Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

ZAŠTO NAROD SRPSKE PLAĆA 240 MILIONA za ono što je bilo vlasništvo RiTE Ugljevik?!

Profesor dr Branko Blanuša, stručnjak za energetiku, oštro je reagovao na isplatu 240 miliona maraka kompaniji „Komsar Enerdži“. Upozorava da je riječ o ozbiljnom problemu koji zahtijeva hitnu posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske. Milioni isplaćeni, a termoelektrana nikad sagrađena

Sa lica mjesta, ispred postrojenja Istok 2 u Ugljeviku, profesor Branko Blanuša pita zašto građani plaćaju 240 miliona maraka onima koji nisu uradili ništa. „Ovaj protest radnika bio je opravdan. RiTE je dao koncesiju ‘Komsar Enerdžiju’ da gradi novu termoelektranu, ali ništa nije urađeno“, rekao je Blanuša.

Gdje je nestalo 77 miliona?

Profesor dodaje da se u javnosti pominje 77 miliona maraka koje je navodno uložio investitor, ali da se na terenu ne vidi ni trag te investicije.

„Volio bih da vidim u šta je uloženo 77 miliona. Na terenu se ne vidi ništa, a sada se plaća 240 miliona za neispunjene obaveze. I moram da pitam ko će krivično odgovarati za ovo što se dešavalo?“

Posrednik i sumnja na privatizaciju

Blanuša postavlja i pitanje uloge GAS-a RS kao posrednika, umjesto Elektroprivrede, upozoravajući da bi to mogao biti uvod u privatizaciju najvažnijih resursa.

„Zbog čega je GAS RS posrednik? Ako to nije uvod u privatizaciju naših resursa, onda neka institucije objasne o čemu se radi.“

Neispunjeni projekti i korupcija

Podsjeća i na primjer hidroelektrane Mrsovo kod Rudog — projekta koji je trebao biti završen još 2019. godine, a danas je samo prazno gradilište. Posebno ga čudi što Narodna skupština Republike Srpske nikada nije raspravljala o stanju u elektroenergetskom sektoru i zato traži hitnu posebnu sjednicu.

„Zahtijevam posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o stanju u elektroenergetskom sektoru, s posebnim osvrtom na RiTE Ugljevik. Treba utvrditi odgovornost i pronaći rješenja u interesu radnika, građana Ugljevika i Republike Srpske.“

Dok institucije ćute, građani plaćaju cijenu

Na kraju profesor Blanuša upozorava da je energetika temelj nezavisnosti Republike Srpske — ali dok institucije ćute, građani plaćaju cijenu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DODIKOV GOVOR MRŽNJE zatrpao CIK prijavama

Centralna izborna komisija BiH pokrenuće po službenoj dužnosti postupak protiv Milorada Dodika zbog nacionalističkog govora kojeg je održao sinoć u Istočnom Sarajevu.
Dodik je u primitivnom govoru punom mržnje vrijeđao muslimane nazivajući ih amebama i pozivao Srbe da nedozvoljavaju ‘islamizaciju’ Istočnog Sarajeva kao ‘srpskog grada’ jer ‘nismo isti narod’.

CIK je zbog toga na danas održanom Kolegiju odlučio pokrenuti postupak. Osim toga, saznajemo da CIK postupa i po prijavi koja im je zvanično jutros stigla na adresu, a gdje Dodik prijavljen za govor mržnje.

Za govor mržnje Centralna izborna komisija (CIK) može izreći novčane kazne do 30.000 maraka, s tim da ima ovlaštenja i da ukloni ime kandidata s kandidatske liste.

Prema informacijama Raporta, moguće je, s obzirom na govor Dodika da CIK poništi ovjeru učešća SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

U međuvremenu, Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit Raporta da li je i hoće li uopće formirati predmet protiv Milorada Dodika, zbog govora mržnje i poruka koje je javno izrekao na stranačkom skupu SNSD-a u Istočnom Sarajevu.

(Raport) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

VEDRANA RUDAN “Horde ludaka love Srbe po Hrvatskoj”

Nedavno se u Rijeci okupila grupa mladića, koja je, sa fantomkama, planirala napad na srpske karatiste. Sve ovo je prokomentarisao riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je javno osudio ovakvo ponašanje. Spisateljica Vedrana Rudan, koja već duže vreme vodi bitku sa kancerom žučnih kanalića, u svom blogu je otrkrila da joj je život u Hrvatskoj postao nepodnošljiv. Kako je i sama naglasila, pojedinci i dalje žive u doba rata, te i dalje imaju poriv da “love” Srbe po Hrvatskoj, a svoju kolumnu je posvetila upravo i rečima Mate Uzinića.

“Ovih dana često padam u provaliju. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj već jako dugo živim. Da budem jasna, stara sam, teško bolesna, ali se ne bojim smrti. Moj onkolog mi je juče rekao, bolest napreduje, gospođo, tešite se, još niko iz života nije živ izašao. Razveselio me, život u Hrvatskoj više ne mogu podneti. Kako je moguće da horde građana dižu u nebesa lažnog heroja, prevaranta, manipulatora, lopova i katolika koji nikad nije čuo za Isusa? Kao ni njegov Veliki Obožavatelj. Jesmo li baš svi slepi, glupi i zli? Horde ludaka i mladih i starih obučenih u crno love po Hrvatskoj Srbe.

Ej, rat je završio pred 30 godina? Ima li normalnih u Hrvatskoj? Zašto se ne javi neko ko bi nas očajnike mogao utešiti. Strašno je gledati divljake koji su nam zemlju pretvorili u igralište gde svaki u crno obučen zlikovac može palicom krojiti našu sudbinu.”

Vedrana Rudan je potom istakla da je konačno čula glas razuma i zahvalila se nadbiskupu Mate Uzniću.

“Meni je ovih dana više nego morfijum trebao glas čoveka. Znala sam da ga neću čuti. Čula sam ga. Koja sreća. Koje olakšanje. I nada, konačno nada. Javio se riječki nadbiskup Mate Uzinić. Osudio je ponašanje mladih koji su se obukli u crno i nameravali napasti druge.

Na koncertu “Rijeka se budi” rekao je: “Je li buđenje našeg naroda da se stalno vraćamo u prošlost? Ili trebamo tražiti drugačiji put – kakvu Crkvu i kakve Hrišćane želimo u društvu?” Konačno sam čula glas razuma na brodu ludaka koji u oluji traži stenu u koju bi se zabio.

Jednom sam imala čast razgovarati s njim. Nisam vernica i nikad neću postati, stoga sam ga pitala kako da mu se obratim. “Zovite me Mate”, rekao je. Nasmijala sam se, ali sam ipak puna nelagode preko usta prevalila “Mate”. Učinit ću to i sada. Mate, znate li koliko značite nama koji smo izgubili svaku nadu? Mate, znate li koliko Vas volimo?”

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Aktuelno