Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

BEOGRAD UPUTIO PROTESTNU NOTU SARAJEVU zbog Konakovićevih izjava (VIDEO)

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je Beograd uputio protestnu notu Sarajevu zbog izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i poručio da je ozbiljan trenutak da se EU pozabavi tim pitanjem.

– Mislim da je ovo ozbiljan trenutak da EU razmotri svoje postavljanje prema ovakvim pokušajima da se potkopa dijalog u našem regionu i da se potkopaju nacionalni i međuetnički odnosi – rekao je Đurić.

On je dodao da je Konakovićeva izjava da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH nezamisliva u političkom, ljudskom i profesionalnom smislu.

Đurić je naglasio da nikada neće odgovarati u istom kapacitetu i istom mjerom zato što ima ogromno poštovanje i osjećaj odgovornosti prema građanima druge nacionalnosti, kako u Srbiji, tako i u BiH.

– Mislim da cijeli svijet danas treba da vidi da je politika Konakovića politika povratka u prošlost, politika produbljivanja podjela, uvreda cijele zemlje i cijelog jednog naroda – rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, to što Konaković, ne samo da nije osudio uvredljivo skandiranje na račun Srbije i srpskog naroda, nego tvrdi da su oni koji su to činili bili u pravu, postavlja pitanje kako će uopšte da se razgovara u budućnosti.

Đurić je naveo da je njegova odgovornost da uvijek bude spreman na razgovor, ali da neko treba da kaže kako može sa ovakvim pristupom da se ide naprijed.

– To je, prije svega, pitanje za EU, pošto je dosta bilo tetošenja, ljudi koji na sastancima u Briselu glume građaniste i tolerantne ljude, a onda u praksi rade sve da posvađaju narod, posiju mržnju – rekao je Đurić.

On je poručio da nikada neće biti prihvatljivo ni vrijeđanje predsjednika Srbije, ni države Srbije ni srpskog naroda.

 

 

– Nikada nećemo da se služimo tim metodama i odgovaramo istom mjerom, a vi ako hoćete svojoj zemlji stabilnost morate da se ponašate mnogo, mnogo drugačije – poručio je Đurić.

Nastavi čitati

Politika

PROŠLI IZBORI oglasio se Petrović “Moraćemo da POVEĆAMO CIJENU STRUJE”

“Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu “Elektrogospodarstvu Slovenije”, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.” Rekao je to Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik.

On je dodao da još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

“Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi” Elektrogospodarstva iz Slovenije” i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevik.

Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske je naveo da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, tj. sporazuma koji su potpisani.

Petrović je rekao da je cilj da RiTE Ugljevik funkcioniše, da će biti očišćeni arbitražni procesi, ali da ostaje obaveza da se jedna trećina energije mora isporučivati Sloveniji.

Petrović je naveo da je cijena te isporuke nepovoljnija u odnosu na cijenu isporuke ERS-u, odnosno 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra.

“To nije dovoljno za normalno funkcionisanje RiTE i zato ćemo bar mi, kao matično preduzeće koje otkupljuje dvije trećine električne energije, morati da povećamo cijenu”, rekao je Petrović.

Petrović je dodao da se već sutra očekuje povratak RiTE “Ugljevik” na mrežu, a koji je bio pet dana van pogona.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SDS: I CIK se uvjerio u NEREGULARNOSTt održanih izbora

Centralna izborna komisija je slučajnom kontrolom utvrdila da je na biračkom mjestu Tabanci u Zvorniku u Centralnom biračkom spisku 504 potpisa, dok su u zapisnik unijeta 532 glasa od kojih Siniša Кaran ima fantastičnih 415 glasova. Dakle, kroz zapisnik su samo na jednom mjestu ukrali 28 glasova, a sigurni smo da bi grafološka analiza utvrdila da je na tom mjestu i mnogo lažnih potpisa i da nisu glasala 504 birača. Takvih je 112 od 2.164 biračka mjesta u Republici Srpskoj” Ovo je saopštila Aleksandra Pandurević iz SDS.

Analizom je dalje utvrđeno da, kada se izuzmu ta sumnjiva biračka mjesta, profesor Branko Blanuša ima 204.344 glasa (50,04%), dok Siniša Кaran ima 198.191 glas (48,53%) .

U Tabancima je, navodi Pandurevićeva, izlaznost birača bila nevjerovatnih 66,67%, od čega je Кaran osvojio čak 78,01%. ”U Zvorniku je 38 biračkih mjesta na kojima je izlaznost značajno odudara od gradskog prosjeka, i gdje Кaranovi procenti idu čak do 97% i potpuno odudaraju od procenata glasova koje je osvojio na ostalim biračkim mjestima u Zvorniku. Takođe, identifikovali smo identičnu situaciju u Doboju na 36 biračkih mjesta, u Laktašima na 29 biračkih mjesta, Bratuncu pet i na jednom mjestu u Višegradu”, kaže ona.

Na ukupno 70 biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, Кaran ima 2.881 glas više nego Milorad Dodik, što je čista naučna fantastika, tvrdi ona i dodaje:

”U ostalim gradovima u Republici Srpskoj postoji dvadesetak biračkih mjesta gdje Кaran ima više glasova nego Dodik. Riječ o biračkim mjestima gdje je npr. Dodik imao jedan glas, a Кaran sada ima pet ili je u par slučajeva značajno povećan broj birača na tom biračkom mjestu. Izlaznost na tim biračkim mjestima nije povećana u odnosu na prosječnu, i Кaran nema naglih skokova, te na najvećem broju njih je imao manje glasova od profesora Blanuše. Ako na 663.381 birača u ostalim gradovima u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Istočno Sarajevo, Mrkonjić Grad, Prnjavor i Trebinje) imamo 20 takvih biračkih mjesta, onda na 77.808 birača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu ne može biti više od pet takvih biračkih mjesta, a ima ih 70. Matematika i matematička logika kažu – krađa”. Centralna izborna komisija, ističe ona, ima zakonsku obavezu da zaštiti transparentnost i zakonitost izbornog procesa.

”S obzirom na to da 112 biračkih mjesta koje smo identifikovali utiču na konačan izborni rezultat, CIК ima obavezu da prekontroliše svako od tih mjesta, uključujući i grafološku analizu. Bez borbe im nećemo dozvoliti da ukradu volju naroda kako bi onda krali milione. Očekujemo od CIК-a da svoj posao radi u skladu sa zakonom, a ako bude trebalo tjeraćemo se i sa CIК-om”, saopštila je Pandurevićeva.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno