Politika
“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.
Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.
On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.
“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.
Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.
Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.
Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.
S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.
Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.
“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.
Politika
„VOJSKA DA, RIJALITI NE!“ Stanišić BRUTALNO o omladini i vraćanju vojnog roka!

Gostujući u Dnevniku BHT1 uživo iz banjalučkog studija, Miloš Stanišić iz Bijeljine, član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), govorio je o ključnim temama koje ovih dana izazivaju snažne reakcije u javnosti – od ideje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, preko inicijative za uvođenje vojnog roka u Srbiji, do problema sa presudom u slučaju slovenačkog “Vijadukta“.
Rezervni sastav policije – dobra ideja, ali neostvariva
Na pitanje o formiranju rezervnog sastava policije Republike Srpske, Stanišić je, kao bivši vojni akademac, istakao da podržava jačanje bezbjednosnih kapaciteta entiteta. Ipak, naglašava da je ideja neodrživa iz finansijskog ugla.
– Ako se država zadužuje da bi isplatila osnovna davanja poput penzija i plata, tada je uvođenje rezervnog sastava policije prilično neodgovorno. Lijepo zvuči, ali kada pogledate realne budžete i potrebe, jasno je da je to još jedno mrtvo slovo na papiru“, rekao je Stanišić.
Vojni rok – sredstvo vaspitanja, ne samo odbrane
Komentarišući inicijativu u Srbiji o vraćanju obaveznog vojnog roka, i mogućnost da se on odnosi i na mladiće s dvojnim državljanstvom, Stanišić je istakao vaspitnu dimenziju takve mjere.
– Današnja omladina raste uz rijalitije i društvene mreže. Vojni rok može biti način da se mladi nauče redu, radu i disciplini. Moj brat je služio vojsku i vratio se kao drugačiji čovjek. U tom uzrastu, vojna služba može oblikovati karakter, više nego kafane“, poručio je on.
Dodao je i da bi sistem morao omogućiti alternativu, poput civilne službe, i da bi rješenje moralo biti fleksibilno i dobro pripremljeno.
“Vijadukt“ – presuda se izbjegavala, kamate rastu svaki dan
Govoreći o sporu sa slovenačkim “Vijaduktom“, Stanišić je ocijenio da je slučaj simptom teškog sistemskog propadanja.
– Kamata dnevno iznosi preko 18.000 KM. To su milioni koji su mogli biti uloženi u razvoj. Najveći problem je što niko nije reagovao na vrijeme – rekao je i dodao da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji “vise“ nad BiH i Republikom Srpskom premašila dvije milijarde KM“, upozorava Stanišić.
Odluka Ustavnog suda RS: licemjerna raspodjela PDV-a
Na pitanje o nedavnoj odluci Ustavnog suda RS da je smanjenje prihoda od PDV-a za gradove sa više od 100.000 stanovnika neustavno, Stanišić je rekao da je to bila “licemjerna mjera“ vladajuće strukture.
– Uzimate od Bijeljine i Banjaluke da biste dali nerazvijenima, bez ikakvog izvještaja o tome gdje su sredstva zaista završila“, poručio je, tražeći veću transparentnost i domaćinsko upravljanje budžetom.
Inicijativa za “vladu u sjeni“
Stanišić je govorio i o inicijativi za formiranje “vlade u sjeni“ koju je pokrenula Srpska demokratska stranka, a u kojoj će učestvovati i predstavnici PDP-a.
– Još nismo izašli s imenima jer ozbiljno pristupamo ovom projektu. Želimo okupiti kvalitetne ljude, eksperte iz različitih oblasti, koji mogu ponuditi konkretne politike i rješenja“, rekao je Stanišić.
Evropski put – vlast snosi odgovornost za blokade
Na anketno pitanje Dnevnika BHT1 – ko je odgovoran za blokadu evropskog puta BiH – Stanišić je jasan: “Vlast“.
– Kao što su roditelji odgovorni za stanje u porodici, tako su i vladajuće stranke odgovorne za smjer države. BiH geografski pripada Evropi i mi kao PDP podržavamo evropski put, ali ne po svaku cijenu i ne po cijenu porodičnih i identitetskih vrijednosti“, rekao je.
– Nemamo finansije za bacanje, a još manje vremena za neodgovorne odluke“, zaključio je Miloš Stanišić potpredsjednik PDP-a, prenosi portal Dešavanja u Bijeljini.
Politika
SKANDAL NA UKC-u: Đajić i Dodik u kliničkom centru dijele dresove fudbalerima!

Dok se pacijenti nadaju kraćim listama čekanja i bržoj zdravstvenoj zaštiti, direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić odlučio je da dijeli dresove. I to ne medicinskom osoblju, već fudbalskim klubovima.
U hodniku najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Đajić je, kako navodi, u ime predsjednika RS Milorada Dodika, uručio sportske garniture za klubove FK Ravan i FK Moštanica iz Kozarske Dubice. Vrijednost donacije je oko 4.000 KM, a ovo je, kako je sa ponosom istaknuto, jubilarna 150. donacija.
Ipak, nije jasno zašto se dresovi fudbalskih timova dijele unutar zdravstvene ustanove, niti kakve veze ima UKC sa sportskom opremom. Da li je bolnica postala novi punkt za političke promocije i marketinške akcije?
Akcija pomoći sportskim kolektivima svakako jeste pohvalna, ali možda bi bilo primjerenije da se ovakve aktivnosti odvijaju u sportskim centrima, stadionima ili opštinskim salama, a ne u prostorijama ustanove gdje bi fokus trebalo da bude zdravlje ljudi, a ne boje dresova.
U zemlji u kojoj se čekanja na operacije mjere mjesecima, a pacijenti često donose i zavoje od kuće, slike političko-sportskih poklona u bolničkom holu izgledaju, blago rečeno, neukusno.
Politika
RADOVANOVIĆ: Srpskoj treba snažan SDS koji okuplja narod i vodi promjene

Republika Srpska, a posebno njen istočni dio, se suočava sa nizom ozbiljnih demografskih, ekonomskih i infrastrukturnih problema i u takvoj, vrlo kompleksnoj situaciji neophodno je da imamo snažnu Srpsku demokratsku stranku (SDS), spremnu da odgovori svim ovim izazovima, da okupi narod, sve opozicione partnere, da bude lider i povede neophodne promjene ka boljem životu koje će biti vidljive svakom građaninu Republike Srpske.
Ovo je za BN izjavila članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke Milica Radovanović.
“Svi problemi sa kojima se danas susrećemo su rezultat dugogodišnjeg zapostavljanja, lošeg upravljanja, konstantnog odliva stanovništva i nepostojanja ozbiljnog razvojnog plana”, naglasila je ona i kritički se osvrnula i na stanje u Srpskoj demokratskoj stranci, koja, kako kaže, treba da bude na čelu onih koji hoće iskrene promjene u Republici Srpskoj.
“Trenutno, međutim, svjedočimo rastu nezadovoljstva i u Srpskoj demokratskoj stranci od strane velikog dijela članstva, a prije svega od jako značajnog broja istaknutih funkcionera, jer umjesto najavljivane obnove stranke, trenutno imamo kadrovsko eksperimentisanje, bez jasnih politika, vizija i planova, što dodatno urušava autoritet Srpske demokratske stranke.
Sa ovakvom praksom, posljedice bi bile vrlo ozbiljne jer stranka gubi na ovaj način svoje najjače oružje – autentičnost, dosljednost i vezu sa narodom”, upozorava ona.
Dodaje da se Srpska demokratska stranka danas nalazi na važnoj prekretnici – između modernizacije i političke irelevantnosti.
“Кojim ćemo putem krenuti zavisi od nas samih, ali jedno je sigurno, trenutna kadrovska struktura nema potreban kapacitet, ali ono što je bitno jeste da postoje ljudi koji su vizionari, otvoreni za reforme i operativno vrlo sposobni.
Кao član Predsjedništva Srpske demokratske stranke o svim ovim stvarima sam prvenstveno govorila na sjednici Glavnog odbora, a smatram odgovornim da to iznesem i na Skupštini na kojoj ćemo na demokratski način naći najbolje rješenje, bez ikakih podjela i zauzimanja strana, jer svi smo mi na strani samo snažnije i bolje Srpske demokratske stranke i Republike Srpske”, kazala je Milica Radovanović.
-
Banjaluka3 dana ago
KO ĆE VRATITI NARODU PARE? Ustavni sud potvrdio: Odluka o oduzimanju PDV-a Banjaluci je neustavna!
-
Hronika3 dana ago
TALAČKA KRIZA: Avganistanci držali šest migranata zatočene u kući kod Gradiške
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU TRIJUMFALNO “Izrael je postigao veliku pobjedu!”
-
Banjaluka3 dana ago
GRAD BANJALUKA ORGANIZUJE BESPLATAN PREVOZ: Vidovdan u Hramu Hrista Spasitelja i manastiru Gomionica
-
Politika3 dana ago
ZAVRŠILA ERA PRIJETNJI! Radnici BHRT-a izvojevali pravdu nakon godina borbe
-
Politika3 dana ago
UDAR NA BANJALUKU! Savić-Banjac “PDV su nam uzeli iz čiste političke osvete!”
-
Društvo3 dana ago
KONAČNO LIJEPA PRIČA! Gluhonijemi dječak dobio posao u pekari
-
Banjaluka3 dana ago
DAJTE DA NAĐEMO RJEŠENJE: Mandić traži da se riješi problem sa naplatom parkinga u Banjaluci