Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odao je počast junacima sa Košara, podsjećajući na herojstvo i žrtvu srpskih vojnika koji su prije tačno 26 godina branili granicu tadašnje Savezne Republike Jugoslavije od združene ofanzive Vojske Albanije, terorističke OVK i NATO trupa.

– „Ubacite u bukvare, ljutu bitku za Košare, neka znaju srpski đaci gdje su ginuli junaci“, poručio je Stanivuković.

On je istakao da su golobradi mladići – novi Obilići, dostojni potomci Karađorđa i Miloša – stali na granice Srbije i spriječili dobro osmišljeni plan agresora da kopnenim putem uđe iz Albanije i napravi pustoš, dok su iz vazduha NATO bombe sijale smrt.

– Ni trupe Albanije, ni njihovi NATO saveznici nisu očekivali takav otpor. Na Košarama ih je dočekala sila volje i hrabrosti srpskog vojnika, spremnog da sve da za „onaj kamen zemlje Srbije što preteć’ suncu dere kroz oblak“, kako kaže pjesnik – naveo je Stanivuković.

On je podsjetio da je agresor odbačen, da je Srbija sačuvana, ali po visokoj cijeni: na vječnoj straži ostalo je 108 heroja.

– Na nama je da našoj djeci pričamo slavnu priču o junacima sa Košara. Njihova žrtva nije samo istorija, već zalog za budućnost i poruka svakome ko pomisli da digne ruku na Srbiju – zaključio je Stanivuković.

Ideja o izgradnji auto-puta koji bi povezao Sarajevo i Beograd stara je nekoliko decenija, a intenzivnija priča o tom projektu počela je prije nekih desetak godina, međutim Bosna i Hercegovina do danas, za razliku od Srbije, na tom projektu nije uradila gotovo ništa, i nije čak definisala ni trasu tog auto-puta.

“Željeli bismo da se izgradi auto-put od Beograda do Sarajeva preko Višegrada, ali ne možemo da se dogovorimo sa partnerima u Sarajevu, jer oni kažu da nema isplativosti koju bi studija izvodljivosti pokazala. Nadležni u BiH kažu da, ako se gradi put do Višegrada, onda mora da ide do Goražda i postavljaju pitanje da li će ići preko Pala i Prače. Da li će ići preko Prače ili Rogatice, to je sada pitanje, ali oni to neće upravo zato što nema isplativosti. Mislim da je to greška”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, dodajući da u pojedine projekte treba ulagati iako nema ekonomske isplativosti.

Nakon ove izjave Vučića odmah je reagovao Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, koji je rekao da trasa budućeg auto-puta Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt, naglašavajući da to nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana BiH.

“Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija”, rekao je Forto, dodajući da BiH kroz taj projekat želi povezati i Višegrad, ali da ko god iskreno želi povezivanje i saradnju, mora razumjeti da je ključ u uzajamnom poštovanju.

Inače, priča o povezivanju Sarajeva i Beograda stara je decenijama, a posebno se intenzivirala prije malo više od deset godina.

U 2016. godini potpisana je neka vrsta sporazuma o izgradnji tog auto-puta između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a Redžep Tajip Erdogan bio je jedan od najvećih zagovornika tog projekta.

On je i poslije toga u nekoliko navrata komentarisao taj projekat navodeći da mu je želja da što prije bude završen. Krajem 2019. godine BiH i Srbija su potpisale Sporazum o saradnji na realizaciji projekta auto-puta Beograd – Sarajevo, koji je podrazumijevao i formiranje operativnog tijela koje će raditi isključivo na realizaciji ovog projekta.

Pored toga, sa turskom kompanijom potpisano je nekoliko sporazuma od strane Srbije, BiH i entitetskih javnih preduzeća, međutim malo šta je urađeno. U BiH je gotovo tri godine trajala rasprava o budućoj trasi tog auto-puta i na kraju su definisane dvije trase, a koje još nisu utvrđene, i o njima se i dan-danas raspravlja.

“Sve je to na nivou nekih generalnih rješenja u smislu kuda bi išla trasa. Nema još ništa konkretno u smislu idejnih rješenja, pa da na osnovu toga ide dalja dokumentacija. To znači da je veoma loše interesovanje i zainteresovanost BiH i to nije u rangu njihovih prioriteta. Njihov prioritet su saobraćajnice koje oni trenutno grade i sva pažnja je na njima. Kada će doći vrijeme da se od strane njih razmatra pitanje o izgradnji auto-puta od Beograda do Sarajeva? Vjerovatno kad završe 5c i te vezne saobraćajnice koje planiraju sa Bihaćem i Goraždom”, rekao je za “Nezavisne” Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

On kaže da, za razliku od BiH, Srbija radi na povezivanju Beograda i Sarajeva te da u tom pravcu rade auto-put od Kuzmina do Rače, zatim brzu cestu od Loznice, koja izlazi na Pavlovića most i već je u fazi izrade projektne dokumentacije za put od Požege do Kotromana, koji bi ušao u BiH.

“Dobra stvar je u tome što po prostornom i strateškom planu Crne Gore ima vezna saobraćajnica koja se veže na auto-put Bar – Boljare i koja bi preko Pljevalja došla u zonu Ustriprače i vezala bi se na auto-put Beograd – Sarajevo”, rekao je Ćorić.

Lider SDS-a Milan Miličević dao je za portal Gerila prvi intervju nakon odluke suda da ne odobri jednomjesečni pritvor koji je predložilo tužilaštvo koje ga tereti za “kupovinu odbornika”.

On se tom prilikom osvrnuo i na sumu od 400.000 KM koja je pronađena u njegovoj porodičnoj kući, a koja je, prema njegovim riječima, dobrovoljno predata.

– U pitanju je suma između 350.000 i 400.000 maraka. Zaista ne znam tačan iznos. To je novac koji je potpuno legalan i predstavlja ušteđevinu četiri generacije moje porodice. Nije kažnjivo po zakonu, niti je nedozvoljeno da imate novac u svoj kući. Možete ga imati u banci, možete ga imati u kući. Novac, kao što sam rekao, potiče iz više generacija. To je zajednička imovina pet ljekara koji su doskora živjeli svi zajedno u jednoj kući – istakao je Miličević.

To je ujedno, dodaje, i novac koji je Miličevićeva porodica naslijedila od njegovih roditelja. U tom svoti je, kako kaže, i novac dobijen prodajom porodične zemlje, kao i ušteđevina njegove punice.

– Da smo krili taj novac ne bi moja supruga rekla gdje se nalazi. I to je novac koji je takav kakav jeste. Moja supruga i ja imamo ukupno preko 60 godina radnog staža. Sinovi imaju oko 20 godina radnog staža. Snaha koja ima deset godina radnog staža. Kao ljekari svakog mjeseca legalno zaradimo između 15.000 i 20.000 maraka. A živimo, to znaju ljudi koji nas poznaju, sasvim skromno. Ne rasipamo se rekao je Miličević za Gerilu.