Predizborna kampanja zvanično još nije počela, ali politička borba već se uveliko vodi na internetu.

Komentari, hvalospjevi, napadi i uvrede dio su digitalnog političkog inženjeringa čiji je cilj da biračima stvori sliku o tome ko je heroj, a ko „izdajnik“, ali pitanje je koliko takve kampanje zaista mogu promijeniti izborno ponašanje.
Politička borba preselila se među komentare
Dok vlast brani svoje stavove, a opozicija zagovara promjene, politička komunikacija odavno se ne odvija samo kroz direktan kontakt sa građanima.

Veliki dio borbe preselio se na društvene mreže, komentare i objave, gdje se pokušava stvoriti utisak da neki političar uživa ogromnu podršku ili, suprotno tome, da ga javnost masovno odbacuje. Popularno nazvani “botovi” tako postaju dio predizborne mašinerije.

– Niko nije imun danas ni na to, uslovno rečeno, proskribovanje na društvenim mrežama, preuveličavanje, pretjerano hvaljenje… To bi u idealnim teorijskim uslovima imalo uticaja na neopredijeljene apstinente, ali, opet, ne možemo ni sve apstinente svrstati u isti koš – smatra komunikolog Mladen Bubonjić za BHRT.

„Izdajnik“ ili „borac za narod“
Komentari u kojima se političari predstavljaju kao „izdajnici“ ili „borci za narod“ imaju isti cilj, navode stručnjaci: stvoriti privid o raspoloženju javnosti.

Takva taktika nije nova, ali je digitalni prostor omogućio da se ona odvija mnogo intenzivnije i vidljivije.

Sociolog Vladimir Vasić upozorava da veliki broj ljudi nije dovoljno digitalno socijalizovan da bi sadržaj koji vidi na internetu mogao pravilno procijeniti.

– Imate mnogo ljudi koji danas nisu digitalno socijalizovani i ne znaju čitati vijesti. Nije ono sve što se vidi na mrežama i medijima znak jednakosti između istine i laži, jer kad vidimo objave političara, nezavisno iz kog tabora, zapitamo se da li živimo u odvojenim svjetovima? Ovamo kažu bijelo, ovamo crno, istina je uvijek na sredini – ističe Vasić.

Koliko botovi zaista mogu uticati na izbore?
I vlast i opozicija imaju svoje tradicionalne biračke baze, odnosno dio glasača koji su već čvrsto opredijeljeni.

Zbog toga se postavlja pitanje koliko digitalna politička kampanja zaista može promijeniti izborno ponašanje i doprijeti do neodlučnih birača.

Stručnjaci posebno ukazuju na one koji ne prate politiku aktivno i koji informacije uglavnom dobijaju upravo preko društvenih mreža.

Nacionalna retorika ponovo u prvom planu
Ono što se nije promijenilo ni u ovoj nezvaničnoj predizbornoj kampanji jeste nacionalna retorika.

Među temama koje se ponovo pojavljuju jesu priče o trećem entitetu i otcjepljenju Republike Srpske.

– Bilo bi mi neobično pogotovo pred izbore da se ponovo ne pojavi ta priča, pa se ništa ne desi. Iskreno se nadam da će to ostati samo u domenu tih priča. Žao mi je što se narodom i glasačima manipuliše na taj način – kaže novinarka BIRN-a Lamija Grebo.

Cilj je zamor birača
Sociolozi upozoravaju da je jedan od ciljeva kampanja koje vode botovi zagušivanje javnog prostora.

Teorije zavjere, bijes, uvrede i beskrajne političke rasprave mogu dovesti do toga da građani izgube interes za racionalno praćenje politike.

Upravo tu digitalna kampanja može ostvariti efekat: ne nužno ubijediti birača da glasa za nekoga, već ga toliko umoriti da prestane da prati politiku ili odustane od izlaska na izbore.

U izbornoj godini, kada se politička borba sve više odvija na ekranima, pitanje više nije samo ko ima najveću podršku, već i ko je sposoban da najglasnije zauzme digitalni prostor.

BHRT