Connect with us

Politika

KUDA PLOVI OVAJ BROD: BiH s evropskog puta skreće u bezbjednosnu krizu?

Živa diplomatska aktivnost zbog posjeta visokih međunarodnih zvaničnika BiH sve je više vezana za bezbjednosnu situaciju u zemlji, a sve manje za evropski put i ispunjavanje evropskih zakona.

Naime, Brisel se trudi da se fokus s ustavne krize izazvane sukobom između Banjaluke i Sarajeva oko nadležnosti i ograničavanja djelovanja bh. institucija za provođenje zakona i pravosuđa na teritoriji Republike Srpske ponovo usmjeri na evropski put, ali mu to sve teže polazi za rukom.

Kao što smo već pisali, postoji bojazan da bi, u slučaju da dođe do potrebe jačeg angažovanja EUFOR-a, to poslalo poruku skeptičnim članicama Evropskog savjeta da je BiH bezbjednosni rizik, što bi moglo usporiti, ako ne i zaustaviti evropske integracije zemlje.

Problem predstavlja činjenica da se i među druga dva naroda javlja sve veće nezadovoljstvo trenutnom situacijom.

Osim predstavnika Republike Srpske, i politički predstavnici hrvatskog naroda nezadovoljni su nedostatkom entuzijazma za izmjene Izbornog zakona BiH od strane političkih predstavnika Federacije i opozicije iz Srpske, pa se čini da se ne žure s formiranjem nove koalicije, a i pitanje novog ministra bezbjednosti se sve više dovodi u pitanje. Među strankama s centralom u Sarajevu gotovo da tinja mini-rat između stranaka “trojke” i onih okupljenih oko SDA, jer se međusobno optužuju za popuštanje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, i Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH.

Zbog povećanog bezbjednosnog rizika nedavno je u BiH boravio i Mark Rute, novi generalni sekretar NATO-a, a NATO avioni sve češće nadlijeću prostor BiH, posebno uz granicu između BiH i Srbije, kao što je bilo i u petak, pored aviona EUFOR-a, koji već mjesecima redovno nadlijeće teritoriju BiH.

U BiH se nalaze predstavnici COWEB-a, Grupe za zapadni Balkan u okviru COREPER-a, najvažnijeg tijela na ambasadorskom nivou u okviru Evropskog savjeta, kako bi se upoznali sa situacijom u BiH, a Njemačka i Austrija uvele su sankcije najvišim zvaničnicima RS.

Uskoro u BiH dolaze i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, kako bi pokušali oživjeti evropski proces.

Faris Kočan sa Fakulteta za društvene nauke Univerziteta u Ljubljani za “Nezavisne” kaže da mu se čini da se situacija u BiH sve više prati s bezbjednosnog aspekta, u kontekstu evroatlantskih integracija.

“Prvi aspekat je bezbjednost, i jako je vezan na ideju članstva BiH u NATO. Ako vidimo situaciju u Crnoj Gori, od kad je Crna Gora ušla u NATO, nekako postoji veće povjerenje ili manja briga međunarodne zajednice uz bezbjednosnu strukturu države”, smatra on.

Ističe da je BiH već i formalno duboko integrisana u NATO strukture, a smatra da bi članstvo moglo riješiti problem političko-bezbjednosnih kriza u državi.

“A drugi aspekat jeste vezan uz takozvano fazno pridruživanje ili diferenciranu integraciju, gdje sad postoji ideja da u kontekstu ove situacije dolazi do deblokade procesa evropskog proširenja kroz imenovanja pregovarača i usvajanja zakona na državnom nivou nužnih u kontekstu dobijanja pregovaračkog okvira. Takva su barem sad očekivanja od strane međunarodne zajednice, i u tom kontekstu razumijem angažman u BiH u posljednjim mjesecima”, smatra Kočan.

Prema njegovim riječima, vjeruje se da bi jak angažman međunarodne zajednice mogao dovesti do prevazilaženja te političke krize i do pokušaja unapređenja evropskog puta BiH.

“Pogotovo jer postoji ideja da dolaze do nekih promjena na strukturnoj razini, iako niko ne zna ni kakve će biti ni šta će se desiti”, smatra on.

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: OHR mora nestati

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati i da dalje idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a, i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatalj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo – evropski put i nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH, nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba, da pokušaju nešto napraviti oko toga. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlašćenja, koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlašćenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio, te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već u zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno