Connect with us

Svijet

LANČANA REAKCIJA: Trampu još 16 država hoće da ZABRANI KANDIDATURU

Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.

Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.

U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.

Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.

Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.

Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.

Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.

Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.

Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.

“Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.

U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.

U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.

Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.

Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

“Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

Predsjednik Amerike je još rekao:

“U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp

Nastavi čitati

Svijet

ADOLF HITLER IZ NAMIBIJE: Političar sa šokantnim imenom ubjedljivo vodi na izborima

U maloj namibijskoj izbornoj jedinici Ompundja, u regionu Oshana, glasači se spremaju da na lokalnim izborima ponovo ubjedljivo podrže dugogodišnjeg odbornika – čovjeka čije ime izaziva globalno iznenađenje: Adolf Hitler Uunona (59).

Uunona je istaknuti član vladajuće partije SWAPO (South West Africa People’s Organization), lijevo orijentisane političke snage koja vodi zemlju još od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine. Na toj poziciji nalazi se već više od dvije decenije, jer je prvi put izabran 2004, a ubjedljivo je pobijedio i na izborima 2015. i 2020. godine — tada sa čak 85 posto glasova, navodi The Times of Israel.

“Imam to ime, ali nisam taj čovjek”
U intervjuu za list The Namibian nakon izbora 2020, Uunona je govorio o svom neobičnom imenu, naglašavajući da ga ono nimalo ne povezuje s nacističkim liderom:

„Moj otac mi je dao ime Adolf Hitler, ali to ne znači da imam Hitlerov karakter niti da ličim na Adolfa Hitlera iz Njemačke. Hitler je bio kontroverzna osoba koja je zarobljavala i ubijala ljude širom svijeta. Ja nisam takav.“

Uunona se u političkoj i ličnoj komunikaciji uglavnom predstavlja kao Adolf Uunona, a kaže da njegovi roditelji najvjerovatnije nisu razumjeli istorijsko značenje ličnosti po kojoj su ga nazvali. Kako je objasnio u ranijem razgovoru za njemačke medije, tek kao tinejdžer shvatio je ko je bio Hitler i šta je predstavljao. Danas, kaže, svoje ime ne može mijenjati jer se nalazi u svim zvaničnim dokumentima.

Zašto u Namibiji postoje imena poput Adolf Hitler?
Razlog se krije u istoriji. Namibia je od 1884. do 1915. bila njemačka kolonija pod nazivom Njemačka Jugozapadna Afrika. Tokom tog perioda mnogi domaći stanovnici su, pod uticajem kolonijalne administracije, usvajali njemačka imena — praksa koja je u nekim zajednicama opstala i nakon Prvog svjetskog rata.

Kolonijalno nasljeđe ima i mnogo mračniju stranu: od 1904. do 1908. godine, pod vlašću cara Vilhelma II, Njemačko carstvo počinilo je genocid nad narodima Ovaherero i Nama, u kojem je ubijeno između 60.000 i 100.000 ljudi. Taj zločin često se naziva i „Kaiserov holokaust“. Njemačka je genocid zvanično priznala tek 2021. godine, dok se borba za reparacije nastavlja.

Njemački uticaj ostao je snažan i nakon završetka kolonijalne ere. Tokom XX vijeka dio nacista koji su bježali iz Evrope našao je utočište u Namibiji. Čak je i The New York Times 1976. pisao o njemačko-namibijskim zajednicama u kojima se među pojedincima još čuo pozdrav „Heil Hitler“.

Ubjedljivo vodi i 2025. godine
Prema projekcijama izborne komisije Namibije, Adolf Hitler Uunona je i na aktuelnim izborima gotovo siguran pobjednik u svojoj sredini. Lokalni mediji navode da je njegova dugogodišnja dominacija rezultat terenskog rada, infrastrukturalnih projekata i povjerenja koje uživa u zajednici — a ne njegovog imena, koje u Namibiji ne nosi isto emocionalno i istorijsko značenje kao u ostatku svijeta.

Bez obzira na reakcije šire javnosti i međunarodnih medija, u Ompundji je Uunona zapažen kao političar, a ne kao čovjek koji nosi ime kakvo se rijetko gdje može čuti.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE OD UKRASA: Postavljena novogodišnja kugla na Tajms Skveru sa više od 5.000 kristala

Novogodišnja kristalna kugla postavljena je na Tajms Skveru u Njujorku. Ova praznična tradicija započela je davne 1907. godine, a stanovnici bez nje ne mogu zamisliti praznični ugođaj.

ve godine je predstavljena nova kugla koja je ukrašena s 5.280 Vaterford kristala, što je skoro dvostruko više od prethodne. Takođe, kugla prvi put sadrži kružne kristale.

Postavljena je na stub koji je visok 42 metra, a ceremonija je uključivala presijecanje vrpce za novu panoramsku platformu s pogledom od 360 stepeni na Tajms Skver.

Majkl Filips, direktor Džejmstauna, kompanije u čijem je vlasništvu zgrada na Tajms Skveru, naveo je da je ovo deveta kugla koja je postavljena ovdje od 1907.

Kuglu su, kao i zgradu, napravili Njujorčani s dizajnom, domišljatošću i dijelovima iz cijelog svijeta, tako da ona zaista utjelovljuje ono što je lokalno i sjajno u našem gradu, kao i ono zbog čega turisti dolaze ovdje – između ostalog je rekao, prenosi Klix.

Džuli Koker, izvršna direktorka NYC Tourism and Conventions, rekla je da je ova kugla više od ukrasa za novogodišnju noć i da će ona postati dodirna tačka pomoću koje će se ljudi povezati s magijom Njujork.

Nastavi čitati

Aktuelno