Politika
KRPE SE RUPE U BUDŽETU Republika Srpska uzima od Mađarske kredit od 214 miliona KM
Odluкu o prihvatanju zaduženja Srpsкe prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarsкe Vlada RS je donijela juče, a koliko se Vladi žuri pokazuje i to što stupa na snagu već danas.
Republika Srpska će od Mađarske uzeti kredit od čak 110 miliona evra kojim će krpiti rupe u budžetu, odnosno finansirati budžetski deficit i refinansirati dio duga, saznaje CAPITAL.
Odluкu o prihvatanju zaduženja Srpsкe prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarsкe Vlada RS je donijela juče, a koliko se Vladi žuri pokazuje i to što stupa na snagu već danas.
Srpska kredit uzima na deset godina sa grejs periodom od godinu dana i po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto.
-Prihvata se zaduženje RS prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarske u iznosu od 110.000.000 evra. Namjena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS – navodi se u odluci.
Srpska će plaćati i naknadu za rezervaciju od 0,5 odsto godišnje na nepovučena sredstva.
Prema preliminarnim podacima javni dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju na kraju oktobra je iznosio 5,087 milijardi KM ili 36,3 odsto procijenjenog BDP-a za 2022. godinu.
Ukupan dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,096 milijardi KM odnos 43,5 odsto procijenjenog BDP-a za 2022. godinu.
Srpskoj u idućoj godini na naplatu dospijeva dug od 1,15 milijardu KM, a u taj iznos su uračunate i obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.
Iako ministarka finansija Zora Vidović tvrdi da u narednoj godini neće biti problema sa otplatom dugova, jasno je da bez novih zaduženja ti dugovi ne bi mogli da budu vraćeni.
Inače predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban koji su u odličnim odnosima dogovorili su u novembru prošle godine pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona evra.
ERS krije uslove prodaje solarne elektrane Mađarima
Političke veze Srpske i Mađarske vidljive su i u energetskom sektoru Srpske. Tako je „Elektroprivreda RS“ mađarskoj kompaniji Lugos Renewables (LREN) omogućila da preuzme 70 odsto vlasništva nad javnim preduzećem „Solarna elektrana Trebinje 1“, ali pod uslovima koje krije od javnosti.
Koncesija za izgradnju solarne elektrane u Trebinju dodijeljena je 19. oktobra 2020. godine Elektroprivredi RS. Cijeli projekat vrijedan preko 100 miliona KM, prema koncesionom ugovoru, ERS je trebao završiti do oktobra ove godine.
Ipak ovo javno preduzeće očigledno nije imalo namjeru da gradi ovu solarnu elektranu jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 posto tog preduzeća ustupljeno mađarskoj kompaniji LREN. Na taj način mađarski investitor je bez javnog nadmjetanja uveden u ovaj posao.
Kako su mediji tada pisali taj novac je namenjen za finansiranje poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u zemlji.
CAPITAL
Politika
STIGLI GLASOVI PUTEM POŠTE na prijevremenim izborima za predsjednika RS
U Glavni centar za brojanje u Sarajevu do danas je primljeno 4.521 koverta birača koji su glasali putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra.
Kako je saopšteno iz Centralne izborne komisija (CIK) BiH 1.154 koverti je neuručena pošta.
Iz CIK-a BiH podsjećajue, da se glasački listići birača koji glasaju putem pošte primaju pet dana nakon dana održavanja izbora, ali da datum slanja mora biti najkasnije dan održavanja izbora.
“Danas 26. novembra je planirano brojanje nepotvrđenih glasačkih listića i glasačkih listića birača koji su glasali u odsustvu, dok je za sutra (27. novembar) planirano brojanje glasačkih listića birača koji su glasali posredstvom mobilnih timova, nakon čega slijedi verifikacija glasačkih paketa birača koji su glasali putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH”, objašnjavaju iz CIK Bih.
Takođe, CIK BiH je danas ažurirao preliminirane, nezvanične i nekompletne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika RS (održani 23. novembra). Siniša Karan kandidat SNSD-a osvojio je 217.808 glasa ili 50,31 odsto, dok je njegov glavni protivkandidat iz SDS-a Branko Blanuša dobio podršku 209.342 birača ili 48,36 odsto.
Ostala četiri kandidata zajedno su osvojili 1,33 odsto.
Nezavisne
Politika
UKOLIKO CIK LEGALIZUJE PLJAČKU, dolazimo pred CIK
Vukanović: Da je Blanuša ostvario 25.000 glasova više od Karana, SNSD bi odštampao novih 25.000 da nas pokradu. Dolazimo pred CIK, dosta je više. Dokaz izborne krađe je i slučaj iz Laktaša, gdje utvrđeno da je neko glasao u ime žene i njene porodice koji žive u Francuskoj.
Nebojša Vukanović, lider stranke Lista za pravdu i red rekao je za Raport da zabrinjava šutnja pojedinca iz međunarodne zajednice na očitu izbornu krađu na prijevremenim izborima u RS i da je više nego očito da su izbori namješteni na način da pobijedi kandidat SNSD-a Siniša Karan. Pogotovo se to odnosi na OSCE.
Posebno rezultati u tri grada
Vukanović tvrdi da svi dokazi govore, a posebno rezultati u tri grada, Doboju, Zvorniku i Laktašima, šta se desilo.
“Ukoliko CIK legalizuje ovu pljačku, nećemo se libiti da dođemo pred CIK. Imaju sve dokaze. Neka se pogledaju samo rezultati glasanja u Doboju. Ispade Karan dobio 100 posto glasova, tri puta više nego Dodik na izborima kada je bio kandidat. O čemu mi pričamo? Pa da je Blanuša ostvario 25.000 glasova više od Karana, SNSD-e bi odštampao novih 25.000 da nas pokradu, kaže Vukanović.
Izbori se moraju ponoviti
Napominje da je dokaz izborne krađe i slučaj iz Laktaša, gdje utvrđeno da je neko glasao u ime žene i njene porodice koji žive u Francuskoj.
“I šta ćemo s tim? Žena došla, neko glasao. Umjesto da pohapse cijelu komisiju i članove s tog biračkog mjesta, niko ništa. Ja se prvi neću libiti da dođem pred CIK i da tražim pravdu. Dosta je više. Zato kažem da se ne smije legalizovati ova pljačka. Tri grada su ključna i tu se izbori moraju ponoviti, rekao je Vukanović.
Politika
MIRNA SAVIĆ BANJAC ŽESTOKO PORUČILA VLASTIMA: „Da li je za vas Banjaluka uopšte Republika Srpska?“
Narodna poslanica PDP-a Mirna Savić Banjac tokom rasprave o rebalansu budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvoreno je prozvala nadležne institucije, postavivši jedno od najdirektnijih pitanja u dosadašnjoj sjednici – da li je Banjaluka za njih uopšte Republika Srpska.
„Sudeći po onome što imamo u Banjaluci, koja je najveći grad, rekla bih da to nije tako i da je za njih Banjaluka negdje drugo, a ne u Republici Srpskoj“, poručila je Savić Banjac, naglasivši da se glavni grad Srpske tretira kao da je „tuđi teritorij“.
Ona je podsjetila da se budžet Republike Srpske svake godine usvaja u decembru, i to po hitnom postupku, dok je situacija u Banjaluci – kako kaže – potpuno suprotna.
„Hoću samo da uspostavim paralelu – šta su građani Republike Srpske, a šta su građani u Banjaluci. U Banjaluci čekaju običnu redovnu sjednicu šest mjeseci i ne znaju ni da li će je biti, ni kada će je biti. Sudeći po svemu, neće je ni biti“, kazala je ona.
Savić Banjac je naglasila da Banjaluka kao najveći grad Republike Srpske nema ni mogućnost da održi zasjedanje, dok se na republičkom nivou „već drugi rebalans usvaja bez ikakvih prepreka“.
Njen nastup izazvao je burne reakcije u sali, a ostaje da se vidi da li će vlasti odgovoriti na ova direktna pitanja i optužbe o zanemarivanju Banjaluke.
-
Politika2 dana agoKO JE IGOR ARSENIĆ – Čovjek koji je prijetio smrću Stanivukoviću? Mračni dosije, droga i veze sa Đajićem! (FOTO, VIDEO)
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ “Zašto MUP ćuti? OTKRIĆU KO SU UMIJEŠANI POLICAJCI”
-
Politika2 dana agoDRIŠTVENE MREŽE GORE “Stanivuković oduvao Banjaluku – Blanuša pobijedio sa 14.000 glasova razlike” (FOTO)
-
Politika1 dan agoOGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”
-
Politika3 dana agoHOĆE LI NAJVEĆI GRAD PRESUDITI? Blanuša ubjedljivo vodi u Banjaluci
-
Politika3 dana agoPrvi rezultati izbora za predsjednika Republike Srpske
-
Politika2 dana agoNovim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?
-
Politika2 dana agoNAPAD NA STANIVUKOVIĆA! Radojičić traži hitnu reakciju nadležnih organa
