Connect with us

Region

Kupovina srpske zemlje u zamahu “Skoro da nema kuće koja nije na prodaju”

Manja prodaja stanova izgrađenih u urbanim sredinama nije smanjila prodaju zemljišta u vlasništvu Srba.

Smanjenje nataliteta, povećanje broja umrlih i rastući trend migracije stanovništva obilježili su prošlu godinu na Kosovu i Metohiji.

Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, teritoriju Kosmeta napustilo je 38.606 osoba, a broj stanovnika se smanjio za 24.215.

Prema istom izvoru, rođeno je 22.830 beba što je u poređenju sa 2011. godinom manje za 4.769.

U prethodnoj godini povećana je i stopa smrtnosti, jer je, u odnosu na 2011. godinu, broj umrlih veći za 5.908 osoba.

Zanimljivost predstavlja podatak da je ukupan broj stanovnika na Kosmetu 1.773. 971, što je u odnosu na procjene urađene poslije povlačenja srpske vojske i policije 1999.godine manje za skoro 500.000.

Najavljena vizna liberalizacija mogla bi, prema procjeni Agencije, dovesti do enormnog porasta stope opadanja broja stanovnika.

Procjenjuje se da će svaki drugi stanovnik Kosmeta životne dobi od 18 do 25 godina napustiti Kosmet, a iste procjene važe i za dobnu grupu od 25 do 35 godina života.

Nedavno su eksperti Evropske banke za razvoj iznijeli podatak da će, u slučaju da se Prištini odobri vizna liberalizacija, na Kosmetu 2025. godine živjeti oko 300.000 radno sposobnog stanovništva zbog čega su preporučili bankama obazrivost u odobravanju kredita, a investitore upozorili na rizik usljed nedostatka radne snage.

Potvrdu sve većeg raseljavanja južne pokrajine predstavlja podatak da je na teritoriji opštine Kosovo Polje u prodaji oko 12.000 stanova čija je gradnja izvršena na bazi procijenjenog broja stanovnika od oko dva miliona od čega u dijaspori živi oko 350.000 stanovnika mlađih od 40 godina.

Manja prodaja stanova izgrađenih u urbanim sredinama nije smanjila prodaju zemljišta u vlasništvu Srba.

Samo u Preocu, u opštini Gračanica, selu oslonjenom na opštine Priština i Kosovo Polje, tokom prošle i ove godine prodato je oko 200 hektara poljoprivrednog zemljišta koje Albanci investitori pretvaraju u građevinsko.

U ovom selu u isturenom odjeljenju Osnovne škole “Miladin Mitić”, u kome se izvodi nastava od prvog do četvrtog razreda, nema srpske djece, a njih desetak nastavu pohađa u matičnoj školi.

– Do prije pet godina u našoj seoskoj školi bilo je u svim odjeljenjima minimum po desetak učenika – kaže Miloš, mještanin Preoca.

On navodi da su Albanci u prošloj godini imali “zadatak” da što više otkupe srpska imanja u Preocu te da su za to dobijali u prosjeku po 20 odsto pomoći iz fonda koji finansira albanska dijaspora.

Posljednjih mjeseci na udaru albanskih “biznismena” je Laplje Selo u kome u veleljepnoj vili živi jedan od bivših vođa terorističe OVK Agim Čeku.

– Skoro da nema kuće koja nije na prodaju – kaže Milan Stević iz Lapljeg Sela, ističući da je prije desetak dana prodata parcela površine 35 ari udaljena svega pedesetak metara od škole “Miladin Mitić”.

Sve to će uveliko ubrzati proces raseljavanja domaćinstava koja žive u rejonu koji se oslanja na novosagrađene albanske vile na potezu Laplje Selo – Čaglavica.

Region

HRVATSKA MEĐU REKORDERIMA PO INFLACIJI: Cijene rastu brže nego u većini evrozone

Hrvatska se i u septembru našla među zemljama s najvišom inflacijom u evrozoni, godišnja stopa iznosila je 4,2 odsto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku i Eurostata. Poređenja radi, prosječna inflacija u evrozoni bila je gotovo duplo niža – 2,2 odsto.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj su u septembru 2025. godine bile za 4,2 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, saopštio je Državni zavod za statistiku (DZS).

To znači da su proizvodi i usluge koje građani svakodnevno koriste, poput hrane, pića, struje ili goriva, u prosjeku poskupjeli.

Iako nije jedina, Hrvatska se time svrstala među zemlje sa najvišom inflacijom u evrozoni, zajedno sa Slovačkom i Estonijom.

U poređenju sa avgustom ove godine, cijene su u prosjeku porasle za 0,4 odsto.

Inflacija usporavala, pa ponovo počela da raste
Tokom godine, inflacija u Hrvatskoj se kretala između 3,2 i 4,1 odsto. U avgustu je djelovalo da se rast cijena zaustavlja, ali su septembarski podaci pokazali da inflacija ponovo blago raste.

Prema podacima DZS-a, cijene usluga su najviše porasle, za 6 odsto, dok su hrana, piće i duvan skuplji za 5,6 odsto.

Energenti su poskupeli za 4,5 odsto, dok su industrijski proizvodi bez hrane i goriva zabilježili najmanji rast, svega 0,5 odsto.

Na mjesečnom nivou, najviše su poskupjeli industrijski proizvodi bez energije (+2,9%), dok su cijene hrane i pića blago pale (-0,3%).

Eurostat potvrđuje: Hrvatska na vrhu po inflaciji
Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), koji koristi Eurostat kako bi uporedio inflaciju u članicama EU, godišnja inflacija u Hrvatskoj u septembru je bila 4,6 odsto, što je među najvišim stopama u evrozoni.

Višu inflaciju imala je samo Estonija (5,2%), dok su Hrvatska i Slovačka bile odmah iza.

U cijeloj evrozoni, prosečna godišnja inflacija iznosila je 2,2 odsto, što znači da se cijene u Hrvatskoj trenutno povećavaju skoro duplo brže nego u većini zemalja koje koriste evro.

Nastavi čitati

Region

ZA RUBRIKU VJEROVALI ILI NE: Ponuda koja zvuči primamljivo, evo gdje možete kupiti kuću za SVEGA 4.000 EVRA

Republička direkcija za imovinu objavila je javni oglas o prodaji nepokretnosti u svojini Republike Srbije prikupljanjem pisanih ponuda.

Na spisku se nalaze nepokretnosti na teritoriji grada Zrenjanina i opština Žitište i Novi Bečej.

Država prodaje porodičnu kuću u ulici Stevice Jovanovića u Belom Blatu, površine 136 metara kvadratnih, sa zemljištem od 1.378 kvadrata. Nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od 15.102 evra.

U Torku, selu na teritoriji opštine Žitište, na prodaju su ponuđene dvije nepokretnosti.

Jednu čine zgrada tehničkih usluga – tehnički servis, površine 830 kvadrata i pomoćna zgrada od 277 metara kvadratnih, a prodaju se po početnoj cijeni od 187.259 evra.

Druga nepokretnost se nalazi u Begejskoj ulici i u pitanju je porodična kuća površine 87 kvadrata, čija je početna cijena 4.028 evra.

Republička direkcija za imovinu u opštini Novi Bečej, odnosno u selu Bočar, prodaje objekat u Dobrovoljačkoj ulici, površine 131 metara kvadratnih, koji se nalazi na zemljištu ukupne površine 787 metara kvadratnih po početnoj cijeni od 5.981 evra.

Kupci ovih nekretnina su u obavezi da izmire sve dospjele, a neizmirene obaveze nastale do momenta ulaska u posjed, kao i eventualne troškove ponovnog priključenja na elektrodistributivni sistem.

Ponude za kupovinu dostavljaju se najkasnije do 16. oktobra, a otvaranje prispjelih ponuda obaviće se komisijski 20. oktobra

Nastavi čitati

Region

Svi optuženi u slučaju “Tunel” oslobođeni: NEMA DNK NI DOKAZA

Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, Vladimir Erić, Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović oslobođeni su u petak u Osnovnom sudu u Podgorici optužbi u predmetu “Tunel”.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Borko Lončar, pišu “Vijesti”.

Radi se o prokopavanju tunela iz podruma stana u ulici preko puta Višeg suda do depoa te ustanove, u koji je provaljeno 8. septembra 2023. godine, a lopovi su materijalne dokaze pohranjene u toj prostoriji krali do 11. septembra, utvrđeno je istragom podgoričkog tužilaštva i policije. Istražitelji su otkrili da je podzemni tunel, kroz koji su lopovi ušli u sudski depo, kopan od kraja jula.

U obrazloženju presude se navodi da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična djela kriminalno udruživanje i teška krađu u saizvršilaštvu.

Navodi se i da nema ni jednog DNK u tunelu, niti u arhivi depoa Višeg suda te da sud nije mogao donijeti zaključak da su ovi optuženi kopali tunel.

“Postoji samo stepen sumnje da se vide na kameri da se kreću kroz grad, ali nema konkretnih dokaza”, rekao je između ostalog sudija u obrazloženju presude.

“Kopanje tunela – ovo je najveća sramota bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori”, rekao je sudija Lončar.

Osnovni sud u Podgorici je saopštenje o oslobađajućoj presudi objavio i na svom sajtu.

Prema optužnici, Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, Predrag Mirotić i Nikola Milačić terete se za krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom u saizvršilaštvu.

Katarina Baćović se tereti za kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom i falsifikovanjem isprave, dok je Marijan Vuljaj optužen za pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog djela.

Nastavi čitati

Aktuelno