Connect with us

BiH

KREĆE OBNOVA MOSTA BRČKO-GUNJA, u planu obnova pruge Sarajevo-Zagreb

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske i potpredsjednik Vlade, potpisali su Sporazum o rekonstruciji mosta Brčko-Gunja, a to je bio samo povod da dvije vlade dogovore realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja. Forto je istakao da je rekonstrukcija pomenutog mosta “sazrela” i da bi kraja 2024. godine trebalo da se krene u fizičke radove.

“Do tada ćemo uraditi projekat, dokumentaciju i sve ostalo. Finansiranje rekontrukcije mosta je pola-pola. Znaćemo koliko tačno košta kad bude sprovedeno projektovanje i nabavka toga projekta “, kazao je Forto, te dodao da će već na idućem zajedničkom sastanku biti riječi o izgradnji potpuno novog mosta na relaciji Brčko-Gunja, te da će na tom planu Brčko distrikt morati da riješi određena pitanja, poput novog prostornog plana.

Njegov kolega iz Vlade Hrvatske Oleg Butković, rekao je da će preduzeće “Hrvatski putevi” odmah krenuti sa realizacijom projekta rekonstukcije mosta, u smislu pripremne dokumentacije.

Zijad Nišić, gradonačelnik Brčko distrikta, istakao je da je rekonstrukcija mosta jedan od najznačajnijih projekata ne samo između dvije države, već za ovu lokalnu zajednicu.

“Brčko je spremno da realizuje sve što se bude od nas tražilo. Preko mosta je u prethodne četiri godine bio potpuno suspendovan prevoz. Takođe, nadam se da se realizovati i ova najava o izgradnji novog mosta, koji bi bio prve kategorije, što znači da bi se koristio kao granični prelaz BiH i Hrvatske”, istakao je Nišić.

Most, kako su naveli ministri, nije jedini projekat između dvije države.

Forto je najavio da se nastavlja saradnja na izgradnji cestovne infrastrukture, a prije svega, to su mostovi kod Novog Grada i Orašja.

“Raspravljali smo o brzoj cesti koja će povezati Hrvatsku sa Unsko-sanskim kantonom, najvjerovatnije kod Izačića, pa će ići kroz Jajce, Travnik, ka Sarajevu i dalje koridor prema Podgorici. To ćemo pokušati upisati u mrežu evropskih koridora i to može dobiti onda značajno finansiranje iz EU fondova. Ministar Butković je obećao pomoć ne samo u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku već i dio koji bude u BiH”, rekao je Forto.

Poseban dogovor država usaglašen je kada je u pitanju željeznički saobraćaj.

“Dogovorili smo projekat rekonstrukcije Unske pruge, to je pruga koja je 80-tih godina bila jedna od najbitnijih pruga u regiji. Krenućemo u izradu projekta , pa će dvije države zajedno krenuti u iznalaženje sredstava za tu prugu”, najavio je Forto, dodajući:

“Tražićemo uskoro da dobijemo i putnički prevoz Sarajevo-Zagreb, a uskoro ćemo predati inicijativu o koridoru Sarajevo-Zagreb koji će ići kroz Krajinu i centralnu Bosnu”, poručio je ministar komunikacija i transporta BiH.

Nadovezujući se na rečeno, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum za rekonstrukciju mosta Dvor-Novi Grad.

“Vrlo brzo ćemo potpisati i taj sporazum. U prethodnih osam godina od kada sam u Vladi Hrvatske sudjelovao sam u realizaciji brojnih projekata između Hrvatske i BiH, prije svih most Svilaj, koji je već u prometu. Drugi značajan projekat je most na Savi kod Gradiške, a u prvoj polovini iduće godine biće završena pristupna cesta”, kazao je Butković.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske naglasio je da je od velikog značaja i izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude, koja će se nadovezati na brzu cestu od Imotskog do Zagvozja u Hrvatskoj, na dužini od 15 kilometara.

“Naravno, kako je rekao ministar Forto, radićemo da se uspostavi željeznička linija Zagreb-Sarajevo. Unska pruga je zaista značajna, ali ta priča je jako složena, jer na granici sa Hrvatskom ta pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu. Mi ćemo se sa naše strane uključiti u projektnu dokumentaciju”, naveo je Butković.

Zaključujući priču, Forto je dodao da je za BiH od velike važnosti ulazak u EU, jer bi na taj način država imala ogromne benefite u realizaciji svih vrsta infrastrukturnih projekata.

“Pošto Hrvatska nije samo u EU, već i Šengenu, moramo se nasloniti na sva saznanja. Evo na primjer, za vozni park u željeznicama Hrvatska će dobiti 150 miliona evra od EU, odnosno dobiće 85 odsto sredstava za zanavljanje tog voznog parka. Mi sada za najbolje projekte možemo dobiti između 45-50 odsto bespovratnih sredstava, a Hrvatska iznmeđu 85-100 odsto”, pojasnio je Forto

Related Topics:

BiH

EBRD OBJAVIO NOVE PROGNOZE: BiH najgora od zemalja regiona

Bosna i Hercegovina ima najmanju stopu ekonomskog rasta za ovu godinu od zemalja regiona, prognoza je Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako su objavili iz EBRD-a, očekuje se sporiji rast u zemljama u koje ulaže i smanjila je prognozu ekonomskog rasta regije u 2025. na tri odsto, što je 0,2 procentna poena manje u odnosu na prethodnu procjenu iz februara.

EBRD očekuje stopu privrednog rasta zapadnog Balkana od 3,2 odsto u 2025. i za 3,4 odsto u 2026. godini, što u oba pomenuta slučaja predstavlja smanjenje u odnosu na februarski izvještaj.

Kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana, BiH prema novom izvještaju EBRD-a ima najmanji rast od 2,5 odsto za ovu godinu i manji je za 0,3 odsto u odnosu na februar ove godine.

Prema ovom izvještaju, Albanija i Srbija bi ove godine mogle imati ekonomski rast od 3,5 odsto, Crna Gora i Sjeverna Makedonija 2,6 odsto, a samoproglašeno Kosovo 3,9 odsto.

Prognoza EBRD-a pod naslovom “Vremena neizvjesnosti” dolazi usljed eskalacije trgovinskih tenzija, uključujući najnovije uvođenje carina i širu neizvjesnost u globalnoj ekonomskoj politici.

EBRD je smanjio projekciju rasta BiH i za 2026. godinu za 0,3 odsto na 2,7 odsto.

“Prognoze rasta za 2025. i 2026. smanjene su zbog očekivanog učinka novih američkih uvoznih carina, kao i jačanja domaćih političkih napetosti koje negativno utiču na izglede za prijeko potrebne reforme i privatna ulaganja”, piše u saopštenju EBRD-a.

Kako se navodi, ove promjene pogađaju lance snabdijevanja i slabe spoljnu tražnju, što se odražava na sve slabije izglede za privredni rast širom regiona.

“Ekonomski izgledi za region su opterećeni trgovinskim tenzijama, inflatornim pritiscima i političkom neizvjesnošću, a održiv oporavak zahtijevaće pažljivo balansiranje fiskalne i trgovinske politike”, dodaje se u izvještaju EBRD-a.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je u odnosu na februarsko predviđanje stopa rasta za sve regione korigovana naniže za 0,2 procentna poena. “Ključni razlog za ovu korekciju predviđene stope rasta naniže je eskalacija trgovinskog rata sa nejasnom dinamikom njegovog rješavanja i usljed toga još upitnijim efektima na dominantne ekonomske blokove. Posljednja dešavanja ukazuju na to da će tenzije u trgovinskim odnosima između SAD i EU još potrajati jer nema direktnog dijaloga koji bi vodio prestanku carinskog rata. U tom kontekstu treba posmatrati i očekivani rast za zemlje zapadnog Balkana koji je projektovan na nivou od 3,2%, što je niže od svjetskog prosjeka od 3,5%. Efekat američkih carina na određene industrije EU, kao što je automobilska, imaće neposredne negativne efekte na naš izvoz, kome je EU tržište ključno odredište”, istakao je Mlinarević.

Dodao je da su pri tome najviše smanjene prognoze rasta onim zemljama koje imaju najveći broj kompanija komponentaša iz EU kao što je Srbija.

“BiH ima najniži projektovani rast od 2,5%, ali ništa bolje nisu prognoze za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, kojima se za ovu godinu predviđa rast od 2,6%. Suštinski, bez ozbiljnijih strukturnih promjena u ekonomiji koje bi dovele do većeg učešća djelatnosti višeg nivoa dodane vrijednosti ne mogu se očekivati bolji rezultati na planu naše konvergencije višem nivou životnog standarda. Naša postojeća proizvodna baza je naslonjena na resurse i sirovinski izvoz. Proizvodnja električne energije počinje da pada pa i taj sektor smanjuje svoj doprinos rastu. Za ubrzaniju konvergenciju potreban je priliv investicija koje bi obezbijedile veći tehnološki nivo i dodanu vrijednost”, zaključio je Mlinarević.

Nastavi čitati

BiH

POSLANICI I DELEGATI na “PUT OKO SVIJETA” potrošili 602.905 KM

Poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH na službena putovanja od 1. decembra 2022. godine do kraja marta ove godine potrošili su 602.905 KM.

Pojedinačno na jedno putovanje najviše je potrošila Rejhana Dervišević, poslanica SDP-a, čiji je put u Njujork poreske obveznike koštao 12.880 KM, od kojih je putem biznis kartice potrošeno 9.929 KM.

Iz odgovora na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja vidljivo je da su putovanja poslanika u decembru 2022. godine koštala 7.178 KM, u 2023. godini 284.372 KM, a u 2024. godini 269.302 KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine na putovanja potrošeno 42.051 KM.

Osim Derviševićeve, na putovanja koja su koštala preko 10.000 KM odlazili su i Denis Zvizdić (NIP), čije je putovanje u Njujork u februaru 2023. godine koštalo 12.637 KM, zatim Radovan Kovačević (SNSD), koji je putovao u Vankuver u Kanadi, a što je koštalo 11.244 KM, a na istom putovanju bio je i Albin Muslić (SDP), koji je tom prilikom potrošio 11.237 KM, objavile su Nezavisne novine.

Ako je suditi po potrošenom novcu, najaktivniji poslanik je Zvizdić. Njegova putovanja u 2023. godini koštala su 43.177 KM, a u 2024. “svega” 16.560 KM. Zvizdić je u te dvije godine putovao u Njujork, Pariz, Ženevu, Rigu, Marakeš, Brisel, Berlin, Madrid itd. Samo po osnovu dnevnica za službena putovanja Zvizdić je na putovanjima “inkasirao” više od 6.000 KM. Među aktivnijim poslanicima po potrošnji bio je i Saša Magazinović (SDP), koji je u 2023. i 2024. godini potrošio 52.818 KM, a njegove omiljene destinacije bile su Strazbur i Brisel, mada je odlazio i put Rabata u Maroku, zatim u Pariz, Jerevan, Varšavu, Kijev itd.

“Dobar dio poslanika je zaboravio građane koje predstavlja istog časa kada su zatvorena birališta. Zapravo, dio njih je vješto fingirao da će zastupati interese onih koji su ih birali, što nije svakako obilazak egzotičnih destinacija i ‘učenje iz dobrih primjera i primjena najbolje prakse’. Malo ko ima iluziju da se putuje po svijetu zarad koristi državi BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona navodi da većina poslanika radi protiv države i u korist sopstvenih etničkih skupina, te da u suštini rade u interesu partijskih šefova i po njihovom nalogu, jer, kako kaže, da nisu bili dobri partijski vojnici – ne bi ni zasjeli u te fotelje.

Ako se detaljnije pogleda “lista putnika” može se zaključiti da su najviše putovali poslanici stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke, a očekivano, najskuplja su bila prekookeanska putovanja. Najčešće destinacije poslanika i delegata bile su evropske prijestonice, mada se putovalo i u zemlje Azije, sjeverne Afrike i Amerike.

VIP saloni bh parlament koštali 84.196 KM

Usluge VIP salona po aerodromima širom svijeta koji su uglavnom koristili članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u periodu od kraja 2022. godine zaključno sa martom ove godine koštali su ukupno 84.196 KM.

Tačnije, za usluge VIP salona plaćeno je 17.784 KM, i to se uglavnom odnosi na usluge u zemlji, dok je u evropskim prijestonicama i gradovima ta usluga plaćena 22.240 KM, a značajan iznos novca otišao je i na VIP salone aerodroma u SAD, koji su koštali 13.397 dolara.

Pojedinačno, najviše novca na jednom putovanju, a koja se odnosi na korištenje VIP salona, potrošio je Denis Zvizdić, u to vrijeme predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prilikom putovanja u Ameriku. Za smještaj delegacije BiH na aerodromu potrošeno je 2.436 dolara, dok je najam vozila koštao 2.069 dolara, a na gorivo i parking potrošeno je 1.126 dolara. Ukupno, usluge VIP salona na ovom putovanju početkom marta 2023. godine koštale su 5.631,25 dolara, a fakturu je ispostavio Generalni konzulat u Čikagu. Samo mjesec dana ranije Zvizdić je putovao i u Njujork, a usluge VIP salona koštale su 3.131 dolar.

Odmah iza Zvizdića, pojedinačno, na usluge VIP salona najviše je potrošeno prilikom posjete Nebojše Radmanovića, u to vrijeme predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Abu Dabiju. Za dva dana korištenja VIP salona 14. i 17. aprila 2024. godine BiH je platila 4.634,44 dolara.

Nastavi čitati

BiH

STIGLA POTVRDA IZ VAŠINGTONA: Maskov “Starlink” stiže i u BiH

“Starlink” je spreman za ulazak na tržište BiH kao provajder satelitskog interneta

Ovo je potvrđeno u Vašingtonu na sastanku ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edina Forte s Rebekom Hanter, direktorom “Starlinka” za ulazak na nova tržišta i menadžerom Prakulom Kaporom.

Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje “Starlink” usluga, odnosno njihovog satelitskog interneta u BiH, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara.

Takođe, nakon ispunjavanja zakonskih uslova za pružanje usluga u BiH, izražena je spremnost za saradnju u oblastima e-uprave, unapređenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sistema brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

Sastanak je održan u Vašingtonu, u okviru Proljećnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem Forto učestvuje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno