Connect with us

Svijet

LEGALIZOVAN KANABIS U NJEMAČKOJ: Šta to konkretno znači i koji su zabrinjavajući momenti?

Prema novom zakonu, koji bi trebalo da stupi na snagu 1. aprila, odrasle osobe starije od 18 godina generalno bi trebalo da smiju da posjeduju do 25 grama kanabisa za ličnu upotrebu.

Pored toga, biće dozvoljeno i imati do tri žive biljke kanabisa u stanu i do 50 grama kanabisa za ličnu upotrebu.

Od istog datuma moći će da postoje i klubovi za nekomercijalni uzgoj. Članovi tih svojevrsnih “udruženja za uzgoj” moći će da budu odrasli sa prebivalištem u Njemačkoj. Klubovi će moći da imaju do 500 članova koji zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga jedni drugima za sopstvenu upotrebu i to maksimalno 50 grama po članu mjesečno.

Ujedno, dosijei onih koji su ranije bili osuđivani za posedovanje ili lično uzgajanje do 25 grama ili za najviše tri biljke, trebalo bi da se na zahtjev mogu obrisati iz Saveznog centralnog registra.

Kakva su ograničenja?
Pušenje marihuane biće zabranjeno u krugu od 100 metara vazdušne linije od škola i sportskih objekta, kao i u pješačkim zonama do 20 časova.

Istovremeno, maloljetnici koji budu uhvaćeni sa kanabisom moraće da učestvuju u programima prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja zakona na snagu biće objavljena prva procijena uticaja ove nove regulative na zaštitu djece i mladih.

Kakve su posljedice zakona?
Ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD) kaže: “Ovim zakonom ćemo značajno smanjiti crno tržište, bolje ćemo zaštititi djecu i mlade, i postojaće bezbjedan proizvod za odrasle potrošače.” Dosadašnja politika je, smatra ministar, propala, jer broj konzumenata raste, pa i među mladima.

Pozitivne efekte delimične legalizacije očekuje i poverenik savezne vlade za lekove Burkhard Blinert. “Protiv pušenja trave ne pomažu zabrane, a kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on i dodao da to sasvim jasno pokazuje realnost života 4,5 miliona odraslih konzumenata kanabisa.

Blinert ocjenjuje da je ova nova politika po pitanju narkomanije i bolesti zavisnosti, “daleko od stigmatizacije i kriminalizacije”, a orijentisana je na “veću zaštitu i pomoć”. Za mnoge, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će novi zakon moći da ispuni zahtjeve savezne vlade.

Šta zabrinjava?
Upozorenja stižu od udruženja ljekara, ali i od političara na saveznom i pokrajinskim nivoima – pa čak i iz vladajuće SPD, čiji su članovi i ministar Lauterbah i poverenik Blinert.

Oglasilo se i Udruženje njemačkih sudija, koje upozorava da će pravosuđe biti preopterećeno zbog propisa o amnestiji. “Pravosuđe očekuje da će više od 100.000 dosijea morati ponovo da budu provjereni u slučaju planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za krivična dela u vezi sa kanabisom”, kaže predsjednik udruženja Sven Reben.

Za tužilaštva to znači da “moraju ponovo pojedinačno da ocjenjuju sve krivične spise koji se odnose na Zakon o narkoticima, kako bi utvrdili da li su tamo navedene činjenice u novoj pravnoj situaciji nekažnjive”. I sudovi će se, kaže, zbog toga suočiti sa ogromnim dodatnim opterećenjem.

Istovremeno, predsjednik udruženja ljekara Klaus Rajnhard podsjeća: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal da izazove zavisnost. Oko deset odsto redovnih korisnika je zavisno. Drugo, redovna konzumacija do 25. godine može da izazove trajna oštećenja tokom procesa sazrevanja mozga.” Doktor Rajhard strahuje da će legalizacija u startu omogućiti većem broju ljudi da probaju drogu.

Gdje će kanabis moći da se kupi?
U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajednički uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za sopstvenu potrošnju.

Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa očekuje procvat nakon legalizacije. “Pretpostavljam da će u roku od godinu dana u Njemačkoj biti tri do četiri hiljade klubova”, kaže predsjednik udruženja Štefen Gejer.

Trenutno postoji 300 grupa koje su u fazi osnivanja kluba ili samo čekaju da zakon stupi na snagu.

Prvobitno planirane “licencirane specijalističke prodavnice”, odnosno prodavnice kanabisa u kojima drogu legalno mogu da kupe osobe starije od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavnicama planirana je u drugom koraku, a u to će biti uključeni i naučnici. Kako je saopšteno, Vlada u Berlinu o tome se dogovorila nakon razgovora sa Evropskom komisijom.

Koja pravila važe za “kanabis-klubove”?
Klubovi će biti neprofitne organizacije i moći će da imaju do 500 članova čija je minimalna starost 18 godina. Klubovi će morati da imenuju ljude zadužene za zaštitu mladih, za bolesti zavisnosti i prevenciju. Klubovi neće smeti da se reklamiraju, a zabranjeno je biti član u više klubova.

I u radu klubova primjenjuju se ograničenja u količini: i član će dnevno moći da koristi maksimalno 25 grama kanabisa, a od kluba će mesečno moći da dobije najviše 50 grama. Članovi mlađi od 21 godine moći će da dobiju najviše 30 grama mjesečno, a za njih bi trebalo postaviti i gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka. Troškovi se pokrivaju članarinom, a ako je potrebno, na to se dodaje i dodatna suma po izdatom gramu.

U prostorijama kluba neće biti dozvoljena konzumacija, a zabranjeno je i točenje alkohola. I za klubove važi minimalna udaljenost od škola i vrtića.

Šta je sljedeći korak?
Mogući drugi korak, tzv. “model-projekti”, trebalo bi da izgledaju ovako: “Komercijalni lanci snabdijevanja” trebalo bi da se isprobaju u okruzima i gradovima u nekoliko njemačkih pokrajina – od proizvodnje, preko distribucije, pa do prodaje kanabisa u specijalizovanim prodavnicama.

Projekte bi trebalo da prate i podržavaju naučnici, a dužina trajanja projekta ograničena je na pet godina i samo na stanovnike tih lokalnih zajednica. Tokom trajanja projekta trebalo bi ispitati efekte na zdravlje i zaštitu mladih, kao i na crno tržište.

Međutim, taj drugi korak “vjerovatno je još uvijek podložan promjenama”, navodi Vlada. To znači da će i EU tu vjerovatno biti konsultovana. Savezni ministar Lauterbah naglašava da je ishod projekata otvoren: “Ne mogu da isključim mogućnost da sve ostane samo na prvom koraku”, rekao je.

Takođe, tek bi trebalo razjasniti da li će se dozvoliti uvoz kanabisa kako bi se obezbijedili sigurni lanci snabdijevanja.

Slobodna prodaja kanabisa širom zemlje bila bi moguća tek nakon petogodišnje probne faze i obnovljenog odobrenja Evropske komisije. Lauterbah i njegov kolega Džem Ozdemir, savezni ministar poljoprivrede iz redova Zelenih, naglašavaju da se u EU, među zemljama koje imaju slične ideje po ovom pitanju, vodi kampanja kako bi se do tada usaglasila jedinstvena evropska pravila.

Related Topics:

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Svijet

Švedska usvojila kontroverzni imigracioni “ZAKON O CINKARENJU”

Švedski parlament izglasao je nove zakone kojima dodatno pooštrava politiku prema imigrantima, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasno definisanog „lošeg ponašanja“, kao i obavezu većine zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravišni status.

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočava se sa političkim pritiscima sa desnice, čiji predstavnici otvoreno zagovaraju stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.

Boravišne dozvole pod lupom

Poslanici su kasno u ponedjeljak usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i sadašnje stanovnike, uključujući i mnoge osobe koje već imaju regulisan status u zemlji.

„Svako ko se ne trudi da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forsel (Johan Forssell), predstavljajući prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja se ponašanja smatraju neprihvatljivim, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, izbjegavanja plaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti sa ekstremističkim organizacijama.

Nadležnost za preispitivanje dozvola imaće Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.

Kritike zbog nejasnih kriterijuma

Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali zakon, navodeći da su kriterijumi proizvoljni.

„Postoji rizik da će boravišne dozvole biti odbijane ili ukidane zbog ponašanja koje nije ni nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava“.

„Ljudi ostaju u neizvjesnosti jer ne znaju koje bi radnje ili izjave mogle biti iskorišćene protiv njih“, naveli su iz organizacije, prenosi The Guardian..

Tijesnom većinom do kontroverze

Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i takozvani „zakon o cinkarenju“, prema kojem će mnogi zaposleni u javnom sektoru biti dužni da prijave osobe za koje vjeruju da nemaju potrebnu dokumentaciju za boravak.

Kritičari upozoravaju da će zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.

„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je karakteristika autoritarnih država“, izjavio je Jakob Lind (Jacob Lind), istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.

Prema njegovim riječima, posljedice će posebno osjetiti migranti bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva.

Izuzeci od obaveze prijavljivanja

Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposleni u poreskim upravama, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće da obavijeste policiju ukoliko posumnjaju da su bili u kontaktu sa osobama bez regulisanog boravka.

Luiz Bono (Louise Bonneau) iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“.

„Izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. Informacije će se u praksi razmjenjivati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, mnogi migranti mogli bi izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama iz straha od prijavljivanja.

Istraživači koji su razgovarali sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili su da će zakon praktično pretvoriti državne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.

Kao primjer navode slučaj žene koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Poređenja sa drugim evropskim zemljama

Švedska vlada brani nove mjere tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji.

Slični propisi rijetki su u Evropi. Finska već duže vrijeme razmatra mogućnost proširenja obaveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.

U Velikoj Britaniji bivša premijerka Tereza Mej (Theresa May) 2012. godine uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“, s ciljem ograničavanja pristupa poslu, socijalnim davanjima, bankarskim uslugama i drugim pravima osobama koje nisu mogle dokazati zakonit boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, zbog čega je Nacionalna kancelarija za reviziju zaključila da politika nije dala očekivane rezultate.

„Nije vrijeme za novi lov na vještice“

Evropska federacija sindikata javnih službi usprotivila se ideji da zaposleni budu prisiljeni da djeluju kao doušnici.

„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan (Jan Willem Goudriaan), predstavnik sindikata.

On je podsjetio da bi javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije teško funkcionisale bez radnika migranata.

Novi zakon, smatra on, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, te ugroziti osnovno pravo na azil.

„Time se samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom posmatra ostvarivanje svojih ideja o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, na štetu etike javnih službi“, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Tekst američko-iranskog memoranduma usaglašen, ČEKA SE PRIMJENA SPORAZUMA

Vašington i Teheran usaglasili su konačni tekst memoranduma o razumijevanju, a njegovo zvanično potpisivanje očekuje se 19. juna u Švajcarskoj. Donald Tramp demantovao navode o američkoj finansijskoj pomoći Iranu.

Američko-iranski memorandum o razumijevanju još nije objavljen zbog tehničkih detalja koje je potrebno dodatno usaglasiti, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

“Postoje određeni tehnički detalji koje treba razraditi, ne u vezi sa samim tekstom memoranduma, već sa njegovom primjenom”, rekao je Vens.

On je istakao da su Katar i Pakistan imali značajnu ulogu u posredovanju tokom pregovora koji su doveli do postizanja sporazuma.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju.

Prema najavama, dokument bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna, nakon što su ga dvije strane digitalno potpisale u nedjelju.

Tramp je u međuvremenu odbacio medijske navode da će Vašington isplatiti Teheranu 300 miliona dolara u okviru planiranog investicionog fonda za Iran.

“Priča da Sjedinjene Države plaćaju Iranu 300 miliona dolara je lažna vijest”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Ranije je list Financial Times objavio da se razmatra formiranje investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, kojem bi Iran mogao pristupiti ukoliko ispuni obaveze predviđene sporazumom sa Sjedinjenim Državama.

Istovremeno, agencija Rojters prenijela je, pozivajući se na izvore iz zapadnih kompanija za pomorsku bezbjednost, da bi čišćenje Ormuskog moreuza od mina moglo trajati između 40 i 50 dana kako bi se osigurala bezbjedna plovidba.

Prema navodima izvora, tek nakon završetka operacije osiguravajuće kuće, brodarski operateri i naftne kompanije smatraće plovni put dovoljno bezbjednim za normalan saobraćaj.

Operacija će, kako se navodi, trajati sedmicama i uključivaće upotrebu konvencionalnih minolovaca i naprednih podvodnih dronova.

Vašington i Teheran postigli su sporazum za koji se očekuje da će biti formalizovan u Ženevi 19. juna.

Garibabadi je izjavio da će tokom 60-dnevnog prekida vatre dvije strane razgovarati o iranskom nuklearnom programu, dok bi Sjedinjene Države od 15. juna trebalo da ukinu blokadu iranskih luka i obale.

Prema postignutom dogovoru, vojne operacije na svim frontovima, uključujući Liban, trebalo bi da budu odmah i trajno obustavljene.

Nastavi čitati

Aktuelno