Dok se u uređenim zemljama nakon skandala i afera u koje su upleteni najviši zvaničnici ostavka podnosi odmah, kod nas se to ne dešava i reakcija slijedi tek u slučaju pritiska javnosti koji često izostane, što dokazuje da imamo društvo koje je daleko od demokratskog.

Tako je Narodna skupština Republike Srpske na posljednjoj sjednici konstatovala ostavku bivše potpredsjednice parlamenta Anje Ljubojević, međutim ona je ostala poslanik, a ostavku na mjesto potpredsjednice parlamenta je podnijela tek nakon zahtjeva stranačkog šefa.

Ostavku na mjesto potpredsjednika parlamenta, Anja Ljubojević je podnijela tek nekoliko dana nakon što je uništila službeni audi, kako je sama priznala, vozeći u alkoholisanom stanju.

Zašto se odmah nije govorilo o ostavci, nego tek nakon naredbe iz vrha stranke?

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da se i ovdje pokazao nedostatak odgovornosti, a skeptičan je i prema izjavi predsjednika SNSD-a da će “nosioci javnih funkcija i za najmanju neodgovornost snositi najveću odgovornost”.

“Možemo pretpostaviti da će i u ovoj situaciji biti nešto slično da će biti preusmjerena, možda ne odmah već nakon izvjesnog perioda, možda nakon izbora ili uoči izbora na neku drugu funkciju ili neku drugu instituciju.. na primjer možda u okviru IRB-a ili RUGIP-a, karikiram naravno ne mora da znači da će biti tu ali do sada smo više puta vidjeli da je izostanak odgovornosti, preusmjeravanje, prebacivanje na druge funkcije druga mjesta”, kaže Bubonjić.

Koliko zvaničnici snose bolje rečeno ne snose nikakvu odgovornost pokazuju primjeri iz prethodnih godina: SNSD-ov Staša Košarac je u vrijeme najstrožih mjera zbog pandemije virusa korona priustvovao skandaloznoj korona žurci. Odgovornost je najavljivana ali je Košarac tada ostao na funkciji i nije snosio nikakve političke posljedice, kaže politički analitičar Tanja Topić.

“Ako vi pošaljete poruku da je sve dopušteno, da je sve prihvatljivo, da ne sankcionišemo te iste političare na izborima već im ponovo dajemo povjerenje onda je napravljen jedan sistem koji tako funkcioniše da nam je sve postalo normalno, prihvaljivo”, kaže Topićeva.

Ostavku je prije 5 godina podnio tadašnji gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović zbog objavljivanja neprimjerenih fotografija, takođe tek nakon što mu je to naredio stranački šef. Međutim kasnije se vratio u politiku, a mediji su pisali da je sjeo u savjetničku fotelju baš u ministarstvu kojim rukovodi Košarac. Damjan Ožegović iz organizacije Transparensi BiH podsjeća da odgovornosti nije bilo ni za brojne izborne krađe.

“Jasno je da je riječ o krađi glasova međutim ljudi koji su upleteni u takve afere su ponovo dobijali podršku čak i na ponovljenim izborima i na sljedećim redovnim izborima su ponovo dobijali podršku birača tako da mi nažalost nemamo ni kažnjivost od strane birača koji jedini mogu da kazne javne funkcionere”, kaže Ožegović.

Političke, ali ni pravne odgovornosti nije bilo i za mnogo ozbiljnije afere: od tehničkog kiseonika za vrijeme pandemije virusa korona, do uništavanja javnih preduzeća, sumnjivih ugovora, aferu dva papka. U društvu neodgovornosti, uspostavljena je praksa gdje se ovakvim ponašanjem zvaničnici otvoreno rugaju građanima, koji na to uglavnom – ćute.

(BN)

“Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS) odlučila je da ide u novo dugoročno kreditno zaduženje od 15 miliona maraka.

Za realizaciju ovog kreditnog zaduženja ERS će platiti 3,9 miliona KM troškova i kamata.

Zanimljivo je da se ERS u posljednja četiri mjeseca, računajući i ovo zaduženje, zadužio oko 80 miliona KM.

Najprije su se zadužili sredinom februara ove godine kod sarajevske „ASA“ banke i to za pet miliona KM.

Banci je po osnovu provizije pripalo 425.000 KM.

Nakon toga su početkom marta uzeli kredit od 50 miliona KM, a za to zaduženje će platiti čak 20 miliona KM za kamate i troškove obrade kredita.

I ovdje je riječ o dugoročnom zaduženju, ali konkretan rok nije preciziran, kao ni kamata po kojoj se zadužuju.

Odmah nakon toga su se sredinom maja zadužili za 4,5 miliona maraka, a krajem maja za 5,5 miliona KM i to takozvanim overdraft kreditom odnosno dopuštenim prekoračenjem po računu.

Važno je napomenuti da ERS redovno održava likvidnost i pomoću društva „Big faktor“ iz Banjaluke putem obrnutog faktoringa.

Ovo društvo je uzelo na stotine hiljada maraka provizije plaćajući milionske obaveze ERS-a prema dobavljačima.

(Capital) Foto: CB BiH

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nabavlja 90 stacionarnih radara za koje je pripremilo 23 miliona KM, otkriva CAPITAL.

Nakon što je u novembru prošle godine poništio tender za nabavku radarskih uređaja vrijedan 35 miliona KM, ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir ipak ne odustaje od nabavke novih radara, ali za znatno manje para.

Budimir je za realizaciju ovog posla dobio podršku Vlade Republike Srpske koja je prošle sedmice usvojila Informaciju o potrebi nabavke novih stacionarnih radarskih uređaja sa pripadajućom opremom.

Iz MUP-a RS za naš portal su precizirali da je analizom utvrđeno da je broj od 90 stacionarnih radara optimalan, imajući u vidu značaj lokacija predviđenih za postavljanje radara, kao i finansijska sredstva koja bi za to bila utrošena.

„U procijenjenu vrijednost nabavke od 23.000.000 KM sa PDV-om ulazi cijena radara sa infrastrukturnim radovima, serverima i storidžima, računarima, zaštitnom mrežnom opremom, opremom za upravljanje i nadzor sistema, softverima za nadzor i upravljanje radarima, ostalim potrebnim softverima, kao i obukama“, navode iz MUP-a u odgovoru na pitanja CAPITAL-a.

Oni podsjećaju da je MUP u toku 2020. godine nabavio 100 stacionarnih radara koji su stavljeni u operativnu funkciju tokom 2021. godine.

„Radarski sistemi su postavljeni na putnim dionicama širom Srpske na osnovu analitičkog praćenja u oblasti bezbjednosti saobraćaja i analize saobraćajnih nezgoda sa najtežim posledicama i procjenom nadležnih policijskih uprava. Uspostavljanjem tog sistema kontrole ostvaren je puno veći preventivni efekat na učesnike u saobraćaju i povećan stepen bezbjednosti saobraćaja na tim putnim dionicama“, ocjenjuju iz MUP-a.

Dalje se kaže da su radarski sistemi doprinijeli da na lokacijama gdje su postavljeni nije bilo saobraćajnih nezgoda sa smrtnom posljedicom.

„Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da radarski sistemi povoljno utiču na bezbjednost saobraćaja, MUP svakodnevno dobija veliki broj zahtjeva građana i lokalnih zajednica za postavljanje novih stacionarnih radara širom Srpske“, preciziraju iz MUP-a.

Takođe, kaže se na kraju, MUP Republike Srpske kontinuirano prati stanje bezbjednosti saobraćaja i nastoji da primjenjuje što savremenija tehnička rješenja kojima se dodatno unapređuje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

Podsjećamo, bivši ministar unutrašnjih poslova i aktuelni predsjednik Srpske Siniša Karan u avgustu prošle godine kada je bio na čelu MUP-a raspisao je tender za nabavku radarskih uređaja vrijedan 35 miliona maraka koji je pogodovao samo jednoj firmi.

Nakon što je CAPITAL objavio da se nabavka radarskih uređaja koji su nekoliko puta skuplji u odnosu na slične proizvode na tržištu namješta banjalučkoj firmi MMS CODE koja je jedina ispunjavala tenderske uslove, novi ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir početkom novembra je poništio taj tender vrijedan 35 miliona KM.

„Odluka o poništavanju postupka javne nabavke donesena je iz dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja  postupka javne nabavke. MUP je utvrdio da je potrebno izvršiti dodatne analize koje se odnose ne samo na karakteristike radara, nego i za njihovo  funkcionisanje u postojećem sistemu”, navedeno je u obrazloženju odluke o poništenju sporne javne nabavke.

(Capital) Foto: BN