Connect with us

Politika

KRESOJEVIĆ: Vlada prezadužila našu djecu, a sada želi NEZAKONITO zadužiti naše unuke

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević upozorio je javnost na, kako kaže, alarmantnu odluku Vlade Republike Srpske da se dodatno zaduži – ovaj put na čak 32 godine.

– Rate kredita koje Republika Srpska treba da plati u 2026. godini iznose gotovo 2.000 KM po svakom stanovniku koji danas živi u Srpskoj. Iz ovoga je jasno da Vlada više nema prostora da zaduži našu djecu, pa je odlučila da započne sa zaduživanjem naših unuka, poručio je Kresojević.

Kako ističe, prijedlog odluke o novom zaduženju koji se nalazi pred narodnim poslanicima predviđa rok otplate od više od tri decenije, ali bez definisane kamatne stope, što je, kako tvrdi, direktno kršenje Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

– Posebno je alarmantno da Vlada u prijedlogu nije navela maksimalnu kamatnu stopu niti ukupan iznos kamata, što je suprotno članu 17. Zakona, naveo je.

Kresojević se posebno osvrnuo na demografsku politiku Vlade, ističući paradoksalnu situaciju u kojoj se nema novca za povećanje materinskog dodatka, dok se istovremeno planira dugoročno zaduživanje.

– Koji bi domaćin zadužio svoje unuke na 32 godine, a da nije ni definisao kolika će biti kamata? upitao je Kresojević.

Opozicija najavljuje da će tražiti obustavu ove odluke i odgovornost onih koji, kako kažu, dugoročno ugrožavaju finansijsku stabilnost Republike Srpske.

Politika

BORENOVIĆ “Vidimo da su SNSD i HDZ u Domu naroda očigledno dogovorili kontinuiranu opstrukciju kvorumskom blokadom”

Branislav Borenović ocjenjuje da je rekonstrukcija vlasti u BiH zaustavljena zbog političkih blokada u Domu naroda, koje on pripisuje SNSD i HDZ. Ističe da opozicija iz Republike Srpske nudi prijedlog za deblokadu institucija i nastavak evropskog puta kroz uzajamno poštovanje i poštivanje ustavnog okvira.

Najavljena i započeta rekonstrukcija vlasti na državnom nivou zaustavljena je na pola puta, blokadama u Domu naroda i sprečavanjem smjena kadrova SNSD.

Intenzivne konsultacije o programu, koji bi podrazumijevao deblokade, smirivanje tenzija i nastavak evropskog puta, oko kojeg bi se ujedinila većina stranaka iz oba entiteta, traju i ovih dana.
Što se tiče nas iz opozicije iz Republike Srpske, mi smo dali mogućnost izlaska iz ove besmislene i za sve narode loše krizne situacije. Čak nudimo i formalni dokument za normalizaciju odnosa na bazi uzajamnog poštovanja i uvažavanja postojećeg ustavnog okvira, kako bi se otvorile evropske perspektive i obezbijedio ekonomski napredak u interesu cijele BiH, a posebno Republike Srpske, gdje su milijarde KM blokiranih projekata – kazao je za Avaz poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

On podsjeća da opozicione stranke iz Republike Srpske imaju pet poslanika u Predstavničkom i dva u Domu naroda PSBiH, što je dovoljan broj za legitimno odlučivanje.

– Ako bude dovoljno glasova iz FBiH za opštu većinu, onda idemo raditi, preuzimamo odgovornost. Ako ne bude, ako se nastave opstrukcije i blokade, onda neka se ovi iz aktuelne vlasti, iz Savjeta ministara BiH, koji grčevito drže proklete fotelje i privilegije, nastave valjati u tom svom političkom blatu – kaže Borenović.
Borenović tvrdi da su SNSD i HDZ u Domu naroda dogovorili opstrukciju kroz blokadu kvoruma i namjerno kršenje poslovnika, s ciljem odbacivanja parlamentarnih i demokratskih većinskih odluka.

– Vidimo da su SNSD i HDZ u Domu naroda očigledno dogovorili kontinuiranu opstrukciju kvorumskom blokadom i svjesnim Špirićevim poslovničkim nasiljem, s namjerom da ne prihvate parlamentarnu i demokratsku većinsku realnost – dodaje Borenović.

Nastavi čitati

Politika

NEVIDLJIVI PROJEKAT GUTA PARE! Aerodrom u Trebinju se ne gradi, ALI SE NOVAC UVELIKO TROŠI

 Iako gradnja aerodroma u Trebinju još nije počela, na ovaj decenijski projekat se troši ogroman novac i to uglavnom na papirologiju.

Tako je javno preduzeće „Vode Srpske“ firmama „Zavod za vodoprivredu“ Bijeljina i „CHT Hidropoint“ iz Banjaluke dalo posao vrijedan 733.824 KM koji se odnosi na odvođenje voda.

Preciznije, ove firme će izraditi idejno rješenje i glavni projekat otpadnih i atmosferskih voda sa aerodroma.

Sa gore pomenutim firmama je vođen pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabaci, a nakon što su prošle godine na konkursu jedini dostavili ponudu.

Najpovoljniji ponuđač je u svojoj ponudi dostavio dokumentaciju kojom je dokazao da je kompetentan, pouzdan i sposoban za izvršenje ugovora“, navodi se u odluci o dodjeli ugovora.

Gradnja aerodroma u Trebinju se najavljuje godinama unazad, a ova tema se uglavnom aktuelizuje u predizbornim kampanjama.

Prema posljednjim obećanjima iz istoimenog preduzeća koje rukovodi projektom, radovi bi trebali da počnu naredne godine, bez preciznih datuma.

Osnivač preduzeća “Aerodrom Trebinje” je preduzeće “Aerodromi Srbije” iz Niša, a Srbija je obećala sufinansiranje radova.

Aerodrom je planiran u mjestu „Taleža“, a lokaciju osporavaju iz susjedne Hrvatske jer tvrde da se pista i prateći objekti grade u zaštitnoj zoni rijeke Omble sa kojom se napaja Dubrovnik.

Capital

Nastavi čitati

Politika

ZA PORODILJE NEMA, ZA UBIJANJE IMA!? Minić lovcima podijelio 1,4 miliona KM

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić koji je i predsjednik Lovačkog saveza RS prošle godine je lovačkim udruženjima iz budžeta dao skoro 1,4 miliona maraka.

Lovačka udruženja milionska sredstva su dobila na osnovu Pravilnika za ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela i za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji.

A da je Bog prvo sebi stvorio bradu, pokazuje to što se među samo nekoliko udruženja koja su dobila više od 50.000 maraka nalaze LU „Fazan“ iz Šamca na čijem čelu je bio resorni ministar prije nego što je došao na čelo Lovačkog saveza RS, kao i LU „Zmijanje“ iz Banjaluke na čijem čelu je predsjednik Skupštine Lovačkog saveza RS Darko Ćulum, koji je (još uvijek) direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Prema zvaničnim podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, LU „Zmijanje“ je za projekte podrške kapitalnim investicijama u lovstvu, za sprovođenje biosigurnosnih mjera u lovstvu i za podršku projektima lovnog turizma iz budžeta Srpske dobilo 56.500 KM.

Lovačko udruženje „Čemernica“ Kneževo za iste projekte dobilo je nepunih 56.000 KM, slijedi „Srndać“ Petrovac/Drinić koje je dobilo više od 54.000 maraka, a zatim već pomenuto LU „Fazan“ iz Šamca koje je po zemljačkim vezama dobilo više od 51.000 KM.

Dobro su prošla i kotorvaroška lovačka udruženja, pa je LU „Trofej“ Kotor Varoš dobilo 46.500 KM, „Jelovka“ iz Maslovara 45.185 KM, a najlošije je prošlo LU „Borčići“ Šiprage koje je dobilo „svega“ nešto više od 27.000 KM.

LU „Jelen“ Kozarska Dubica dobilo je više od 46.000 KM, a slijede „Bišina“ Šekovići sa 43.500 KM, zatim „Fazan“ Doboj koje je dobilo više od 43.000 KM, „Srna“ Srbac sa 41.500 KM i „Srndać“ Osmaci koje je preko Agencije za agrarna plaćanja dobilo 40.400 KM.

Više od 30.000 KM dobila su lovačka udruženja „Fazan“ Čelinac (35.854 KM), „Srna“ Oštra Luka (35.564), „Igrišta“ Vlasenica (35.037 KM), „Prosara“ Gradiška (31.500) i LU „Studena Gora“ Han Pijesak 31.493 KM. LU „Zagorje“ Kalinovik dobilo je tačno 30.000 KM, a „Lane“ Novi Grad 29.886 KM.

Nekoliko udruženja dobilo je i više od 20.000 KM, a to su „Tetrijeb“ Šipovo sa 26.200 KM, zatim Kozara“ Laktaši, „Mrakovica“ Prijedor i „Borik“ Prnjavor koja su dobila tačno po 25.000 KM, a slijede „Ljubija“ Prijedor (23.250 KM), te „Smolin“ Teslić i „Glasinac“ Sokolac koja su dobila više od 21.000 KM.

Izvještaj Agencije za agrarna plaćanja RS pokazuje da je većina preostalih lovačkih udruženja dobila između deset i 20 hiljada KM. To su „Manjača-Stričići“, „Kozara“ Gradiška, „Prepelica“ Berkovići, zatim bijeljinska lovačka udruženja „Golub“, „Podrinje“, „Crnjelovo“ i „Semberija“, potom „Panos“ Višegrad, „Motajica“ Derventa, „Soko“ Donji Žabar, „Trebević“ Istočno Novo Sarajevo, „Majevica“ Lopare, „Komić“ Milići, „Srndać“ Nevesinje, „Jahorina“ Pale, „Prepelica“ Pelagićevo, „Srndać“ Prijedor, „Ribnik“ iz Ribnika, „Varda“ Rudo, „Srndać“ Stanari, „Tetrijeb“ Teslić i „Trnovo“ iz Trnova.

Najmanje podsticaja dobilo je LU „Omar“ Teslić, samo 1.500 KM, a zatim „Srndać“ Novi Grad 2.400 KM, „Igman“ Istočna Ilidža sa 3.388 KM, „Leotar“ Trebinje sa 3.789 KM i LU „Markan“ Novo Goražde koje je dobilo samo 4.097 KM.

Nisu mnogo bolje prošla ni LU „Cicelj“ Čajniče sa 5.143 KM, „Partizan“ Ugljevik sa 5.950 KM, „Majna“ Modriča 6.185 KM, „Dubrava“ Ugljevik 6.512 KM, te „Javor“ Srebrenica 6.628 KM, „Bakić“ Foča 6.560 KM i „Čauš“ Bratunac koje je dobilo 6.977 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno