Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Politika

KUDA ODLAZE MILIONI kada Hrvatska nesmetano gradi NUKLEARNO ODLAGALIŠTE na Trgovskoj gori

Savjet ministara BiH nedavno je odlučio da advokatskoj kacelariji iz Pariza plati 420 hiljada maraka kako bi zastupali BiH u predmetu Trgovska gora. Podsjećamo da je već odvojeno pola miliona maraka za domaće pravne i ekspertske timove koji se bave istim pitanjem. Da li je po pitanju zaustavljanja izgradnje nuklearnog odlagališta u Trgovskoj gori nešto utađeno ili je skoro miliion maraka potrošene uzalud?

Pola miliona marka za ekspertske i pravne timove potrošeno je, preko Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa,koje vodi SNSD-ov Staša Košarac, a rezultata nema.

Revizija je utvrdila i da je veći dio tog novca potrošen na, najblaže rečeno sumnjiv način, i to samo za isplate naknada tim ekspertima.

Sada još skoro pola miliona maraka plaćamo advokatskoj kancelariji u Parizu jer očigledno domaćim pravnicima ne vjerujemo.

Resorni ministar pere ruke.

“Sve odluke koje su donesene su odluke Savjeta ministara. Sve inicijative doše su od članova ekspertskog i pravnog tima. Ni jednu odluku nisam donio sam”, tvrdi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

I dok mi formiramo timove Hrvatska privodi kraju procedure za početak izgranje nuklearnog odlagališta u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori na samoj granici sa BiH.

Iako eksperti, koji nisu dio ekspertskih timova, upozoravaju da se time ugrožava zdravlje 250 hiljada ljudi u slivu rijeke Une to naše vlasti ne zanima. Čak ni u Parlamentarnoj skupštini Bih nema rasprave o tome jer, očito imaju preče teme.

“Ta lokacija je 15 km od mog dvorišta i prema tome nisu tačne izjave iz Hrvatske da se time ne ugrožavaju stanovnici BiH”, upozorava poslanik NES-a Jasmin Emrić.

On kaže da je Hrvatska donijela odluku za odlagalište nukleranog otpada i da gradi u Čerkezovcu iz finansijskih razloga.

,,Slovenci su im nuduli da izgrade zajedničko odlagalište na lokaciji Vrbina ali Hrvatska zna da bi to motrala da plaća i to skupo dugi niz godina”, kaže Emrić.

Znači najjeftinije rješenje je baci smeće , u ovom slučaju radioaktivno, u komšijsko dvorište. Da li će neko reagovati, pokušati spriječiti izgradnju odlagališta odpada iz nuklearne elektrane Krško ili ćemo dobiti nuklearnu bombu u svom dvorištu.

,,Naravno da ćemo dobiti nukleranu bombu u svom dvorištu” tvrdi politički analitičar Vildana Selimbegović i dodaje da ne može da razumije naš odnos prema vlastodršcima koji iskorištavaju svaku mogućnost da pokradu novac, da se bogate, da kupuju vile…

I hajde što komšije Hrvate ne brine što time ugrožavaju četvrtinu miliona ljudi i u Republici Srpskoj i u Federaciji, ali zašto to ne brine političare kojima su ti ljudi biračko tijelo. Da li zato što vjeruju da će ih pred izbore ponovo kupiti za 100 maraka i metar asfalta, a za zdravlje ko te pita.

“,Ljudi ne reaguju na to kao što nisu reagovali ni na 100 miliona za Vijadikt”, podsjeća politički analitičar Ivana Marić i tvrdi da ljudi u BiH reaguju samo na nacionalna prepucavanja.

Da li će se neko od političara odvažiti da pozove građane na protest zbog izgradnje nuklearnog odlagališta koje prijeti da ugrozi zdravlja i život 250 hiljada ljudi, da uništi rijeku Unu i svo njeno priobalje? Ako neko i pozove da li ćemo se i koliko nas odazvati na te proteste? Hoće li nas biti više nego na mitinzima za zaštitu lika, djela i imovine samoproglašenih očeva nacije?

Nastavi čitati

Politika

Imenovanje VIŠKOVIĆA za direktora Autoputeva Srpske SPORNO PO VIŠE OSNOVA

Imenovanje Radovana Viškovića, bivšeg premijera Republike Srpske na mjesto direktora Autoputeva Republike Srpske bilo bi sporno po više osnova i po više zakona.

Iz perspektive Milorada Dodika, to je savim jednostavna stvar, pa je odmah kada je Višković podnio ostavku najavio njegovu novu funkciju navodeći “Ovo je samo fluktuacija kadrova koje ima SNSD”.

Višković je odmah nakon ostavke na sjednici Vlade smijenio Nadzorni odbor koji se protivio njegovom imenovanju, a kako je objavljeno izmijenio je i sistematizaciju kako bi direktorsku fotelju prilagodio svom stepenu obrazovanja. Naime, Višković je završio Saobraćajni fakultet u Sarajevu, a na konkursu za direktora autoputeva iz 2019. godine traži se da kandidati imaju završen građevinski, ekonomski ili pravni fakultet.

Sjednica Nadzornog odbora Autoputeva Republike Srpske na kojoj Višković trebao biti imenovan za vršioca dužnosti direktora je odgođena bez obrazloženja.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da nas “iskustvo uči da ovdje sve može ako su tako naumili i zamislili oni koji su politički gospodari života i smrti”.

Dodala je da je na drugoj strani možda ovakav stav Nadzornog odbora “osveta” Viškoviću iz sopstvenih redova, jer mi je teško povjerovati u stručnu i političku nezavisnost članova odbora.

– Višković ne ispunjava kriterije (obrazovni) za ovu poziciju što djeluje i pomalo cinično, ako u ovom trenutku Ministarstvo poljoprivrede vodi nastavnica talijanskog, ako su političari iznad zakona i ne poštuju sudske odluke tražiti poštivanje zakona u ovom pojedinačnom slučaju dođe kao udar na zdrav razum – navela je Tanja Topić.

Srđan Traljić iz Transparensi internešnela BiH naglasio je da je to imenovanje sporno po više osnova.

– Naš zakon o javnim preduzećima jasno u jednom članu navodi da direktor i članovi uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća ne mogu biti lica koja su u izvršnim organima političkih partija. Dakle, gospodin Višković je potpredsjednik SNSD-a i jasno je da po tom zakonu on ne može biti direktor javnog preduzeća. Međutim, ova zakonska odredba se u prethodnom periodu kršila više puta i otvoreno se ismijavala. Institucije nisu reagovale, ali dakle, zakon je jasan – Višković ne može biti po zakonu o javnim preduzećima direktor Autoputeva, rekao je Traljić.

Dodao je da postoji i problem sa Zakonom o sukobu interesa jer nakon obavljanja javne funkcije, u ovom slučaju premijerske funkcije, ta osoba ne može tri mjeseca biti imenovana na poziciju direktora javnog preduzeća a zbog toga i postoji “bijeli hljeb”.

Traljić je naveo da je po drugim zakonima u BiH, koji regulišu oblast sukoba interesa, period i duži, odnosno 6 mjeseci, dok je u RS 3 mjeseca, a smisao je spriječiti politički uticaj na neka buduća imenovanja.

– Ono što je takođe skandalozno u toj priči, mi nismo imali nikad prije situaciju, da Vlada smijeni cijeli nadzorni odbor, zato što neće da imenuje predsjednika te Vlade za direktora Autoputeva. To je stvarno jedan presedan i puno puta smo do sada se nagledali svega i svačega, mislim da takvu situaciju nismo imali, ukoliko je tačno ono što se pojavilo u medijima, da su članovi nadzornog odbora upozoravali na opasnost koja proizilazi iz tog imenovanja, odnosno da dođu u pitanje neki od kreditnih aranžmana sa međunarodnim kreditorima.

Mislim da i taj aspekt treba uzeti u obzir jer da se to preduzeće isključivo veže za kredite sa međunarodnim kreditorima za ove dionice koje su izgrađene i iz tih sredstava se vraćaju ta sredstva. Dakle, koliko će ti aranžmani biti ugroženi, možemo imati veliki problem – rekao je Traljić.

Dodao je da treba uzeti u obzir i da je kod priče o Viaduktu 120 miliona KM otišlo iz namjenskih sredstava od akciza, onih koja pripadaju autoputevima, koja su vjerovatno negdje projektovana i vjerovatno javno preduzeće računalo na ta sredstva.

– Tako da iz više uglova nije dobro da dođe do ovog imenovanja. Da li će doći, vidjećemo šta se planira, ali informisani smo da je došlo da smijene nadzornog odbora. Mislim da su tu pale sve priče i floskule kojih smo se naslušali o depolitizaciji javnih preduzeća – dodao je Traljić.

Naglasio je da se po zakonu direktori javnih preduzeća imenuju na osnovu javnog konkursa.

– Postoji mogućnost da mjesto ne bi bilo upražnjeno, da se imenuje vršilac dužnosti, ali to su imenovanja na jedan kraći period, koji se ne može ponavljati. Međutim, to se zloupotrebljava i ignoriše i imamo ljude koji su po 7, 8 godina direktori javnih preduzeća u statusu vršioca dužnosti i iznova se vrši imenovanje. To se otvoreno zloupotrebljava, otvoreno se krši zakon. Ne znam kako to prolazi, ali očigledno da je to u ovakvoj državi moguće iako zakonski nije moguće – rekao je Traljić.

On je istakao da kada je u pitanju zakon o sukobu interesa, postoji komisija.

– Stvarno smo se nagledali svakakvih odluka te komisije, tako da ne očekujem da će biti drugačija nego što su bile prethodne – rekao je on i objasnio da je stav te komisije da vršilac dužnosti direktora nije direktor.

Govoreći o drugim spornim pitanjima rekao je da postoji otvoreno kršenje zakona, gdje ni jedna institucija ne želi da reaguje iako su zakonske odredbe jasne.

Nastavi čitati

Politika

NO “AUTOPUTEVA RS” ČEKA STAV SKUPŠTINE: Radovan Višković uskoro u direktorskoj fotelji?

Radovan Višković, bivši predsjednik Vlade Republike Srpske, još nije imenovan za direktora Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”, a kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, to bi se moglo dogoditi u narednih nekoliko dana.

Podsjetimo, nakon što je Višković 18. avgusta 2025. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade RS, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat zbog presude Suda BiH, poručio je da će Višković postati novi direktor “Autoputeva Srpske”.

Ipak, mjesec dana nakon toga Višković je i dalje bez posla, a kočnica na njegovo imenovanje u “Autoputeve RS” bila je od strane Nadzornog odbora preduzeća.

Naime, odmah po podnošenju ostavke u Vladi Srpske i najavi da će Višković postati direktor pomenutog javnog preduzeća, u Nadzornom odboru je izbila jedna vrsta pobune zbog toga.

Članovima NO, prema pisanju pojedinih medija, smetalo je to što se Višković nalazi na američkoj crnoj listi OFAC, što bi, kako su naveli, moglo da utiče na realizaciju brojnih projekata iz posla “Autoputeva Srpske” ako bi na dokumentima bio njegov potpis.

Međutim, pobuna nije trajala dugo.

Već 21. avgusta Vlada Republike Srpske u tehničkom mandatu, kojom je u tom trenutku i dalje predsjedavao Radovan Višković, razriješila je dužnosti kompletan Nadzorni odbor “Autoputeva”, a ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 29. avgusta.

Ipak, od tri člana NO, koji je tada smijenjen, ponovo je imenovan Denis Stevanović, koji u ovom trenutku sa Daliborom Panićem, kao predsjednikom, i Željkom Đurićem čini novi Nadzorni odbor “Autoputeva”.

Ali, to nisu bile jedine novine koje su se ticale ovog slučaja…

Portal Capital je početkom septembra naveo da je izmijenjen i Statut JP “Autoputevi RS”, i to u članu koji se tiče stepena i vrste obrazovanja direktora.

Prema starom statutu, direktor je morao imati građevinski, ekonomski ili pravni fakultet, a prema novom taj uslov je obrisan, te je navedeno da je neophodan fakultet društvenog ili tehničkog smjera, koji posjeduje Višković.

Nakon toga, najavljeno je da će sjednica Nadzornog odbora “Autoputeva” biti održana 11. septembra, a na njoj je trebalo da se raspravlja o imenovanju novog direktora.

Međutim, sjednica nije održana, a u ovom trenutku predsjednik Nadzornog odbora Dalibor Panić za “Nezavisne novine” nije mogao da potvrdi kada će ona opet biti zakazana.

“Sjednica Nadzornog odbora JP nije održana jer su prošle sedmice održane tri-četiri sjednice Vlade RS”, kaže Panić.

Prema njegovim riječima, sam čin imenovanja novog direktora ne zavisi isključivo od Nadzornog odbora “Autoputeva”.

“Što se tiče najvažnije tačke, a to je izbor novog direktora preduzeća, ali i svih najvažnijih tačaka, Nadzorni odbor je obavezan da se konsultuje sa Skupštinom ‘Autoputeva RS’, a nju, pored ostalog, čini Vlada Republike Srpske. Mi ćemo obaviti konsultacije sa Vladom RS, imati stav Vlade, dobiti instrukciju, jer Skupština na neki način i odlučuje o tim najvažnijim stvarima, tako da kad se desi taj momenat to će biti na sjednici Nadzornog odbora. U ovom trenutku ne mogu reći kada će to biti, ali neke druge operativne tačke se već rade. Da li će do prve sjednice NO doći do neke odluke o promjeni direktora – to tek treba da vidimo, možemo sad samo da nagađamo”, naveo je Panić za “Nezavisne”.

Ali, sve ovo ne znači da do imenovanja neće doći vrlo brzo.

Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Srpske.

“Mislim da će se sjednica NO i imenovanje desiti u narednih nekoliko dana”, poručuje Stevanović, te dodaje da od momenta preuzimanja mandata nije razgovarao sa Viškovićem.

Kada je u pitanju resor kojim upravlja, Stevanović je kazao da od svih očekuje da posao rade kako treba i u okviru Ministarstva.

“Ništa na svoju ruku”, zaključio je resorni ministar.

Za kraj ćemo podsjetiti na vrlo zanimljivu izjavu koju je Radovan Višković dao tokom gostovanja na RTRS, tada još u svojstvu premijera Srpske…

On je, govoreći o planovima u vezi sa JP “Autoputevi” te njegovim radom, otkrio da je sam izabrao da mu sljedeći posao nakon premijerskog bude mjesto direktora “Autoputeva RS”.

“Možda ne bi trebalo, ali ću reći… Ja sam bio u poziciji da izaberem radno mjesto koje želim da radim. Možda se nekome čini da neko ko je bio predsjednik Vlade RS, a sada ide na poziciju direktora JP ‘Autoputevi Republike Srpske’ – da je to neka degradacija itd. Međutim, ja sam želio da se upustim u taj problem malo ozbiljnije nego što je to dosad rađeno”, rekao je tada Višković.

Nastavi čitati

Aktuelno