Connect with us

Svijet

Kreće dvostruki ruski udar, nagomilali 60.000 vojnika: “JAKO SU BLIZU CILJU”

Ohrabrena trenutnim pozicijama, Rusija je pojačala vojne ofanzive na dva fronta u Ukrajini, dok obje strane pokušavaju da ostvare prednost prije nego što jesen uspori borbe.

Prema tvrdnjama analitičara i vojnih komandanata za “Vašington post”, Moskva želi da proširi kontrolisane teritorije prije nego što ozbiljno razmotri prekid vatre. Ukrajina, s druge strane, nastoji da uspori rusko napredovanje i nanese im što veće gubitke.

Ruske trupe postupno se približavaju strateški važnom logističkom čvorištu – gradu Pokrovsku, na istoku zemlje. Ukoliko ga zauzmu, to bi predstavljalo veliki uspjeh i znatno ih približilo cilju osvajanja cijele Donjecke oblasti. Borbe su prvi put proširene i na granicu sa Dnjepropetrovskom oblasti.

Kako bi spriječila Rusiju da dodatno ojača svoje položaje na istoku, ukrajinska vojska pokušava da zadrži najiskusnije ruske jedinice stotinama kilometara dalje, u sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti.

“Najbolji scenario za Ukrajinu bio bi da uspije da uspori ili zaustavi rusko napredovanje u Donbasu, industrijskom srcu zemlje koje obuhvata Donjecku i Luganjsku oblast”, rekao je rusko-britanski vojni istoričar Sergej Radčenko. “Tada bi Ukrajina mogla iskoristiti tu situaciju kao osnovu za postizanje prekida vatre.”

“Na jesen će Rusiji biti lakše da pristane na neku vrstu sporazuma s Ukrajinom, nakon što procijene šta su postigli ofanzivom”, dodao je.

Neprestani napadi na Sumsku oblast
U Sumskoj oblasti ukrajinske snage trpe svakodnevne napade – od vođenih bombi iz vazduha, preko dronova, do pješačkih juriša. Njihov zadatak je da spriječe premještanje ruskih trupa na druga ratišta, posebno ka Donjeckoj oblasti.

Ukrajina je u aprilu pojačala napade u regiji Sumi, čak je izvela manju ofanzivu preko granice u rusku Kursku oblast, kako bi spriječila da do 60.000 iskusnih ruskih vojnika bude prebačeno u Donjecku, Zaporošku i Hersonsku oblast, rekao je prošle sedmice glavni komandant ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski.

Da su te jedinice bile premještene, Rusija bi mogla ubrzati ofanzivu duž cijelog fronta i dodatno rastegnuti ukrajinske odbrambene linije. Međutim, ova taktika izazvala je i kritike – neki komandanti tvrde da je dovela do nepotrebnih žrtava.

Ruske snage su prodrle do sedam kilometara u sjeverni dio Sumske oblasti, iz više pravaca duž granice. Ukrajinske snage ih tamo pokušavaju zadržati kako ih ne bi premjestili na istok. Trenutno uspijevaju da drže do 10.000 ruskih vojnika vezanih za okrug Gluškovo u Kurskoj oblasti, gdje Ukrajina i dalje ima manju prisutnost, iako su je ranije ove godine odatle potisnule ruske i sjevernokorejske jedinice.

Ruski cilj: maksimalno napredovanje u Donjeckoj oblasti
Glavna bitka i dalje se vodi u Donjeckoj oblasti, gdje ruske trupe polako, ali uporno napreduju ka cilju – potpunom osvajanju Donjecka i Luganska.

Pošto ne mogu direktno zauzeti Pokrovsk, Rusi pokušavaju da ga opkole, što ih vodi i u Dnjepropetrovsku oblast. Time bi rat bio proširen i na šestu ukrajinsku regiju, što bi dodatno urušilo moral ukrajinskih snaga i Rusiji omogućilo povoljniju pregovaračku poziciju.

Saboterske grupe već su pokušale prelazak granice, ali su ih ukrajinske snage neutralisale. Ukrajinski komandanti strahuju da bi Rusija ipak mogla napredovati, posebno zbog sve izraženijeg manjka ljudstva i opreme u ukrajinskim redovima.

Zbog nedostatka vojnika i opreme duž fronta koji se proteže preko 1.200 kilometara, ukrajinska vojska je primorana da se fokusira na defanzivu i racionalnu potrošnju resursa, rekao je Oleksij Mahrinski, zamjenik komandanta bataljona “Vukovi Da Vinčija”.

Borbe su, prema riječima komandanata, izuzetno intenzivne, uz konstantno prisustvo dronova, zbog čega čak i smjena trupa postaje izuzetno rizična. Vojnici na položajima ostaju i po nekoliko sedmica, a opskrba im stiže isključivo dronovima.

“Cilj Rusa je da samo uđu u Dnjepropetrovsku oblast kako bi stekli političku prednost u eventualnim mirovnim pregovorima”, kaže Andrij Nazarenko, komandant 72. brigade specijalizovane za upotrebu dronova. “I veoma su blizu ostvarenju tog cilja.”

Zelenski i dalje čeka Trumpovu odluku
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nada se da će Donald Trump konačno zauzeti jasan stav i nastaviti podršku Ukrajini. To bi, vjeruje, moglo uticati i na rusku taktiku.

Dvojica lidera su se nedavno srela na marginama NATO samita i razgovarala o mogućoj vojnoj pomoći, uključujući i isporuku sistema “Patriot”, koje Ukrajina želi nabaviti uz pomoć Evrope.

Američko ministarstvo odbrane u utorak je objavilo da sprovodi reviziju svojih zaliha, ali nije precizirano koje oružje je u pitanju. Zelenski takođe očekuje pooštravanje sankcija protiv Rusije, posebno u energetskom i bankarskom sektoru, koji i dalje finansiraju rat.

Rusi sve uvjereniji u pobjedu
Na frontu se osjeća sve veće samopouzdanje ruskih trupa. Komandant Andrij Nazarenko primijetio je promjenu u ponašanju ruskih pješadijskih jedinica – ranije bi se povlačili kad bi ih napali dronovi, sada bez oklevanja nastavljaju napredovanje.

“Nisam mogao da odolim da ne pitam jednog zarobljenog Rusa: ‘Znaš da ćeš poginuti. Zašto ideš?'” ispričao je Nazarenko.

“Zato što ćemo pobijediti”, odgovorio mu je vojnik, prenosi Index.

Svijet

ZA DLAKU IZBJEGNUTA TRAGEDIJA! Spriječen napad na nuklearku “Smolensk”

Ruski sistemi protiv dronova presreli su pokušaj napada dronom ukrajinskih oružanih snaga na nuklearnu elektranu “Smolensk” u Smolenskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

– Spriječen je pokušaj kijevskog režima da izvrši teroristički napad dronom na infrastrukturu nuklearne elektrane u Smolenskoj oblasti – navodi se u saopštenju.

Ministarstvo dodaje da je ukrajinski dron presretnut u vazdušnom prostoru Smolenske oblasti.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE HVATA ZA SLAMKU! “Trenutne linije fronta da budu osnova za pregovore”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Briselu da trenutne linije fronta u ratu njegove zemlje protiv Rusije treba da budu osnova za mirovne pregovore.

– Potrebni su nam pravi pregovori, što znači da možemo da počnemo tamo gdje je sada linija fronta – rekao je Zelenski i dodao da evropski lideri to podržavaju, prenosi Rojters.

Zelenski je ponovio svoj stav da je neophodno uspostaviti prekid vatre da bi se potom pregovaralo o konačnom sporazumu.

Predsednik Ukrajine je napisao na platformi Iks da je imao važan sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu.

– Značajna podrška Ukrajini u kontekstu predstojećeg sastanka sa predsjednikom Trampom. Danas, zajedno i u nekoliko formata, određujemo o čemu ćemo razgovarati u Vašingtonu. Ključno je da Evropa ostane jednako ujedinjena kao što je bila 2022. godine. To jedinstvo pomaže da se pravedan mir približi i mora ostati snažno – istakao je on.

Prema njegovim riječima, saglasili su se o neophodnosti prekida vatre radi daljih diplomatskih koraka, o efikasnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i o nastavku pritiska sankcijama na Rusiju da bi se ograničio njen budući potencijal.

– Zahvaljujem se lično Ursuli i cijeloj Evropi koja podržava nas i našu težnju za pravednim okončanjem ovog rata – naveo je Zelenski.

Predsednica Evropske komisije u Briselu je dočekala Zelenskog sa kojim danas zajedno učestvuje u video konferenciji Koalicije voljnih.
Fon der Lajen je navela na platformi iks da će se, na zahtjev Zelenskog, sutra pridružiti sastanku sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO POZIVA NA KRAJ RATA! “Proces sa ALJASKE ne smije stati”

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto razgovarao je sa zamjenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom, kome je izrazio zahvalnost za napore koje ulaže predsjednik SAD Donald Tramp radi postizanja mira u Ukrajini.

– Razgovarao sam sa Landauom u vezi sa jučerašnjim samitom na Aljasci. Izrazio sam zahvalnost Mađarske za napore američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne mir i za činjenicu da je, uprkos svim pritiscima, sastanak održan – napisao je Sijarto na mreži “Iks”.

On je podsjetio da se Mađarska tokom posljednje tri i po godine stalno zalagala za prekid vatre i mirovne pregovore.
– Tri i po godine živimo u sjenci rata, svakodnevno se suočavajući sa njegovim posljedicama – bezbjednosnim izazovima, inflacijom izazvanom ratom, vrtoglavim rastom cijena energije i pokušajima Brisela da nas gurne u rat – napisao je Sijarto.

On je napomenuo da rješenje rata nikada neće doći sa ratišta, već samo za pregovaračkim stolom.

– Nadamo se da će razgovori na Aljasci otvoriti put miru. Istovremeno, vjerujemo da se ovo neće završiti kao prije tri i po godine, kada su zapadni Evropljani torpedovali Istanbulski mirovni sporazum. Proces pokrenut na Aljasci ne smije biti zaustavljen -istakao je Sijarto.

Nastavi čitati

Aktuelno