Connect with us

Svijet

KRIZA U NAJAVI Ako SAD potone u recesiju, NIKOME SE NE PIŠE DOBRO!

Tone li Amerika u recesiju, pitanje je koje već danima zaokuplja svjetsku javnost, a ako se to desi, što mnogi predviđaju kao moguć scenario, niko neće ostati imun, pa ni BiH, stav je stručne javnosti.

Istina, za razliku od ponedjeljka, kada su stizale, najblaže rečeno, dramatične vijesti sa svjetskih berzi, juče su prognoze bile nešto optimističnije, pa je najavljen i oporavak evropskih berzi, ali se, kada se podvuče crta, može reći sve, samo ne da su globalna ekonomska kretanja pod kontrolom.

Na berzama širom Evrope i Azije, podsjetimo, prethodno je zabilježen snažan pad, podstaknut strahovima da američka privreda ide prema usporavanju.

Pad je uslijedio nakon objave loših podataka o zapošljavanju u SAD u petak, a što je na svim tržištima kapitala izazvalo zabrinutost za najveću svjetsku ekonomiju.

Domaći stručnjaci podsjećaju da se svaka dosadašnja kriza odrazila i na BiH, tako da nas neće zaobići ni ova najnovija, ako do nje dođe.

“Ono u šta sam siguran jeste to da u slučaju teške recesije u SAD niko u svijetu ne bi bio imun na određene efekte iako bi, naravno, posljedice bile različite ovisno o tome koliko je neka ekonomija ovisna o SAD, a koliko vezana za druge svjetske ekonomije. U slučaju BiH direktna veza sa SAD je minimalna i direktno efekti ne bi bili tako značajni. Međutim, mi smo potpuno ovisni o EU, a EU je ovisna o SAD i zbog toga bi posredno preko negativnih efekata na EU i BiH osjetila negativne efekte, možda s nekom manjom odgodom, ali sigurno bi ih bilo”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, za razliku od ove eventualne transmisije efekata koja je izvjesna, mnogo je neizvjesnije da to li će uopšte biti teške recesije u SAD ili je riječ o blažim i privremenim poremećajima. Jer, kako je istakao, recimo, u Japanu smo imali dramatičan pad vrijednosti dionica u ponedjeljak, a već dan kasnije i oporavak mnogih od njih.

“Tako da se ja još ne bih usudio prognozirati da je riječ o recesiji, a pogotovo teškoj, dok ne bude poznato više podataka i u malo dužem vremenskom roku vidimo trendove u realnoj ekonomiji, a ne samo trenutne poremećaje na berzama. U svakom slučaju, sve je ovo još jedna potvrda da je velika greška svake ekonomije da se veže samo za jedno tržište koliko je BiH vezana za EU, a EU za SAD, i da se najteži efekti kriza jedino mogu izbjeći diverzifikacijom, odnosno ravnomjernijim rasporedom rizika i ekonomskom saradnjom uravnoteženom sa različitim ekonomijama i zonama”, ističe Gavran.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da bi, kao i ranijih godina, svaka kriza, prouzrokovana na američkom ili evropskom tržištu, imala konsekvence na kompletnu ekonomiju EU, pa time indirektno i na ekonomiju Srpske, kojoj je EU najvažniji spoljnotrgovinski partner.

“Podsjetiću vas 2018. godine, kada je zabilježena kriza koja je nastala kao proizvod određenih američkih bankarskih plasmana. Ona je prouzrokovala veliku ekonomsku krizu koja je imala konsekvence i na privredu Republike Srpske, jer smo zavisni od tržišta EU. Ne treba sumnjati da će se, ako dođe do recesije u Americi, to odraziti na kompletnu evropsku i svjetsku ekonomiju”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Naše privrednike, međutim, ne brine samo ono što se dešava u Americi. Neki od njih su zagledani i u aktuelna dešavanja u Njemačkoj i još nekim evropskim državama.

“Naša spoljnotrgovinska razmjena je u stvari puno više okrenuta prema evropskm zemljama nego prema Americi. Nas puno više treba da brinu Njemačka, Švajcarska, Austrija itd., nego Amerika. Mada, sasvim sigurno je da će i potencijalna kriza u Americi imati uticaj na bh. ekonomiju”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaje da je stava da su dešavanja na evorpskom tlu puno bitnija za BiH, a već sada imamo na sceni pad izvoza odnosno kompletne razmjene.

“Ja mislim da je Njemačka već u ozbiljnoj recesiji, ali oni to neće naglas da kažu. Ono što vidimo jeste da je u tom dijelu svijeta ozbiljna kriza”, ističe Smailbegović.

Prema informacijama svjetskih medija, pad indeksa Nikkei 225, koji skuplja rezultate 225 japanskih javnih kompanija, na berzi u Tokiju osjetio se širom svijeta.

Uslijedili su i padovi u cijenama dionica giganata poput “Applea” i “Intela”. Uz to, izvještaj o stanju zaposlenosti u SAD, koji je bio ispod očekivanja ekonomskih analitičara, probudio je strahove od recesije, prvo u Americi, a onda i cijelom svijetu.

Svijet

IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba

Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.

Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.

Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.

-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.

Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.

Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.

Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Index

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Aktuelno