Connect with us

BiH

KREĆE OBNOVA MOSTA BRČKO-GUNJA, u planu obnova pruge Sarajevo-Zagreb

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske i potpredsjednik Vlade, potpisali su Sporazum o rekonstruciji mosta Brčko-Gunja, a to je bio samo povod da dvije vlade dogovore realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja. Forto je istakao da je rekonstrukcija pomenutog mosta “sazrela” i da bi kraja 2024. godine trebalo da se krene u fizičke radove.

“Do tada ćemo uraditi projekat, dokumentaciju i sve ostalo. Finansiranje rekontrukcije mosta je pola-pola. Znaćemo koliko tačno košta kad bude sprovedeno projektovanje i nabavka toga projekta “, kazao je Forto, te dodao da će već na idućem zajedničkom sastanku biti riječi o izgradnji potpuno novog mosta na relaciji Brčko-Gunja, te da će na tom planu Brčko distrikt morati da riješi određena pitanja, poput novog prostornog plana.

Njegov kolega iz Vlade Hrvatske Oleg Butković, rekao je da će preduzeće “Hrvatski putevi” odmah krenuti sa realizacijom projekta rekonstukcije mosta, u smislu pripremne dokumentacije.

Zijad Nišić, gradonačelnik Brčko distrikta, istakao je da je rekonstrukcija mosta jedan od najznačajnijih projekata ne samo između dvije države, već za ovu lokalnu zajednicu.

“Brčko je spremno da realizuje sve što se bude od nas tražilo. Preko mosta je u prethodne četiri godine bio potpuno suspendovan prevoz. Takođe, nadam se da se realizovati i ova najava o izgradnji novog mosta, koji bi bio prve kategorije, što znači da bi se koristio kao granični prelaz BiH i Hrvatske”, istakao je Nišić.

Most, kako su naveli ministri, nije jedini projekat između dvije države.

Forto je najavio da se nastavlja saradnja na izgradnji cestovne infrastrukture, a prije svega, to su mostovi kod Novog Grada i Orašja.

“Raspravljali smo o brzoj cesti koja će povezati Hrvatsku sa Unsko-sanskim kantonom, najvjerovatnije kod Izačića, pa će ići kroz Jajce, Travnik, ka Sarajevu i dalje koridor prema Podgorici. To ćemo pokušati upisati u mrežu evropskih koridora i to može dobiti onda značajno finansiranje iz EU fondova. Ministar Butković je obećao pomoć ne samo u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku već i dio koji bude u BiH”, rekao je Forto.

Poseban dogovor država usaglašen je kada je u pitanju željeznički saobraćaj.

“Dogovorili smo projekat rekonstrukcije Unske pruge, to je pruga koja je 80-tih godina bila jedna od najbitnijih pruga u regiji. Krenućemo u izradu projekta , pa će dvije države zajedno krenuti u iznalaženje sredstava za tu prugu”, najavio je Forto, dodajući:

“Tražićemo uskoro da dobijemo i putnički prevoz Sarajevo-Zagreb, a uskoro ćemo predati inicijativu o koridoru Sarajevo-Zagreb koji će ići kroz Krajinu i centralnu Bosnu”, poručio je ministar komunikacija i transporta BiH.

Nadovezujući se na rečeno, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum za rekonstrukciju mosta Dvor-Novi Grad.

“Vrlo brzo ćemo potpisati i taj sporazum. U prethodnih osam godina od kada sam u Vladi Hrvatske sudjelovao sam u realizaciji brojnih projekata između Hrvatske i BiH, prije svih most Svilaj, koji je već u prometu. Drugi značajan projekat je most na Savi kod Gradiške, a u prvoj polovini iduće godine biće završena pristupna cesta”, kazao je Butković.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske naglasio je da je od velikog značaja i izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude, koja će se nadovezati na brzu cestu od Imotskog do Zagvozja u Hrvatskoj, na dužini od 15 kilometara.

“Naravno, kako je rekao ministar Forto, radićemo da se uspostavi željeznička linija Zagreb-Sarajevo. Unska pruga je zaista značajna, ali ta priča je jako složena, jer na granici sa Hrvatskom ta pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu. Mi ćemo se sa naše strane uključiti u projektnu dokumentaciju”, naveo je Butković.

Zaključujući priču, Forto je dodao da je za BiH od velike važnosti ulazak u EU, jer bi na taj način država imala ogromne benefite u realizaciji svih vrsta infrastrukturnih projekata.

“Pošto Hrvatska nije samo u EU, već i Šengenu, moramo se nasloniti na sva saznanja. Evo na primjer, za vozni park u željeznicama Hrvatska će dobiti 150 miliona evra od EU, odnosno dobiće 85 odsto sredstava za zanavljanje tog voznog parka. Mi sada za najbolje projekte možemo dobiti između 45-50 odsto bespovratnih sredstava, a Hrvatska iznmeđu 85-100 odsto”, pojasnio je Forto

Related Topics:

BiH

IZVOZ ORUŽJA IZ BIH OBARA REKORDE: SAD i Češka najveći kupci

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

Nastavi čitati

BiH

ZATRESLO SE TLO U BIH: Evo gdje je bio EPICENTAR ZEMLJOTRESA i koliko su se građani uplašili

Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.

Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.

– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.

Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.

Nastavi čitati

BiH

Strane investicije u BiH PALE ZA 300 MILIONA MARAKA

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, pokazuju podaci istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama za 2024. godinu.

Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 miliona KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 miliona KM.

Na kraju 2024. godine, ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH iznosilo je 21,22 milijarde KM.

Pored direktnih stranih investicija realizovanih tokom 2024. godine, taj iznos predstavlja i rezultat investiranja iz prethodnih godina, kao i rezultate poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu.

Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku 3,22 milijardi KM ili 15,2 posto ukupnog stanja investicija, zatim Austriju 2,9 milijardi KM ili 13,7 posto i Srbiju 2,8 milijardi KM ili 13,3 posto od ukupnog stanja investicija.

Posmatrano po djelatnostima, najveće stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,27 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (2,01 milijardi KM).

Nastavi čitati

Aktuelno