Tone li Amerika u recesiju, pitanje je koje već danima zaokuplja svjetsku javnost, a ako se to desi, što mnogi predviđaju kao moguć scenario, niko neće ostati imun, pa ni BiH, stav je stručne javnosti.

Istina, za razliku od ponedjeljka, kada su stizale, najblaže rečeno, dramatične vijesti sa svjetskih berzi, juče su prognoze bile nešto optimističnije, pa je najavljen i oporavak evropskih berzi, ali se, kada se podvuče crta, može reći sve, samo ne da su globalna ekonomska kretanja pod kontrolom.

Na berzama širom Evrope i Azije, podsjetimo, prethodno je zabilježen snažan pad, podstaknut strahovima da američka privreda ide prema usporavanju.

Pad je uslijedio nakon objave loših podataka o zapošljavanju u SAD u petak, a što je na svim tržištima kapitala izazvalo zabrinutost za najveću svjetsku ekonomiju.

Domaći stručnjaci podsjećaju da se svaka dosadašnja kriza odrazila i na BiH, tako da nas neće zaobići ni ova najnovija, ako do nje dođe.

“Ono u šta sam siguran jeste to da u slučaju teške recesije u SAD niko u svijetu ne bi bio imun na određene efekte iako bi, naravno, posljedice bile različite ovisno o tome koliko je neka ekonomija ovisna o SAD, a koliko vezana za druge svjetske ekonomije. U slučaju BiH direktna veza sa SAD je minimalna i direktno efekti ne bi bili tako značajni. Međutim, mi smo potpuno ovisni o EU, a EU je ovisna o SAD i zbog toga bi posredno preko negativnih efekata na EU i BiH osjetila negativne efekte, možda s nekom manjom odgodom, ali sigurno bi ih bilo”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, za razliku od ove eventualne transmisije efekata koja je izvjesna, mnogo je neizvjesnije da to li će uopšte biti teške recesije u SAD ili je riječ o blažim i privremenim poremećajima. Jer, kako je istakao, recimo, u Japanu smo imali dramatičan pad vrijednosti dionica u ponedjeljak, a već dan kasnije i oporavak mnogih od njih.

“Tako da se ja još ne bih usudio prognozirati da je riječ o recesiji, a pogotovo teškoj, dok ne bude poznato više podataka i u malo dužem vremenskom roku vidimo trendove u realnoj ekonomiji, a ne samo trenutne poremećaje na berzama. U svakom slučaju, sve je ovo još jedna potvrda da je velika greška svake ekonomije da se veže samo za jedno tržište koliko je BiH vezana za EU, a EU za SAD, i da se najteži efekti kriza jedino mogu izbjeći diverzifikacijom, odnosno ravnomjernijim rasporedom rizika i ekonomskom saradnjom uravnoteženom sa različitim ekonomijama i zonama”, ističe Gavran.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da bi, kao i ranijih godina, svaka kriza, prouzrokovana na američkom ili evropskom tržištu, imala konsekvence na kompletnu ekonomiju EU, pa time indirektno i na ekonomiju Srpske, kojoj je EU najvažniji spoljnotrgovinski partner.

“Podsjetiću vas 2018. godine, kada je zabilježena kriza koja je nastala kao proizvod određenih američkih bankarskih plasmana. Ona je prouzrokovala veliku ekonomsku krizu koja je imala konsekvence i na privredu Republike Srpske, jer smo zavisni od tržišta EU. Ne treba sumnjati da će se, ako dođe do recesije u Americi, to odraziti na kompletnu evropsku i svjetsku ekonomiju”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Naše privrednike, međutim, ne brine samo ono što se dešava u Americi. Neki od njih su zagledani i u aktuelna dešavanja u Njemačkoj i još nekim evropskim državama.

“Naša spoljnotrgovinska razmjena je u stvari puno više okrenuta prema evropskm zemljama nego prema Americi. Nas puno više treba da brinu Njemačka, Švajcarska, Austrija itd., nego Amerika. Mada, sasvim sigurno je da će i potencijalna kriza u Americi imati uticaj na bh. ekonomiju”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaje da je stava da su dešavanja na evorpskom tlu puno bitnija za BiH, a već sada imamo na sceni pad izvoza odnosno kompletne razmjene.

“Ja mislim da je Njemačka već u ozbiljnoj recesiji, ali oni to neće naglas da kažu. Ono što vidimo jeste da je u tom dijelu svijeta ozbiljna kriza”, ističe Smailbegović.

Prema informacijama svjetskih medija, pad indeksa Nikkei 225, koji skuplja rezultate 225 japanskih javnih kompanija, na berzi u Tokiju osjetio se širom svijeta.

Uslijedili su i padovi u cijenama dionica giganata poput “Applea” i “Intela”. Uz to, izvještaj o stanju zaposlenosti u SAD, koji je bio ispod očekivanja ekonomskih analitičara, probudio je strahove od recesije, prvo u Americi, a onda i cijelom svijetu.