Connect with us

Politika

„KRUPNE RIBE“ ZAŠTIĆENE, hapšenja funkcionera ZBOG KRIMINALA ni na vidiku

U Bosni i Hercegovini je u proteklim mjesecima bilo nekoliko policijskih akcija gdje su uhapšene desetine ljudi zbog trgovine narkoticima.

Međutim, nema hapšenja “krupnih riba” koje se nalaze, kako pišu mediji, u samom vrhu vlasti na svim nivoima, ali i u bezbjednosnim strukturama.

Istražili smo, zašto nema pomaka kada su u pitanju krupni politički igrači, iako o vezama istih sa kriminalnim strukturama uveliko pišu i strani mediji?

Gotovo da nema godine bez barem jednog skandala u Bosni i Hercegovini gdje se pojave informacije da je neko od najviših zvaničnika povezan sa kriminalnim strukturama.

Političari, međutim, po pravilu negiraju ikakvu povezanost sa spornim licima, čak i kada su uhvaćeni kako sa njima sjede za istim stolom. Ovo otvara pitanje ko je odgovoran što BiH po ovakvim pojavama postala poznata Evropi i regionu?

O vezama visokih zvaničnika i kriminalnih struktura sve više izvještavaju i strani mediji.

Tako je njemački list De Tagesšpigl objavio tekst u kojem opisuje djelovanje kartela Tito Dino u BiH, te o navodnim poveznicama ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića sa ovom kriminalnom organizacijom.

Elmedin Konaković
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

U tekstu navode da je Konaković bio vidno uznemiren na pres konferenciji nakon policijske akcije Black Tie odnosno „Crna kravata“ u kojoj su uhapšene desetine osumnjičenih za organizovani kriminal i pranje novca.

Osim četvorice policajaca i načelnika policije tada je uhapšen i Gordan Memija, blizak Konakovićev prijatelj. Istraga ukazuje na veze pojedinaca sa krimilanom organizacijom Tito Dino koju je predvodio Edin Gačanin.

Edin Gačanin Tito
FOTO: MUP SRBIJE

– Edinu Gačaninu Titu je proteklih godina zaplijenjeno oko 50 tona kokaina. To govori koliko je ovaj kartel jak i moćan – kaže Avdo Avdić, urednik portala Istraga.ba.

Avdić kaže da je Gačanin svojim novcem htio kupiti stranku i ući u strukture vlasti. Ministar inostranih poslova BiH je međutim više puta demantovao ove navode.

– Ja potpuno razumijem da se ljudi pravdaju ako su krivi. Ako vi niste krivi onda kažete pozivam Tužilaštvo BiH ili bilo koju policijsku agenciju da istraži sve to – navodi Avdić.

U međuvremenu je glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao da su do sada potvrđene optužnice Tužilaštva protiv više od 70 osoba u predmetima sa dokazima iz aplikacija Skaj i Anom. Među njima ima i osoba iz Republike Srpske Bojan Cvijetić, bivši savjetnih nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

bojan cvijetić vlasnik kompanije milco
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Ni ove akcije policijske koje su se desile, privođenja, hapšenja i procesi ne bi se dogodili da nije bilo međunarodnih istražnih agencija koje su provodile svoju vrstu istraga i onda zahtijevale od organa ovdje da preduzmu nešto po tom pitanju – kaže Ivana Korajlić iz organizacije Transparensi BiH.

Usred istrage, pojavljuje se novi skandal, kada je objavljeno da je Predsjedništvo BiH prije nekoliko mjeseci imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, iako osoba ima status osumničenog u predmetu „Crna kravata 2“ zbog sumnji u povezanost sa narko kartelom Edina Gačanina.

Predstavnici opozicije su upozorili da se o aferi Fatih Kol moraju izjasniti i Željka Cvijanović na čiji je prijedlog turski državljanin imenovan na funkciju i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je prema navodima medija, lobirao za imenovanje Kola na mjesto počasnog konzula u Panami.

Iako su oni demantovali povezanost, a Kol nakon izbijanja skandala smijenjen.

– Mi smo to pitanje htjeli da postavimo na prošloj sjednici parlamenta BiH međutim niko od tih ministara već duže vrijeme ne dolazi na te sjednice iako su obavezni da prisustvuju njima – smatra Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Stvarnost u kojoj se Bosna i Hercegovina pominje kao prostor veoma bliske povezanosti zvaničnika i kriminalnog miljea, kažu eksperti za bezbjednost, prije svega je posljedica nerada pravosuđa, ali odgovornost za ovakvo stanje nije jedino na pravosuđu.

Darko Trifunović
FOTO: K1 TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT

– To je problem i agencija za primjenu prava kako ih zovem i službi bezbjednosti jer ako je neko lice izabrano da bude ministar bilo čega, spoljnih poslova, bezbjednosti, važnih resora apsolutno on mora biti upozoren od strane obavještajno bezbjednosnih službi da se u njegovom prisustvu nalaze određena lica koja su bezbjednosno interesantna odnosno u ovom slučaju narko dileri – smatra ekspert za bezbjednost Darko Trifunović, piše BN.

Bez obzira na brojna spektakularna hapšenja, stvarnog sankcionisanja onih koji su na visokim funkcijama, a upleteni su u brojne afere je nedovoljno.

Ovo samo dokazuje jedno ustaljeno pravilo: da dok postoji politička zaštita malo ko će biti suočen sa kaznom za očigledne kriminalne aktivnosti.

Politika

SUD BIH POTVRDIO ODLUKU CIK-a: Stranka Rame Isaka ne može učestvovati na izborima

Sud BiH potvrdio je odluku CIK-a protiv stranke Snaga naroda. Stranka Rame Isaka ne može učestvovati na izborima za Parlament BiH.

Razlog je što je za ovjeru navodno dostavila stotine krivotvorenih potpisa. Navodi se da su korišteni lični podaci građana bez njihovog odobrenja.

Predmet je dostavljen Tužilaštvu BiH radi eventualne istrage.

CIK je stranci dao priliku da ispravi nepravilnosti, ali novi validni potpisi nisu dostavljeni. Isakova stranka se žalila, ali je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu.

Stranka ipak može učestvovati na kantonalnim izborima i izborima za Parlament FBiH, jer za te nivoe nije morala prikupljati potpise.

Nastavi čitati

Politika

AMERIKA PREDLOŽILA, EVROPA ODBILA: Novi visoki predstavnik mora biti plod dogovora

Nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira međunarodna zajednica pokazala je prve ozbiljne pukotine u odnosima prema Bosni i Hercegovini, što je znak za ozbiljnu zabrinutost jer je stabilnost BiH u velikoj mjeri ovisila o stabilnosti transatlantskih odnosa

Kako saznajemo iz više diplomatskih izvora, većina evropskih predstavnika dočekala je s iznenađenjem i razočaranjem stav iz SAD da treba imenovati njihovog kandidata kao novog visokog predstavnika. Kako saznajemo, Evropljani neće pristati da na tu poziciju dođe Antonio Zanardi Landi, bivši italijanski diplomata.

Konsenzus Evrope i Amerike

BiH je od kraja rata naovamo funkcionisala na konsenzusu da će Evropljani preuzeti odgovornost za ekonomsko-politički dio izazova u BiH, a Amerika za bezbjednosni dok Evropljani ne steknu dovoljno sposobnosti da preuzmu više odgovornosti za bezbjednost na evropskom kontinentu. Još je administracija Džordža Buša Mlađeg povlačenjem američkog kontingenta SFOR-a iz BiH ukazala Evropljanima da treba da požure s drugim dijelom svoje odgovornosti. Iako je sve ove godine bilo mnogo neslaganja na liniji evropske metropole – Vašington, osnovni dogovor je funkcionisao manje-više stabilno. To je politika koju su američke administracije obje stranke, uz vodstvo Stejt departmenta, uvijek pokušavale održati funkcionalnim, uprkos odugovlačenju Evropljana da više ulažu u odbranu i bezbjednost.

Sada je Vašington, prvi put nakon Dejtona, Evropu doveo pred ultimatum: ili će prihvatiti njihovog kandidata za novog visokog predstavnika, ili će doći do preispitivanja američke uloge u ovoj misiji, pa i u BiH.

Naime, iz Ambasade SAD je nakon neuspješnog pokušaja imenovanja visokog predstavnika stiglo ozbiljno upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u BiH.

“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visokokvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao ‘gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji'”, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

Kandidat oko koga su svi saglasni

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo nakon sjednice PIC-a, Evropljani ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik mora biti kandidat konsenzusa.

To je, diplomatski, poručeno i iz Delegacije EU, koja je u odgovoru na pitanje “Nezavisnih” navela da novi visoki predstavnik mora biti rezultat konsenzusa.

“Članice EU u okviru Upravnog odbora PIC-a u cijelosti su posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Kristijana Šmita do kraja mjeseca. Cijenimo saradnju sa SAD i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u sprovođenju mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere”, stoji u odgovoru Delegacije EU.

Prevedeno, to znači da su Evropljani bliži tome da se ne prihvati Zanardi Landi, ne jer ga smatraju lošim kandidatom,već zato što smatraju da nije uspostavljen dogovor unutar PIC-a.

Najveći problem za Evropu je bio i ostao nedostatak zajedničke spoljne politike, koji bukvalno kreira situacije u kojima Evropa bude dovedena pred svršen čin po principu “uzmi ili ostavi”. Stalno otezanje i odugovlačenje kad je u pitanju jača odgovornost u okviru NATO-a ljutila je sve američke predsjednike od Buša na ovamo, ali Donald Tramp, sadašnji predsjednik Amerike, je prvi koji je to pitanje konačno odlučio da otvori do kraja, a posljedice toga osjećamo i na zapadnom Balkanu.

SAD otišle predaleko

Međutim, čini se da su SAD otišle predaleko jer su pored opravdanog insistiranja na većoj ulozi Evropljana posegli pritiscima. Kako saznajemo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u odlasku kojem u Srpskoj otpočetka osporavaju legitimitet, pretrpio je ozbiljne prijetnje, što objašnjava ne samo zašto se naglo povukao s funkcije već i zašto je nakon sjednice PIC-a promijenio raniji stav da će na funkciji ostati sve dok se ne izabere novi visoki predstavnik, izjavivši da odlazi do kraja juna, bez obzira bude li dogovora ili ne.

Ukoliko Amerikanci istraju do kraja i insistiraju na Landiju koji neće imati podršku većeg dijela evropskih zemalja, rizikuju smanjenje uticaja u BiH, uključujući i u vezi dijela koji se odnosi na američke investicije. Naime, čak i ako Luiz Džej Krišok, američki diplomata i Šmitov zamjenik, postane v.d. visokog predstavnika, bez podrške Evrope biće veliki izazov da obavlja svoju funkciju, a i američke namjere da investiraju u BIH mogle bi biti dovedene u pitanje.

Najveću štetu zbog novonastale situacije mogla bi trpjeti BiH, jer bi mogla ostati bez međunarodnog konsenzusa, što je bio osnov njene stabilnosti.

Nastavi čitati

Banjaluka

ČUVAJUĆI VJERU I TRADICIJU: Stanivuković prisustvovao maslima u Golešima (FOTO)

Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Nastavi čitati

Aktuelno