robe koje se nalaze sad ovoga trenutka unutra u tim našim tržnicama i koje trebaju da izađu vani da budu vidljive, više će mamiti normalno svakoga prolaznika i kupca potencijalnog i to će biti vrlo vrlo brzo. Očekujemo da se to prenese i da nam stavi na raspolaganje kako mi mogli da svojim internim sad nekim pravilnicima kad je projekat sa “EU4Agri” već realizovan. Sad treba da mi to uzmemo i da počnemo da radimo na način kako to najbolje odgovara i našim poljoprivrednim proizvođačima ali i isto tako našim građanima i da pokušamo da nam je ponuda skoro na svakoj teritoriji dijela grada Banja Luka ista. Da nemamo samo da nam je jedan proizvođač na Mejdanu, a nije u Boriku ili da ga nemamo u Starčevici ili u Novoj Varoši i tako dalje.

Ja se nadam da će ovaj projekat zaživjeti ozbiljno i da ćemo u narednom vremenu mi biti sigurno u prilici da u Banjaluci možda izgradimo još dva tri takva prostora u nekim dijelovima grada gdje su veće koncentracije hajde da kažem kolektivnog stanovanja gdje su naša djeca i ljudi smješteni da spriječimo to da sad iz Lazareva dolazite na Gradsku tržnicu ako već možemo imati tržnicu dole. Nadam se da je to za njih sve dobro, zaključio je Ilić.

Ljubinko Spasojević/SrpskaCafe