Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno