Connect with us

Društvo

KRIZA “RAJ” ZA MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE! Stanovništvo se sve više zadužuje PO NEPOVOLJNIM USLOVIMA

Stanovnici Republike Srpske povećali su za devet mjeseci zaduženost kod mikrokreditnih organizacija za gotovo 55 miliona maraka u odnosu na kraj prošle godine, što potvrđuje da je, kažu ekonomisti, kriza uzela maha.

Izvještaj Agencije za bankarstvo RS pokazuje na to da su krediti MKO sa sjedištem u Srpskoj plasirani fizičkim licima na kraju septembra bili teški 495,12 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine iznosili 440,23 miliona KM.

Podaci pokazuju da je MKO sektor Srpske za devet mjeseci imao dobit od 38,8 miliona KM, što je za 17,7 miliona ili 84 odsto više u odnosu na isti period lani.

Ukupni prihodi na kraju devetog mjeseca iznosili su 89,3 miliona maraka i veći su za 26,9 miliona u odnosu na isti period prošle godine, a u učešću dominira priliv od kamata i slični prihodi koji su na kraju devetog mjeseca iznosili 87,3 miliona KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS od januara do kraja septembra rasli su i rashodi mikrokreditnih organizacija, ali znatno manje.

– Ukupni rashodi iznosili su 50,5 miliona KM i veći su za oko 9,2 miliona u odnosu na isti period lani – stoji u izvještaju.

Građani i dalje najviše dižu kredite i pozajmice koje uglavnom koriste za, kako kažu ekonomisti, krpljenje rupa u kućnim budžetima.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je za “Glas Srpske” da su rezultati poslovanja mikrokreditnih organizacija očekivani, s obzirom na to da imaju mnogo jednostavnije načine odobravanja i kriterijume u odnosu na banke.

– Mikrokreditne organizacije uglavnom daju manje novčane iznose. Na taj način stanovnici Srpske koji nemaju kreditnu sposobnost da uzimaju veće kredite koji su povoljniji jednostavno su prinuđeni da se obraćaju mikrokreditnim organizacijama – kazao je Ljuboja.

Uzimajući u obzir istoriju ovih organizacija, Ljuboja dodaje da su one nastale i razvile se upravo u siromašnim zemljama u kojim je bilo dosta finansijskih i egzistencijalnih problema.

– Tako da rast profita mikrokreditnih organizacija samo pokazuje da je kriza kod nas uzela maha. Naravno, treba uzeti u obzir i da ove organizacije za male iznose naplaćuju velike kamate, u čemu leži razlog ekspanzije njihove dobiti na našem tržištu – rekao je Ljuboja.

Kad je riječ o sigurnosti, Ljuboja smatra da nema razlike između mikrokreditnih organizacija i banaka, jer sve finansijske institucije koje djeluju na tržištu Srpske funkcionišu u zakonskim okvirima, a Agencija za bankarstvo vrši monitoring.

Privreda

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS zaduženje pravnih lica kod mikrokreditnih organizacija čije je sjedište u Srpskoj povećano je za 13,5 miliona maraka.

– Privrednici su na kraju septembra kod mikrokreditnih organizacija bili zaduženi 23,8 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine bili dužni 10,3 miliona KM – stoji u izvještaju.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno