Connect with us

Društvo

LANČANA REAKCIJA NAKON GAŠENJA KOKSARE: Ugroženi čelik, rudnici i željeznice

Gašenje “Koksare” iz Lukavca ne znači samo gubitak stotina radnih mjesta, nego pokreće lančanu reakciju koja bi mogla paralizovati cijeli sektor čelika i rudarski sektor, dovesti do pada izvoza i ostaviti domaću privredu bez strateški važnog resursa.

Direktne posljedice gašenja “Koksare”

Gubitak stotina radnih mjesta

Veće cijene koksa za Željezaru Zenica

Rizik za poslovanje rudnika u Prijedoru

Gubitak oko 20 miliona KM godišnje za Željeznice FBiH

Gubitak više od pet miliona KM godišnje za ŽRS

Ugroženi lokalni preduzetnici i transportni sektor

Posljedice će preliti na Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru, željeznice u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i na lokalne preduzetnike, ugrožavajući stabilnost cijele ekonomije.

Svi su posredno uvezani

Suzana Gašić, zamjenica direktora Nove Ljubije, nekadašnjeg “ArcelorMittala” u Prijedoru, kazala je da su svi posredno uvezani, odnosno da su pravna lica povezana u jedan sistem.

“Rudnik će posredno trpjeti posljedice ukoliko Nova Željezara Zenica bude primorana da obustavi rad”, kazala je Gašićeva.

Dodala je da su radnici Željezare zabrinuti, ali da su i radnici Nove Ljubije zabrinuti za svoju budućnost.

“Bez obzira na količine rude koje kopaju i prodaju, sigurni su da su direktno vezani za Željezaru, te da su zbog toga i sami zabrinuti”, pojašnjava Gašićeva.

Gašenje “Koksare” prvo utiče na Zenicu

Ističe da gašenje “Koksare” prvo utiče na Zenicu, a potom i na njih, jer će Željezara iz Zenice biti prinuđena da kupuje koks po višim cijenama, uz duže rokove isporuke.

“Cijena je neizvjesna, a sve to dovodi u opasnost poslovanje rudnika. U ovaj sistem uključene su i željeznice, ali i rudnik u Prijedoru, da ne govorimo o lokalnoj zajednici Prijedor, gdje je veliki broj malih preduzetnika i privatnika vezan za rad rudnika”, kazala je Gašićeva.

Kako je pojasnila, kompletan transport je povezan sa “Željeznicama Republike Srpske” i “Željeznicana Federacije Bosne i Hercegovine” te je jasno da značajan dio prihoda od teretnog saobraćaja u BiH dolazi upravo od transporta rude i koksa.

Mirza Hadžibegić, v.d. direktora “Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine”, pojasnio je za Nezavisne da gašenjem “Koksare” ovo preduzeće na godišnjem nivou gubi oko 20 miliona KM.

Željeznice oslonjene na glavne industrijske centre

Istakao je da su, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, željeznice oslonjene na glavne industrijske centre te da su projektovane da opslužuju takve sisteme i osiguravaju im transport.

“Ovo je na nas ogroman udar”, kazao je Hadžibegić.

Dragan Zelenković, v.d. direktora “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS), ističe da bi ova kompanija gašenjem “Koksare” iz Lukavca na godišnjem nivou ostala bez prevoza 1,5 miliona tona robe i više od pet miliona KM prihoda.

Kako je objasnio, ŽRS će nastojati da kompenzuju ovaj gubitak kroz transport koksa u saradnji sa “Željeznicama FBiH” iz Luke Ploče prema Novoj Željezari u Zenici, ali, kako je dodao, prihodi će biti značajno manji.

“Saradnja ‘Željeznica Republike Srpske’ i ‘Koksare’ u Lukavcu predstavljala je jedno od najdugovječnijih i izuzetno značajnih industrijskih partnerstava od samog osnivanja ‘Koksare’, odnosno više od šest decenija uspješne saradnje, još iz perioda bivše Jugoslavije”, naveo je Zelenković i dodao:

“Gašenje ‘Koksare’ iz Lukavca za željeznice i oba željeznička operatera na prostoru BiH, predstavlja snažan udar na prihode i nastavak organizacije u realizaciji značajnog obima prevoza robe”, kazao je Zelenković.

Negativan udar na privredu BiH

Milenko Stanić, ekonomista, kaže da zatvaranje “Koksare” predstavlja ozbiljan negativan udar na privredu BiH.

“Prvo se otpuštaju radnici, a zatim se negativni efekti prelijevaju na velika preduzeća koja za sobom povlače niz drugih subjekata, poput željeznica u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kroz obezbjeđenje posla i transporta”, kazao je Stanić.

Pojašnjava da su “Mittal”, Željezara i “Koksara” bili značajni sistemi koji su davali mnogo posla željeznicama, ali i drugim preduzećima.

“Njihovo zatvaranje dodatno komplikuje ionako tešku situaciju u privredi, posebno jer imamo mali broj preostalih velikih preduzeća”, naveo je Stanić.

Dodaje da BiH mora imati nekoliko snažnih privrednih subjekata koji će biti nosioci razvoja i stabilnosti ekonomije.

“Posljedice će zaista biti teške. Ne možemo očekivati da se u kratkom periodu pojavi novi privredni subjekt koji bi donio tehnološke projekte i investicije i nadomjestio privrednu aktivnost kakvu je imala ‘Koksara’”, zaključio je Stanić.

Podsjetimo, gašenjem lukavačke “Koksare” biće ugašeno oko 800 radnih mjesta, a radnici su izrazili nezadovoljstvo zbog, kako navode, izostanka konkretnih poteza svih nivoa vlasti koji bi mogli spasiti jedno od najznačajnijih industrijskih postrojenja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno