Svijet
LANČANA REAKCIJA: Trampu još 16 država hoće da ZABRANI KANDIDATURU
Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.
Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.
Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.
U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.
Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.
Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.
Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.
Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.
Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.
Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.
“Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.
U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.
U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.
Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.
Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.
Svijet
EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi
Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.
Finansijski doprinosi i manja sredstva
Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.
U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.
Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?
U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.
Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.
Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.
Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.
Svijet
JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.
“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.
Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat
U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.
Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.
Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.
“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.
Svijet
TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela
Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.
Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.
Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.
Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.
-
Politika10 sati agoDODIK POBJESNIO NAKON PORAZA U PRIJEDORU, razbio telefon o zid pa poručio “JE*AĆU IM MAMICU”
-
Politika10 sati agoMINIĆ “PITAJTE ĐOKIĆA”, ĐOKIĆ “PITAJTE PETROVIĆA”, Petrović “Samo da nam je izgurati do 1. APRILA”?
-
Svijet3 dana agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
-
Svijet3 dana agoŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju
-
Društvo2 dana agoŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ POZIRAO SA LEPOM BRENOM NAKON SPEKTAKLA: “Banjaluka zaslužuje da se ovo veče ponovi”
-
Svijet3 dana agoVIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”
-
Politika19 sati agoSLOŽNI KAO NIKAD! Stanivuković u selu koje je REKORDNO IGNORISALO IZBORE, ovo je poruka koja je obišla region! (VIDEO)
