Connect with us

Društvo

ZADUŽENJE PO SVAKU CIJENU: Zašto Republika Srpska plaća najviše kamate u regionu?

Republika Srpska pri zaduživanju emisijama obveznica plaća izuzetno visoke kamate u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Hrvatsku, Crnu Goru i mnoge druge zemlje.

To nije čudno ako se u obzir uzme da raspon kamatnih stopa odražava faktore kao što su kreditni rejting, opšti ekonomski uslovi, inflacija, kao i investitorova percepcija rizika.

Najnoviji primjer zaduženja je od 5. maja kada se Srpska zadužila na berzi 120 miliona KM kroz dvije emisije obveznica.

Prvom aukcijom Vlada se zadužila duplo više nego što je planirala. Plan je bio da se zaduži 50 miliona KM, ali su prihvaćene skoro sve pristigle ponude pa je zaduženje 110 miliona KM, uz kamatu od 5,5 odsto, dok je rok dospijeća obveznica pet godina. 76. emisijom obveznica do sada, Vlada se zadužila još 10,28 miliona KM po kamatnoj stopi od 5,95 odsto, a rok dospijeća obveznica je 10 godina.

Pritisak i potreba za novcem
– Situacija oko kamata na obveznice zavisi od ponude i potražnje novca i povjerenja davalaca kapitala i novca onome ko emituje obveznice. Tu ne možete biti sigurni da li ste ispravno postupili u smislu kamate. Problem je što je Republika Srpska otišla na berzu u Beč, a potom u London sa kamatom koja je već bila definisana na 5 odsto. Kad trebaju pare, onda podignu čak i na 6 odsto. Time su na neki način pokazali da je to neka referentna cijena koja se ustanovila u Republici Srpskoj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Dodao je da u Federaciji gdje nije bio toliki pritistak i potreba za novcem, nisu davali tako visoke kamate i zbog toga je uobičajeno bilo da kamata u Federaciji bude od 3 do 4 odsto, a u Republici Srpskoj između 5 i 6 odsto.

– U Ministarstvu finansija, kada žele da dođu do novca koga u tom momentu nemaju, a zbog političke situacije, išli na varijantu da dižu kamatu na obveznice i da na taj način budu sigurni da se prikupiti sredstva. Ono što se dešava, a to je da imate poziciju da potražujete novac, da pustite obvezice, a da ih niko ne kupi. A to je onda najveća nezgoda ili blam onoga koji želi da obveznice plasira na tržištu. Zbog toga je situacija takva da, Republika Srpska, vjerovatno zbog toga što s jedne strane ima manji privredni potencijal nego Federacija, što na neki način je i više zadužena po glavi stanovnika od Federacije, Ministarstvo finansija je zaključilo da mora ići sa većom kamatom da bi privukli sredstva ili obezbijedili sredstva za ono što treba da finansiraju u svom redovnom radu – objasnio je Pavlović.

Dodao je da se “odomaćilo” to da je Republika Srpska u poziciji da plaća više, i kad ne bi to radila, vjerovatno ne bi bilo interesa u toj mjeri za plasman obveznica, a “oni neće da dođu u situaciju da im nedostajuća sredstva koja su pokušali da prikupe preko berze, ne budu uplaćena”.

Primjeri iz okruženja
Na primjer 25. marta održana je 60. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 26. marta 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,7927 uz kamatnu stopu 3,2455 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.896.390 KM.

S druge strane na primjer u Hrvatskoj građani su krajem februara i početkom marta mogli kupiti dvogodišnje državne obveznice, uz minimalni ulog od 500 eura i minimalnu kamatnu stopu 2,6 posto, a svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiće dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate.

Često se kao primjer navodi 2020. godina kada je Hrvatska emitovala evroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina, sa kamatom od 1,5 odsto, dok su ove godine evroobveznice dospijeća 2037. godine izdane u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde evra uz godišnju kamatnu stopu od 3,25 odsto

Da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru pokazalo se i danas. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – objavila je Vlada Crne Gore 25. marta.

Dodali su da je Ministarstvo finansija uspješno realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona evra, s rokom dospijeća od 7 godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.

Preživljavanje
Komentarišući razliku u kamatama koje plaća Srpska sa ovim primjerima iz okruženja Pavlović je rekao: “Ako imate privrednu aktivnost koja donosi poreske prihode, koji su stabilni i sigurni, i ako niste u velikoj potrebi za novcem, onda dajete nižu kamatu, jer to u prevodu znači da ste na neki način u mogućnosti da preživite i bez tih para. Ne morate po svaku cijenu da platite takav neki iznos koji je veći nego što je uobičajeno”.

– Ali, pošto je politička situacija komplikovana u Republici Srpskoj, pošto investitori ne vole da finansiraju nijedan biznis koji ima rizik u sebi, bez obzira možda je to i Republika Srpska kao entitet, onda da bi bili sigurni u Ministarstvu finansija da će prikupiti potrebna sredstva, su između ostalog i zato išli na varijantu da daju veću kamatu nego što je ona uobičajena – rekao je on.

Dodao je i da su emitovane i štedne obveznice što je dalo neki rezultat.

– Republika Srpska traži sredstva za potrebe finansiranja svog rada, ali ne radi dovoljno na tome da se pokaže koliko i kako privreda može da se ojača, jer bez dobre privrede i prihoda po tom osnovu, direktnih poreza, a troškovi vam se nameću po osnovu raznih presuda, neracionalnog trošenja dolazite u poziciju da praktično se finansirate iz kredita, a to je jedna od najgorih varijanti. Kao kada biste ušli u finansiranje stana koju hoćete da kupite, a ostanete bez posla ili potrošite novac koji treba da platite kao ratu na odlazak za godišnji odmor – rekao je Pavlović.

Istakao je da je potreban ozbiljniji pristup finansiranju potreba budžeta.

– Osnov bilo koje ekonomije je smanjivanje troškova i nepotrebnih gubitaka koji su se očigledno pojavili sa tim presudama koje sada jako opterećuju budžet. Mislim da politika zaduživanja i vraćanja nije dobra u Republici Srpskoj – dodao je on.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno