Nedavno su se pojavili izvještaji da je “Dizni” ponudio Džoniju Depu ogroman honorar od 301 milion dolara kako bi se vratio u franšizu “Pirati sa Kariba”.

Ponuda koja je poslata Džoniju je navodno došla uz izvinjenje, koje je poslato odmah nakon što je Džoni pobijedio u tužbi za klevetu protiv Amber Herd, koja ga je optužila za nasilje u porodici.

Džoni Dep je kroz svoju karijeru igrao mnoge nezaboravne likove, ali Kapetan Džek Sperou ostaje njegov najpoznatiji i najvoljeniji. Ulogu je prvi put odigrao 2003. godine u filmu “Pirates of the Caribbean: The Curse of the Black Pearl”, i od tada je postao ikona filma.

Njegov šarm, humor i specifičan stil igre učinili su Džeka Speroua jednim od najprepoznatljivijih likova u istoriji holivudske kinematografije. Zbog toga je fanovima širom svijeta bilo jasno da će biti razočarani ako on ne bude dio budućih nastavaka.

Iako su ranije postojala demantovanja o njegovom povratku u šesti dio franšize “Pirati sa Kariba”, najnoviji izvještaji sugerišu da bi ponuda koju je Džoni dobio mogla biti stvarna.

“Dizni” još uvijek nije potvrdio ove vijesti, ali se fanovi širom svijeta nadaju da će se njihov omiljeni junak vratiti na velike i male ekrane.

Jutjuber Jake Moscato se obavezao da jede samo crveno meso 60 dana te je zabilježio koje promjene je primijetio na svom tijelu, ali i nalazima krvi.

On je htio da vidi šta će to tačno učiniti njegovom tijelu i kako bi takođe poboljšao svoju formu. Dijeleći snimak na svom kanalu, objasnio je razloge zašto je to učinio.

On je na početku 10-minutnog videa rekao da isprva nije djelovalo da će imati pozitivne efekte.

-Znao sam da ovaj izazov neće biti tako loš. Hm, da, nažalost, gledajući unazad, ozbiljno sam potcijenio ono što će doći. Ne znam da li sam osjetio bol u grudima, ali sam definitivno osjetio da mi se nešto čudno dešava sa stomakom. Počeo da se osjećam anksiozno – požalio se.

-Dakle, skoro kao blaga depresija, ništa. Ne radujem se ničemu. Tako mi je muka od ovoga. Stvarno mi je dosta. Tako mi je dosta mesa. Možda ću nakon ovoga postati vegan – kazao je između ostalog.

Prvih nekoliko dana Moscato se nije mogao pridržavati svoje prehrane, uglavnom zato što je otišao na odmor u Kaliforniju, zatim, po povratku kući mu je opet bilo loše.

Ipak, shvatio je da je bio previše striktan sa svojom ishranom, objašnjavajući: “Bio sam previše strog. Prvobitno sam se fokusirao na ‘dijetu lavova’, koja je samo crveno meso i so, to je to”.

Potom je odlučio u ishranu uključiti i druge namirnice kako bi završio 60-dnevni izazov, naposlijetku je njegova dijeta uključivala crveno meso, voće i jaja.

Navodi da je 23. dana primijetio čudnu promjenu u svom načinu razmišljanja, gdje je primijetio da je počeo mirisati crveno meso i da mu miriše ukusno. U drugom mjesecu počeo je osjećati da mu se raspoloženje popravlja, zajedno s energijom i fokusom.

Nakon što je izazov završio, otišao je kod doktora i dobio rezultate testova kako bi pokazao šta se dogodilo njegovom tijelu nakon 60 dana.

Podijelio je kako je kad je riječ o mišićnoj masi, primijetio skoro 3 kg povećanja mišića. Tjelesna mast je spala s 16 na 14,6 posto, dok je smršao s 94 kilograma na 91 kilogram, a na snimku je pokazao i kako je izgledao prije i poslije.

Dodao je i kako mu se povećao nivo testosterona, a da se željezo skoro udvostručilo.

Nova studija istraživača sa Univerziteta Alto u Finskoj sugeriše da su vlade, međunarodne organizacije i istraživači možda znatno potcijenili broj ljudi koji trenutno žive na planeti Zemlji, iz razloga što većina baza podataka ne obuhvata procenat ljudi koji žive u ruralnim sredinama, koje je teško pratiti i registrovati.

Studija finskih istraživača, koja je objavljena u časopisu Komunikacije u prirodi  a koja je analizirala pet najčešće korišćenih globalnih baza podataka o broju stanovnika – WorldPop, GVP, GRUMP, LandScan i GHS-POP, pokazala je da u zvaničan ukupan broj stanovnika na planeti Zemlji, koji iznosi 8,2 milijarde, potencijalno nije uračunato 53 do 84 odsto ruralnog stanovništva.

Utvrđeno je da čak i najpouzdaniji skupovi podataka iz 2010. godine potcenjuju broj pripadnika ruralnog stanovništva od 32 do 77 procenata, a tim istraživača je naveo da postoji jak razlog da se veruje da su se iste te greške uvukle u kasnije globalne baze podataka o populaciji iz 2015. i 2020. godine

“Prvi put, naša studija pruža dokaze da značajan dio ruralnog stanovništva možda nedostaje u globalnim bazama podataka o populaciji”, rekao je autor studije Josias Lang-Ritter, koji je i istraživač na Univerzitetu Alto.

Studija naglašava probleme sa načinom na koji se prikupljaju podaci o stanovništvu iz ruralnih područja, posebno u zemljama u razvoju, kao i krizom pogođenim regionima i oblastima koje nisu industrijalizovane.

Kao primejr se navodi da baze podataka GRUMP-a i WorldPop-a koriste satelite za praćenje stanovništva, registrujući noćna svetla, ali da ova tehnika ima potencijal da ignoriše područja koja nemaju električnu energiju, prenosi Glas.