Connect with us

Svijet

LEGALIZOVAN KANABIS U NJEMAČKOJ: Šta to konkretno znači i koji su zabrinjavajući momenti?

Prema novom zakonu, koji bi trebalo da stupi na snagu 1. aprila, odrasle osobe starije od 18 godina generalno bi trebalo da smiju da posjeduju do 25 grama kanabisa za ličnu upotrebu.

Pored toga, biće dozvoljeno i imati do tri žive biljke kanabisa u stanu i do 50 grama kanabisa za ličnu upotrebu.

Od istog datuma moći će da postoje i klubovi za nekomercijalni uzgoj. Članovi tih svojevrsnih “udruženja za uzgoj” moći će da budu odrasli sa prebivalištem u Njemačkoj. Klubovi će moći da imaju do 500 članova koji zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga jedni drugima za sopstvenu upotrebu i to maksimalno 50 grama po članu mjesečno.

Ujedno, dosijei onih koji su ranije bili osuđivani za posedovanje ili lično uzgajanje do 25 grama ili za najviše tri biljke, trebalo bi da se na zahtjev mogu obrisati iz Saveznog centralnog registra.

Kakva su ograničenja?
Pušenje marihuane biće zabranjeno u krugu od 100 metara vazdušne linije od škola i sportskih objekta, kao i u pješačkim zonama do 20 časova.

Istovremeno, maloljetnici koji budu uhvaćeni sa kanabisom moraće da učestvuju u programima prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja zakona na snagu biće objavljena prva procijena uticaja ove nove regulative na zaštitu djece i mladih.

Kakve su posljedice zakona?
Ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD) kaže: “Ovim zakonom ćemo značajno smanjiti crno tržište, bolje ćemo zaštititi djecu i mlade, i postojaće bezbjedan proizvod za odrasle potrošače.” Dosadašnja politika je, smatra ministar, propala, jer broj konzumenata raste, pa i među mladima.

Pozitivne efekte delimične legalizacije očekuje i poverenik savezne vlade za lekove Burkhard Blinert. “Protiv pušenja trave ne pomažu zabrane, a kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on i dodao da to sasvim jasno pokazuje realnost života 4,5 miliona odraslih konzumenata kanabisa.

Blinert ocjenjuje da je ova nova politika po pitanju narkomanije i bolesti zavisnosti, “daleko od stigmatizacije i kriminalizacije”, a orijentisana je na “veću zaštitu i pomoć”. Za mnoge, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će novi zakon moći da ispuni zahtjeve savezne vlade.

Šta zabrinjava?
Upozorenja stižu od udruženja ljekara, ali i od političara na saveznom i pokrajinskim nivoima – pa čak i iz vladajuće SPD, čiji su članovi i ministar Lauterbah i poverenik Blinert.

Oglasilo se i Udruženje njemačkih sudija, koje upozorava da će pravosuđe biti preopterećeno zbog propisa o amnestiji. “Pravosuđe očekuje da će više od 100.000 dosijea morati ponovo da budu provjereni u slučaju planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za krivična dela u vezi sa kanabisom”, kaže predsjednik udruženja Sven Reben.

Za tužilaštva to znači da “moraju ponovo pojedinačno da ocjenjuju sve krivične spise koji se odnose na Zakon o narkoticima, kako bi utvrdili da li su tamo navedene činjenice u novoj pravnoj situaciji nekažnjive”. I sudovi će se, kaže, zbog toga suočiti sa ogromnim dodatnim opterećenjem.

Istovremeno, predsjednik udruženja ljekara Klaus Rajnhard podsjeća: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal da izazove zavisnost. Oko deset odsto redovnih korisnika je zavisno. Drugo, redovna konzumacija do 25. godine može da izazove trajna oštećenja tokom procesa sazrevanja mozga.” Doktor Rajhard strahuje da će legalizacija u startu omogućiti većem broju ljudi da probaju drogu.

Gdje će kanabis moći da se kupi?
U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajednički uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za sopstvenu potrošnju.

Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa očekuje procvat nakon legalizacije. “Pretpostavljam da će u roku od godinu dana u Njemačkoj biti tri do četiri hiljade klubova”, kaže predsjednik udruženja Štefen Gejer.

Trenutno postoji 300 grupa koje su u fazi osnivanja kluba ili samo čekaju da zakon stupi na snagu.

Prvobitno planirane “licencirane specijalističke prodavnice”, odnosno prodavnice kanabisa u kojima drogu legalno mogu da kupe osobe starije od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavnicama planirana je u drugom koraku, a u to će biti uključeni i naučnici. Kako je saopšteno, Vlada u Berlinu o tome se dogovorila nakon razgovora sa Evropskom komisijom.

Koja pravila važe za “kanabis-klubove”?
Klubovi će biti neprofitne organizacije i moći će da imaju do 500 članova čija je minimalna starost 18 godina. Klubovi će morati da imenuju ljude zadužene za zaštitu mladih, za bolesti zavisnosti i prevenciju. Klubovi neće smeti da se reklamiraju, a zabranjeno je biti član u više klubova.

I u radu klubova primjenjuju se ograničenja u količini: i član će dnevno moći da koristi maksimalno 25 grama kanabisa, a od kluba će mesečno moći da dobije najviše 50 grama. Članovi mlađi od 21 godine moći će da dobiju najviše 30 grama mjesečno, a za njih bi trebalo postaviti i gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka. Troškovi se pokrivaju članarinom, a ako je potrebno, na to se dodaje i dodatna suma po izdatom gramu.

U prostorijama kluba neće biti dozvoljena konzumacija, a zabranjeno je i točenje alkohola. I za klubove važi minimalna udaljenost od škola i vrtića.

Šta je sljedeći korak?
Mogući drugi korak, tzv. “model-projekti”, trebalo bi da izgledaju ovako: “Komercijalni lanci snabdijevanja” trebalo bi da se isprobaju u okruzima i gradovima u nekoliko njemačkih pokrajina – od proizvodnje, preko distribucije, pa do prodaje kanabisa u specijalizovanim prodavnicama.

Projekte bi trebalo da prate i podržavaju naučnici, a dužina trajanja projekta ograničena je na pet godina i samo na stanovnike tih lokalnih zajednica. Tokom trajanja projekta trebalo bi ispitati efekte na zdravlje i zaštitu mladih, kao i na crno tržište.

Međutim, taj drugi korak “vjerovatno je još uvijek podložan promjenama”, navodi Vlada. To znači da će i EU tu vjerovatno biti konsultovana. Savezni ministar Lauterbah naglašava da je ishod projekata otvoren: “Ne mogu da isključim mogućnost da sve ostane samo na prvom koraku”, rekao je.

Takođe, tek bi trebalo razjasniti da li će se dozvoliti uvoz kanabisa kako bi se obezbijedili sigurni lanci snabdijevanja.

Slobodna prodaja kanabisa širom zemlje bila bi moguća tek nakon petogodišnje probne faze i obnovljenog odobrenja Evropske komisije. Lauterbah i njegov kolega Džem Ozdemir, savezni ministar poljoprivrede iz redova Zelenih, naglašavaju da se u EU, među zemljama koje imaju slične ideje po ovom pitanju, vodi kampanja kako bi se do tada usaglasila jedinstvena evropska pravila.

Svijet

Presretnuta još jedna flotila, 200 kilometara od Gaze: PRIVEDENE DESETINE AKTIVISTA

Izraelska vojska presrela je flotilu od devet čamaca rano jutros u Sredozemnom moru koja je pokušavala da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze.

Izraelska vojska je privela desetine aktivista na brodu, saopštili su organizatori flotile i izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministarstvo je saopštilo da je 145 aktivista, koji su u dobrom zdravstvenom stanju, dovedeno na obalu u Izraelu radi obrade i da se očekuje da će uskoro biti deportovani, prenosi B92.

Do presretanja je došlo nakon što je prošle sedmice skoro 450 aktivista, uključujući evropske poslanike i klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg, presretnuto na više od 40 čamaca koji su pokušavali da stignu do Gaze sa simboličnom količinom humanitarne pomoći.

To presretanje Globalne Sumudske flotile izazvalo je široku osudu i izazvalo velike proteste u nekoliko većih gradova i jednodnevni štrajk širom Italije.

Organizatori ove najnovije grupe od devet brodova – koju čine Koalicija Flotile slobode i Hiljadu madlena za Gazu – osudili su hapšenja u srijedu kao “proizvoljna i nezakonita”. Među aktivistima na brodu bili su ljekari, političari i tri turska poslanika.

Flotila je prevozila hranu i medicinsku pomoć namijenjenu bolnicama u Gazi.

“Još jedan uzaludan pokušaj kršenja legalne pomorske blokade i ulaska u borbenu zonu završio se ničim”, napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova na Iksu.

Organizatori su rekli da su čamci presretnuti oko 120 nautičkih milja (oko 200 kilometara) od obale Gaze. Na snimcima presretanja koje su objavili organizatori, flotili su se približili brzi brodovi, a zatim su se na njih ukrcali izraelski vojnici. Nije bilo izveštaja o povrijeđenima.

Neki od deportovanih aktivista iz prošle nedjelje flotile opisali su zlostavljanje od strane izraelskih stražara, tvrdnje koje Izrael poriče.

Flotile u Gazi došle su usred sve većih kritika ponašanja Izraela u Gazi, gdje je njegova ofanziva u ratu protiv Hamasa opustošila velike dijelove teritorije i ubila desetine hiljada ljudi.

Izrael i Hamas trenutno vode treći dan indirektnih pregovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, zajedno sa visokim zvaničnicima iz međunarodnih delegacija, uključujući Sjedinjene Države, Egipat, Katar i Tursku.

Rat je pokrenuo napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Militanti su tog dana ubili oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba oteta. Četrdeset osam talaca se i dalje drži u Gazi – vjeruje se da je oko 20 živo.

U izraelskoj kampanji koja je uslijedila poginulo je više od 67.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i militanata u svom broju žrtava.

Ministarstvo, koje je dio vlade koju vodi Hamas i čije brojke stručnjaci smatraju najpouzdanijom procjenom, saopštilo je da žene i djeca čine oko polovinu mrtvih.

Izrael je održavao različite stepene blokade Pojasa Gaze otkako je Hamas preuzeo vlast na priobalnoj teritoriji 2007. godine, tvrdeći da je to neophodno da bi se obuzdala militantna grupa. Kritičari ismijavaju ovu politiku kao kolektivnu kaznu.

Nakon početka rata, Izrael je pooštrio blokadu, ali je kasnije popustio pod pritiskom SAD. U martu je zatvorio teritoriju za svu hranu, lijekove i drugu robu na 2 i po mjeseca, doprinoseći tonu Gaze u glad.

Flotile kažu da žele da probiju izraelsku blokadu i uspostave humanitarni koridor morem, s obzirom na malo pomoći koja stiže u Gazu kopnom.

Nastavi čitati

Svijet

“RASKRINKALA” GA ČISTAČICA: Biskup podnuo ostavku nakon istrage da je imao 17 ljubavnica

Peruanski biskup Ciro Kvispe Lopez (51) podnio je ostavku tokom istrage Vatikana o, navodnim, neprimjerenim odnosima sa ženama i mogućoj zloupotrebi položaja, prenosi Dejli Mejl.

Istražuju se tvrdnje da je Lopez imao tajne odnose sa 17 žena, među kojima su navodno i članice crkvenih krugova.

“Bilo je to poput sapunice”

Skandal je, navodno, otkriven nakon što je njegova kućna pomoćnica prijavila da je greškom primila poruke, fotografije i video-snimke koje je biskup, kako se navodi, “slao partnerkama”.

Peruanska novinarka, Paola Ugaz, koja je pratila slučaj, objašnjava da su pojedine žene bile “ljubomorne na suparnice” i da je došlo do “sukoba između njih”.

“Bilo je to poput sapunice, ali i pokazatelj ozbiljne zloupotrebe moći“, navela je novinarka, dodajući da su mnoge žene bile preplašene i nisu željeli da svjedoče. Inostrani mediji navode da su tokom istrage Vatikana pregledani pomenuti materijali – uključujući glasovne poruke, fotografije i video-zapisi.

Kategorički negirao optužbe

Lopez je sve optužbe kategorično negirao, tvrdeći da je riječ o “kampanji kleveta” koju, kako je rekao, sprovode “mračne sile”.

Pored navoda o neprimjerenim odnosima, protiv biskupa se, prema istim izvještajima, vodi i istraga zbog navodne pronevjere crkvenih sredstava.

Vatikan je prihvatio njegovu ostavku početkom septembra i to više od dve decenije prije uobičajenog vremena za penzionisanje biskupa.

Slučaj je izazvao burne reakcije u Peruu i katoličkim krugovima širom svijeta, a sada se čeka završetak zvanične istrage, piše Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Aktuelno