Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Politika

ZLOUPOTREBA DJECE U KAMPANJI! CIK kaznio SNSD i Karana sa 10.000 KM, OBJAVILI SPORNI VIDEO

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kaznila je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i kandidata ove stranke za predsjednika Republike Srpske Sinišu Karana sa ukupno 10.000 KM zbog zloupotrebe djece u političke svrhe.

Na 62. sjednici CIK BiH odlučeno je da je SNSD odgovoran jer su Milorad Dodik, predsjednik te partije i Siniša Karan putem društvenih mreža zloupotrijebili djecu u političke svrhe.

Odlukom CIK-a stranka je kažnjena sa 6.000 KM, a Karan sa 4.000 KM.

CIK je objavio da su zaprimili prigovor putem faksa i to sa dokazima od strane udruženja za borbu protiv korupcije (Transparency International BiH) koja se odnosi na kršenje Izbornog zakona BiH.

U informaciji se navodi da je na Instagram nalogu SNSD-a Istočno Novo Sarajevo 10. novembra ove godine objavljen video zapis sa predizbornog skupa u Istočnom Sarajevu koji uključuje fotografije djece koja drže zastavu sa logom političke stranke.

Nastavi čitati

Politika

POSLJEDNJE PRIPREME U TOKU! Sve će biti odrađeno na vrijeme za prijevremene izbore u Srpskoj

Širom Republike Srpske u toku su posljednje pripreme za prijevremene izbore, te sve ide predviđenom dinamikom, potvrđuju iz gradskih izbornih komisija.

Ima još obaveza
Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Banjaluka, kaže da je odrađeno sve što je do sada trebalo da bude realizovano.

– Biće sve spremno. Ima još obaveza, koje će biti odrađene na vrijeme. U toku su posljednje pripreme, imamo dovoljno kadra. Građani će moći da glasaju na 254 redovna biračka mjesta, a tu je i 25 mobilnih timova – rekao je Malinić.

Siniša Terzić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Trebinje, rekao nam je da sve ide u skladu sa planom.

– Završili smo obuke biračkih odbora, sve ide bez problema i nadam se da će tako biti do dana izbora. Građani Trebinja moći da glasaju na 48 redovnih biračkih mjesta, a formirali smo i pet mobilnih timova. Pravo glasa ima 32.115 birača – rekao je Terzić.

Bez poteškoća
Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina, kaže da zasad nemaju poteškoća na terenu.

– Malo je problem pošto mi moramo da obezbijedimo 700 ljudi za rezervu, ali borimo se, ide dobro – rekla je Savić Božićeva.

Prema njenim riječima, za izbore će 23. novembra biti otvorena 183 biračka mjesta, a radiće i sedam mobilnih timova putem kojih glasa 246 lica. Pravo glasa u Bijeljini ima 111.679 građana.

Pravo glasa u Prijedoru ima 85.504 birača koji će glasati na 129 redovnih biračkih mjesta, a tu su i dva mobilna tima.

– Što se tiče same pripreme, mi smo uglavnom imenovali sve članove biračkih odbora. Izvršili smo provjeru svih biračkih mjesta. Imenovali smo posmatrače, kojih ovaj put baš i nema puno, ali u svakom slučaju, i ta aktivnost je završena – rekao je za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj za prijevremene predsjedničke izbore, koji će biti održani 23. novembra, počela je u subotu, 8. novembra, i trajaće do 22. novembra do sedam časova, kada počinje izborna tišina.

Kandidati
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Prethodno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, upisana su 1.264.364 birača sa pravom glasa, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

“Petrović se malo umorio na ovom poslu!” Minić tvrdi da neće biti poskupljenja struje DO KRAJA GODINE – IDUĆU NE SPOMINJE!

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da do kraja ove godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj.

“Nisam bio informisan o zahjtevu generalnog direktora `Elektroprivrede Republike Srpske` Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prenosi SRNA.

On je istakao da nije sporno uputiti zahtjev za poskupljenje struje, ali da za tako nešto mora postojati saglasnost Vlade i razgovar sa socijalnim partnerima.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, dodao je Minić.

Nastavi čitati

Aktuelno