Connect with us

Društvo

Krediti stanovništvu porasli za MILIJARDU KM

Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli milijardu KM, pokazuju zvanični podaci Centralne banke BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,02 milijarde KM (9,1 odsto).

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u maju ove godine iznosila je 9,4 odsto, a ukupno 2,11 milijardi KM. Kod privatnih preduzeća rasli su za 956,5 miliona KM (10,2 odsto), kod vladinih institucija za 55,6 miliona KM (10,7 odsto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 4,5 miliona KM (0,8 odsto) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 miliona KM (39,7 odsto)”, piše u ovim podacima.

Dodaje se da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) na kraju maja ove godine iznosile 15,77 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 239 miliona KM, odnosno 1,5 odsto.

“Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju maja iznosili su 24,53 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 miliona KM (1,1 odsto). Kreditni rast registrovan je kod sektora stanovništva za 129,7 miliona KM (1,1 odsto), kod privatnih preduzeća za 109,2 miliona KM (1,1 odsto), kod vladinih institucija za 19 miliona KM (1,7 odsto) i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 miliona KM (1 odsto). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 0,3 miliona KM (0,1 odsto)”, navodi se u podacima Centralne banke BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je jedan od uzroka povećane kreditne aktivnosti vezan za tržište nekretnina. “Naime, u vrijeme visoke inflacije investiciono isplativo je bilo investirati u nekretnine čija je cijena na tržištu rasla. To je vodilo većoj vrijednosti odobrenih kredita. Takođe rast zarada u javnom sektoru i djelimično u privatnom je podigao kreditnu sposobnost stanovništva i podstakao dio kreditne ekspanzije. Uz revolving kreditiranje koje je prisutno u našoj privredi očuvana je baza, a prethodno navedeni faktori su predstavljali nadgradnju kreditne aktivnosti koja je vodila kreditnoj ekspanziji”, naveo je Mlinarević.

Ekonomista Slaviša Raković istakao je da je povećanje kredita konstanta u Bosni i Hercegovini i sigurno pokazuje da se rast potrošnje finansira i kreditima stanovništvu.

“To je sasvim sigurno i posljedica rasta inflacije i rasta, prije svega, maloprodajnih cijena. Mada ne treba praviti dramu oko ovog povećanja jer je to dio decenijskog trenda”, kazao je Raković.

Društvo

POTPUNA APATIJA! 24,7% mladih u BiH niti uči, niti radi

Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.

Poražavajuća statistika

Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.

Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.

Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?

Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.

Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:

– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.

– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.

– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.

– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.

Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice

Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.

Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.

Put prema naprijed

Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.

Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.

(Buka) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladnije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u pojednim područjima mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina.

U prvom dijelu dana će biti promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva uslijediće postepeno raslojavanje oblačnosti i biće sunčanije, dok se na jugu očekuje naoblačenje s prolaznom kišom i pljuskom praćenim grmljavinom.
U nastavku dana razvijaće se oblačnost s prolaznim padavinama u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 17, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 27 do 32, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

GORI LIGNIT NA BUKOVOJ KOSI: Prijedorčani traže hitnu reakciju nadležnih (VIDEO)

Lignit koji trenutno gori na Bukovoj Kosi, ugrožova zdravlje ljudi čije su kuće udaljene samo nekoliko metara od rudnika lignita, a iz Udruženja “Prijedor se budi” pozivaju nadležne da reaguju, kako bi se spriječilo dalje zagađenje i zaštitilo zdravlje ljudi.

Snimak koji su poslali snimljen je danas, a kako pojašnjavaju, lignit je ugalj slabog kvaliteta koji se samozapaljuje, naročito u prisustvu vlage u vazduhu ili padavina.

“Lignit ne gori otvorenim plamenom, a u atmosferu ispušta sumpor, olovo, živu, arsen i kadmijum i time ne ugrožava samo atmosferu, već i zdravlje ljudi čije su kuće udaljene samo nekoliko metara od rudnika lignita na Bukovoj Kosi. Zahtijevamo hitnu akciju, transparentnost i odgovornost vlasti kako bi se spriječilo dalje zagađenje i zaštitilo zdravlje svih nas”, istakli su u svom saopštenju.

@nezavisnenovine Gori lignit na Bukovoj Kosi. #lignit #bukovakosa #prijedor #republikasrpska #bih #bosnaihercegovina ♬ original sound – Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno