Connect with us

Svijet

LANČANA REAKCIJA: Trampu još 16 država hoće da ZABRANI KANDIDATURU

Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.

Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.

U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.

Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.

Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.

Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.

Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.

Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.

Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.

“Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.

U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.

U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.

Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.

Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno