Svijet
LEGALIZOVAN KANABIS U NJEMAČKOJ: Šta to konkretno znači i koji su zabrinjavajući momenti?
Prema novom zakonu, koji bi trebalo da stupi na snagu 1. aprila, odrasle osobe starije od 18 godina generalno bi trebalo da smiju da posjeduju do 25 grama kanabisa za ličnu upotrebu.
Pored toga, biće dozvoljeno i imati do tri žive biljke kanabisa u stanu i do 50 grama kanabisa za ličnu upotrebu.
Od istog datuma moći će da postoje i klubovi za nekomercijalni uzgoj. Članovi tih svojevrsnih “udruženja za uzgoj” moći će da budu odrasli sa prebivalištem u Njemačkoj. Klubovi će moći da imaju do 500 članova koji zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga jedni drugima za sopstvenu upotrebu i to maksimalno 50 grama po članu mjesečno.
Ujedno, dosijei onih koji su ranije bili osuđivani za posedovanje ili lično uzgajanje do 25 grama ili za najviše tri biljke, trebalo bi da se na zahtjev mogu obrisati iz Saveznog centralnog registra.
Kakva su ograničenja?
Pušenje marihuane biće zabranjeno u krugu od 100 metara vazdušne linije od škola i sportskih objekta, kao i u pješačkim zonama do 20 časova.
Istovremeno, maloljetnici koji budu uhvaćeni sa kanabisom moraće da učestvuju u programima prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja zakona na snagu biće objavljena prva procijena uticaja ove nove regulative na zaštitu djece i mladih.
Kakve su posljedice zakona?
Ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD) kaže: “Ovim zakonom ćemo značajno smanjiti crno tržište, bolje ćemo zaštititi djecu i mlade, i postojaće bezbjedan proizvod za odrasle potrošače.” Dosadašnja politika je, smatra ministar, propala, jer broj konzumenata raste, pa i među mladima.
Pozitivne efekte delimične legalizacije očekuje i poverenik savezne vlade za lekove Burkhard Blinert. “Protiv pušenja trave ne pomažu zabrane, a kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on i dodao da to sasvim jasno pokazuje realnost života 4,5 miliona odraslih konzumenata kanabisa.
Blinert ocjenjuje da je ova nova politika po pitanju narkomanije i bolesti zavisnosti, “daleko od stigmatizacije i kriminalizacije”, a orijentisana je na “veću zaštitu i pomoć”. Za mnoge, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će novi zakon moći da ispuni zahtjeve savezne vlade.
Šta zabrinjava?
Upozorenja stižu od udruženja ljekara, ali i od političara na saveznom i pokrajinskim nivoima – pa čak i iz vladajuće SPD, čiji su članovi i ministar Lauterbah i poverenik Blinert.
Oglasilo se i Udruženje njemačkih sudija, koje upozorava da će pravosuđe biti preopterećeno zbog propisa o amnestiji. “Pravosuđe očekuje da će više od 100.000 dosijea morati ponovo da budu provjereni u slučaju planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za krivična dela u vezi sa kanabisom”, kaže predsjednik udruženja Sven Reben.
Za tužilaštva to znači da “moraju ponovo pojedinačno da ocjenjuju sve krivične spise koji se odnose na Zakon o narkoticima, kako bi utvrdili da li su tamo navedene činjenice u novoj pravnoj situaciji nekažnjive”. I sudovi će se, kaže, zbog toga suočiti sa ogromnim dodatnim opterećenjem.
Istovremeno, predsjednik udruženja ljekara Klaus Rajnhard podsjeća: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal da izazove zavisnost. Oko deset odsto redovnih korisnika je zavisno. Drugo, redovna konzumacija do 25. godine može da izazove trajna oštećenja tokom procesa sazrevanja mozga.” Doktor Rajhard strahuje da će legalizacija u startu omogućiti većem broju ljudi da probaju drogu.
Gdje će kanabis moći da se kupi?
U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajednički uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za sopstvenu potrošnju.
Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa očekuje procvat nakon legalizacije. “Pretpostavljam da će u roku od godinu dana u Njemačkoj biti tri do četiri hiljade klubova”, kaže predsjednik udruženja Štefen Gejer.
Trenutno postoji 300 grupa koje su u fazi osnivanja kluba ili samo čekaju da zakon stupi na snagu.
Prvobitno planirane “licencirane specijalističke prodavnice”, odnosno prodavnice kanabisa u kojima drogu legalno mogu da kupe osobe starije od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavnicama planirana je u drugom koraku, a u to će biti uključeni i naučnici. Kako je saopšteno, Vlada u Berlinu o tome se dogovorila nakon razgovora sa Evropskom komisijom.
Koja pravila važe za “kanabis-klubove”?
Klubovi će biti neprofitne organizacije i moći će da imaju do 500 članova čija je minimalna starost 18 godina. Klubovi će morati da imenuju ljude zadužene za zaštitu mladih, za bolesti zavisnosti i prevenciju. Klubovi neće smeti da se reklamiraju, a zabranjeno je biti član u više klubova.
I u radu klubova primjenjuju se ograničenja u količini: i član će dnevno moći da koristi maksimalno 25 grama kanabisa, a od kluba će mesečno moći da dobije najviše 50 grama. Članovi mlađi od 21 godine moći će da dobiju najviše 30 grama mjesečno, a za njih bi trebalo postaviti i gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka. Troškovi se pokrivaju članarinom, a ako je potrebno, na to se dodaje i dodatna suma po izdatom gramu.
U prostorijama kluba neće biti dozvoljena konzumacija, a zabranjeno je i točenje alkohola. I za klubove važi minimalna udaljenost od škola i vrtića.
Šta je sljedeći korak?
Mogući drugi korak, tzv. “model-projekti”, trebalo bi da izgledaju ovako: “Komercijalni lanci snabdijevanja” trebalo bi da se isprobaju u okruzima i gradovima u nekoliko njemačkih pokrajina – od proizvodnje, preko distribucije, pa do prodaje kanabisa u specijalizovanim prodavnicama.
Projekte bi trebalo da prate i podržavaju naučnici, a dužina trajanja projekta ograničena je na pet godina i samo na stanovnike tih lokalnih zajednica. Tokom trajanja projekta trebalo bi ispitati efekte na zdravlje i zaštitu mladih, kao i na crno tržište.
Međutim, taj drugi korak “vjerovatno je još uvijek podložan promjenama”, navodi Vlada. To znači da će i EU tu vjerovatno biti konsultovana. Savezni ministar Lauterbah naglašava da je ishod projekata otvoren: “Ne mogu da isključim mogućnost da sve ostane samo na prvom koraku”, rekao je.
Takođe, tek bi trebalo razjasniti da li će se dozvoliti uvoz kanabisa kako bi se obezbijedili sigurni lanci snabdijevanja.
Slobodna prodaja kanabisa širom zemlje bila bi moguća tek nakon petogodišnje probne faze i obnovljenog odobrenja Evropske komisije. Lauterbah i njegov kolega Džem Ozdemir, savezni ministar poljoprivrede iz redova Zelenih, naglašavaju da se u EU, među zemljama koje imaju slične ideje po ovom pitanju, vodi kampanja kako bi se do tada usaglasila jedinstvena evropska pravila.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika3 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo3 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region3 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika17 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika8 sati agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
