Connect with us

Svijet

LAVROV: Bombardovanje Jugoslavije bio najveći razdor Rusije i SAD!

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je bombardovanje Jugoslavije 1999. godine bio jedan od najvećih trenutaka napetosti u odnosima Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji je označio ozbiljan “razdor” u međunarodnoj politici.

Lavrov je, prisjetivši se svog mandata kao ambasadora Rusije u UN, istakao da je bombardovanje Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN bilo “najgrublje kršenje međunarodnog prava” i obaveza članica OEBS-a, koje je trajalo 78 dana, prenio je RT.

Rusija je na kraju uspjela da predloži rješenje za prestanak sukoba, a Lavrov je dodao da je prije toga ruska diplomatija počela da se preorijentiše prema multipolarnom svijetu, što je zasluga direktora “Rosotrudničestva” Jevgenija Primakova.

Upitan da li se ikada osjećao kao da gubi kontrolu nad događajima, Lavrov je istakao da je to bio slučaj kada su SAD i njihove evropske saveznice počele bombardovanje Beograda.

On je napomenuo da Rusija nije imala kontrolu nad situacijom jer su SAD najavile svoj plan napada bez konsultacija sa UN.

Lavrov je naglasio da Rusija nije imala “nerealne ciljeve” u pokušaju da spriječi “agresiju u Jugoslaviji i Iraku”, dodajući da su zapadne zemlje bile primorane da zatraže pomoć od UN-a 72. dana sukoba, kada je Moskva pomogla da se sastavi Rezolucija 1244.

Međutim, Lavrov je istakao da ti mirovni sporazumi više ne funkcionišu, uključujući i priznanje da je AP Kosovo i Metohija dio Srbije.

On je upozorio da Zapad sada pokušava da natjera Srbiju da prizna nezavisnost Kosova, dok je, prema njegovom mišljenju, upravo “ponos Zapada” odgovoran za trenutni sukob u Ukrajini i za pogoršanje odnosa Rusije i SAD-a u posljednjim godinama.

“Diplomatija vam je kao život. Nije sve tako jednostavno, ali moramo da živimo i radimo”, zaključio je Lavrov.

NATO je 24. marta 1999. u 19.45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SR Jugoslaviji da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte.

U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri.

Procjene štete koju je imala SRJ kreću se od trideset do sto milijardi američkih dolara. Nezvanično se procejnjuje da je poginulo između 1.200 i 4.000 civila i da je ranjeno više od 12.000 lica.

Svijet

IMAMOGLU SE OGLASIO IZ ZATVORA “Stojim uspravno, neću pokleknuti!”

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu izjavio je da neće pokleknuti nakon što je sud odlučio da ga zadrži u zatvoru do suđenja prema optužbi za korupciju.

“Mi ćemo, ruku pod ruku, poništiti ovaj udarac, ovu crnu mrlju na našoj demokratiji. Stojim uspravno, neću pokleknuti”, objavio je Imamoglu na mreži “Iks”.

Imamoglu se suočava i sa optužbama za terorizam.

“Iako postoji snažna sumnja da je pomagao naoružanoj terorističkoj organizaciji, pošto je već odlučeno da će biti uhapšen zbog finansijskih krivičnih djela, hapšenje zbog terorizma u ovoj fazi ne smatra se neophodnim”, saopštio je sud.

Imamoglu, potencijalni protivkandidat predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na sljedećim izborima za šefa države, uhapšen je ranije ove sedmice, a nakon toga su održani masovni protesti u više od 10 turskih gradova, uključujući Istanbul i Ankaru, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ČESTI NAPADI I PUCNJAVE! Švedske ulične bande oružje nabavljaju sa Balkana!

Švedske brutalne ulične bande posljednjih godina su mnoga predgrađa švedskih većih gradova pretvorila u ratne zone.

Toga nije pošteđen ni glavni grad Stokholm, u čijim predgrađima nerijetko se dešavaju napadi i pucnjave na dnevnom nivou.

Kako prenose njemački mediji, bande svoj uticaj putem digitalne tehnologije šire i van granica zemlje, što bi trebalo da zabrine i njemačke vlasti.

Kada je, konkretno, riječ o ilegalnom naoružanju poput glok pištolja i kalašnjikova, njih uglavnom nabavljaju iz kriznih područja, najviše sa Balkana, gdje još uvijek ima oružja iz vremena ratnih dešavanja. Neki izvori navode da postoji mogućnost da jedan dio oružja dolazi iz Ukrajine, ali sve je to na nivou spekulacija za razliku od Balkana, za koji se zna da siguran izvor ilegalnog naoružanja.

Današnje bande uveliko koriste i digitalnu tehnologiju, pa tako bukvalno nabavku i kupovinu oružja ugovaraju preko posebnih aplikacija.

Tehnologiju koriste i da bi locirali članove rivalskih bandi, pa im na automobile na automobile stavljaju GPS uređaje.

Upravo je na ovaj način prije nekoliko meseci, 16-godišnjak locirao 15-godišnjaka, upucao ga iz pištolja u lice, stomak i noge u Sodertaljeu, južno od Stokholma. Dječak je jedva preživio. I ovde se radilo o ilegalnom naoružanju.

Bande se takođe oslanjaju na modernu logistiku i prilikom regrutovanja, kaže Sven Granat, švedsi stručnjak za njemače medije

“Na društvenim mrežama kao što su TikTok ili u četovima kompjuterskih igrica na Tvitch-u, istovremeno šalju poruke stotinama mladih ljudi i dece. Mjesecima ih obasipaju pažnjom, nudeći im novac za male poslove dok neki od njih ne rade. Bande ih zatim eksploatišu za krivična djela – uključujući i ubistva”, kaže Granat.

Eksplozije se u poslednje vreme sve češće dešavaju. Članovi bande bacaju ručne bombe nabavljene sa Balkana, ali nerijetko detoniraju i bombe iz “kućne radinosti”. Naime, uglavnom kradu eksploziv sa gradilišta u Švedskoj, a poznato je da se dinamit koristi u nekim građevinskim projektima.

“Oni bukvalno mogu da pomoću 3D štampača i malo eksploziva naprave svoje oružje“, tvrdi Granat.

Nastavi čitati

Svijet

Gradonačelnik Istanbula ostaje u zatvoru DO POČETKA SUĐENJA!

Sud u Turskoj odlučio je da gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu ostane u zatvoru do početka suđenja, javili su turski mediji.

Imamoglu je uhapšen ranije ove sedmice prema optužbama za korupciju i pomaganje terorističkoj grupi. Nakon toga održani su masovni protesti u više od 10 turskih gradova, uključujući Istanbul i Ankaru.

Članovi turske opozicione Republikanske narodne partije (CHP) danas glasaju na stranačkim izborima, a očekuje se da će Imamoglu biti izabran za kandidata na sljedećim predsjedničkim izborima.

CHP je pozvao i nestranačke članove da glasaju da bi se pojačao otpor javnosti nakon Imamogluovog pritvaranja.

Gradonačelnik Istanbula negirao je optužbe.

CHP, koja ima više od 1,5 miliona članova, postavila je 5.600 glasačkih kutija u 81 turskoj pokrajini.

Sljedeći izbori zakazani su za 2028. Godinu, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno