Svijet
Kreće dvostruki ruski udar, nagomilali 60.000 vojnika: “JAKO SU BLIZU CILJU”
Ohrabrena trenutnim pozicijama, Rusija je pojačala vojne ofanzive na dva fronta u Ukrajini, dok obje strane pokušavaju da ostvare prednost prije nego što jesen uspori borbe.
Prema tvrdnjama analitičara i vojnih komandanata za “Vašington post”, Moskva želi da proširi kontrolisane teritorije prije nego što ozbiljno razmotri prekid vatre. Ukrajina, s druge strane, nastoji da uspori rusko napredovanje i nanese im što veće gubitke.
Ruske trupe postupno se približavaju strateški važnom logističkom čvorištu – gradu Pokrovsku, na istoku zemlje. Ukoliko ga zauzmu, to bi predstavljalo veliki uspjeh i znatno ih približilo cilju osvajanja cijele Donjecke oblasti. Borbe su prvi put proširene i na granicu sa Dnjepropetrovskom oblasti.
Kako bi spriječila Rusiju da dodatno ojača svoje položaje na istoku, ukrajinska vojska pokušava da zadrži najiskusnije ruske jedinice stotinama kilometara dalje, u sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti.
“Najbolji scenario za Ukrajinu bio bi da uspije da uspori ili zaustavi rusko napredovanje u Donbasu, industrijskom srcu zemlje koje obuhvata Donjecku i Luganjsku oblast”, rekao je rusko-britanski vojni istoričar Sergej Radčenko. “Tada bi Ukrajina mogla iskoristiti tu situaciju kao osnovu za postizanje prekida vatre.”
“Na jesen će Rusiji biti lakše da pristane na neku vrstu sporazuma s Ukrajinom, nakon što procijene šta su postigli ofanzivom”, dodao je.
Neprestani napadi na Sumsku oblast
U Sumskoj oblasti ukrajinske snage trpe svakodnevne napade – od vođenih bombi iz vazduha, preko dronova, do pješačkih juriša. Njihov zadatak je da spriječe premještanje ruskih trupa na druga ratišta, posebno ka Donjeckoj oblasti.
Ukrajina je u aprilu pojačala napade u regiji Sumi, čak je izvela manju ofanzivu preko granice u rusku Kursku oblast, kako bi spriječila da do 60.000 iskusnih ruskih vojnika bude prebačeno u Donjecku, Zaporošku i Hersonsku oblast, rekao je prošle sedmice glavni komandant ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski.
Da su te jedinice bile premještene, Rusija bi mogla ubrzati ofanzivu duž cijelog fronta i dodatno rastegnuti ukrajinske odbrambene linije. Međutim, ova taktika izazvala je i kritike – neki komandanti tvrde da je dovela do nepotrebnih žrtava.
Ruske snage su prodrle do sedam kilometara u sjeverni dio Sumske oblasti, iz više pravaca duž granice. Ukrajinske snage ih tamo pokušavaju zadržati kako ih ne bi premjestili na istok. Trenutno uspijevaju da drže do 10.000 ruskih vojnika vezanih za okrug Gluškovo u Kurskoj oblasti, gdje Ukrajina i dalje ima manju prisutnost, iako su je ranije ove godine odatle potisnule ruske i sjevernokorejske jedinice.
Ruski cilj: maksimalno napredovanje u Donjeckoj oblasti
Glavna bitka i dalje se vodi u Donjeckoj oblasti, gdje ruske trupe polako, ali uporno napreduju ka cilju – potpunom osvajanju Donjecka i Luganska.
Pošto ne mogu direktno zauzeti Pokrovsk, Rusi pokušavaju da ga opkole, što ih vodi i u Dnjepropetrovsku oblast. Time bi rat bio proširen i na šestu ukrajinsku regiju, što bi dodatno urušilo moral ukrajinskih snaga i Rusiji omogućilo povoljniju pregovaračku poziciju.
Saboterske grupe već su pokušale prelazak granice, ali su ih ukrajinske snage neutralisale. Ukrajinski komandanti strahuju da bi Rusija ipak mogla napredovati, posebno zbog sve izraženijeg manjka ljudstva i opreme u ukrajinskim redovima.
Zbog nedostatka vojnika i opreme duž fronta koji se proteže preko 1.200 kilometara, ukrajinska vojska je primorana da se fokusira na defanzivu i racionalnu potrošnju resursa, rekao je Oleksij Mahrinski, zamjenik komandanta bataljona “Vukovi Da Vinčija”.
Borbe su, prema riječima komandanata, izuzetno intenzivne, uz konstantno prisustvo dronova, zbog čega čak i smjena trupa postaje izuzetno rizična. Vojnici na položajima ostaju i po nekoliko sedmica, a opskrba im stiže isključivo dronovima.
“Cilj Rusa je da samo uđu u Dnjepropetrovsku oblast kako bi stekli političku prednost u eventualnim mirovnim pregovorima”, kaže Andrij Nazarenko, komandant 72. brigade specijalizovane za upotrebu dronova. “I veoma su blizu ostvarenju tog cilja.”
Zelenski i dalje čeka Trumpovu odluku
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nada se da će Donald Trump konačno zauzeti jasan stav i nastaviti podršku Ukrajini. To bi, vjeruje, moglo uticati i na rusku taktiku.
Dvojica lidera su se nedavno srela na marginama NATO samita i razgovarala o mogućoj vojnoj pomoći, uključujući i isporuku sistema “Patriot”, koje Ukrajina želi nabaviti uz pomoć Evrope.
Američko ministarstvo odbrane u utorak je objavilo da sprovodi reviziju svojih zaliha, ali nije precizirano koje oružje je u pitanju. Zelenski takođe očekuje pooštravanje sankcija protiv Rusije, posebno u energetskom i bankarskom sektoru, koji i dalje finansiraju rat.
Rusi sve uvjereniji u pobjedu
Na frontu se osjeća sve veće samopouzdanje ruskih trupa. Komandant Andrij Nazarenko primijetio je promjenu u ponašanju ruskih pješadijskih jedinica – ranije bi se povlačili kad bi ih napali dronovi, sada bez oklevanja nastavljaju napredovanje.
“Nisam mogao da odolim da ne pitam jednog zarobljenog Rusa: ‘Znaš da ćeš poginuti. Zašto ideš?'” ispričao je Nazarenko.
“Zato što ćemo pobijediti”, odgovorio mu je vojnik, prenosi Index.
Svijet
OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.
Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.
Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.
Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.
Svijet
ORBAN UPOZORAVA NA MOGUĆ RAT U EVROPI “Njihov jedini motiv je moć”
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da postoji opasnost od rata u Evropi, govoreći na prvom antiratnom skupu Digitalnih građanskih krugova u Đeru.
“Dvije opasnosti prijete samom postojanju Evrope danas: rat i migracije. Moramo ostati izvan rata i moramo se braniti od migracija na našim granicama” rekao je Orban u izjavi koju je portparol njegove kancelarije oltan Kovač objavio na društvenim mrežama.
Obaveza Mađarske
U razgovoru s mađarskim novinarima, Orban je naglasio da je po njegovom mišljenju, obaveza Mađarske da se drži podalje od međunarodnih sukoba i zaštiti nacionalni suverenitet.
Tvrdi da današnja situacija podsjeća na historijske trenutke koji su prethodili velikim ratovima te je odbacio optužbe da vlada monopolizuje pojam mira.
Govoreći o pomoći Evropske unije Ukrajini, poručio je da Mađarska vodi računa isključivo o interesima svojih građana. Ukrajinsku korupciju nazvao je sporednom temom, naglasivši da je ključno pitanje kako rat utiče na Mađare.
“Možemo doprinositi izgradnji mira, ali sami ga ne možemo stvoriti” rekao je.
Orban je otkrio da je ranije postojao ruski prijedlog prema kojem bi Moskva uzela dvije ukrajinske oblasti uz odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, ali da je, kako tvrdi, taj prijedlog odbijen zbog pritiska anglosaksonskih zemalja.
“Danas Rusija traži četiri oblasti i neće ih se odreći. Vrijeme radi za njih” rekao je.
Pohvalio je Vatikan zbog dosljedne politike mira i dodao da se i drugi zapadni lideri još mogu uvjeriti u takav pristup.
“Egzistencijalna prijetnja”
O migracijama je govorio kao o egzistencijalnoj prijetnji.
“Rat nas ubija. Migracije nas mijenjaju. Možda ćemo se i dalje zvati Mađarima, ali to više neće značiti isto” rekao je.
Orban je pozvao na otvoren razgovor s mladima i istakao da ga u političkim odlukama vode porodica i šest unučadi. Politiku je opisao kao jedan od najboljih poslova, jer pruža mogućnost da se učini dobro, te je pozvao građane da se uključe u javni život.
Osvrnuvši se na skup opozicije održan isti dan u Đeru, rekao je da je teško biti ljevičar u Mađarskoj jer je, prema njegovim riječima, desnica ostvarila većinu ciljeva koje je nekada zagovarala ljevica.
“Njihov jedini motiv danas je moć” zaključio je Orban, a prenosi “Avaz”.
Svijet
MEDVJEDI USMRTILI 13 OSOBA: Japan traži pomoć bivših policajaca i vojnika
Vlada Japana pozvala je penzionisane policajce i bivše vojnike da pomognu u zaštiti stanovništva od sve češćih napada medvjeda, prenose lokalni mediji.
Vlada je uputila poziv pošto je suočena sa nedostatkom iskusnih lovaca, piše list “Asahi šimbun”.
Japan je prethodno ublažio stroge zakone o vatrenom oružju da bi policajcima dozvolio da koriste puške protiv medvjeda.
Prema podacima Ministarstva za zaštitu životne sredine, medvjedi su od aprila širom zemlje usmrtili 13 ljudi, što je do sada najveći broj žrtava u jednoj godini.
Broj susreta medvjeda i ljudi u porastu je iz godine u godinu.
Stručnjaci kažu da se to dešava zbog smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, napuštanja poljoprivrednog zemljišta i zato što gladni medvjedi sve češće ulaze u stambena područja, prenosi Srna.
Većina napada dogodila se u sjevernim prefekturama Ivate i Akita.
-
Politika3 dana agoZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?
-
Društvo2 dana agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika3 dana agoMIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Politika3 dana agoDODIK SE PRAVDA “Muslimani su sve POGREŠNO RAZUMJELI”?
-
Hronika2 dana agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Region2 dana agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
