Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Politika

OŠTRA PORUKA! Konaković kaže da su uvrede i zvižduci Srbiji OPRAVDANI!

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je Srni da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH.

Konaković tvrdi da je sramno skandiranje opravdano, navodeći da Srbija može očekivati drugačiji odnos tek kada “prestane da štiti i kada isporuči BiH optužene za ratne zločine” i kada “počne da poštuje presude međunarodnih sudova”.

On je optužio Srbiju za “provokacije i nasrtaje na integritet i suverenitet BiH”.

– Sve dok Srbija ne prestane sa tim, ne može se očekivati od ljudi koji dođu na utakmicu da im aplaudiraju – rekao je Konaković.

Konaković se začudio zašto mu je uopšte postavljeno pitanje da li će se izviniti građanima Srbije.

– Od glave riba smrdi. Moraju se uozbiljiti političari u obavljanju svojih poslova. Čudi me da me to pitate -rekao je Konaković.

On je naveo da je rješenje da bošnjačkim majkama koje su izgubile djecu neko kaže izvini, ali pri tome nije pomenuo srpske majke.

– Kada to budu političari sa druge strane Drine i u BiH spremni, tada možemo razgovarati o ambijentu na utakmici – dodao je Konaković.

Košarkaši Srbije savladali su sinoć u Sarajevu selekciju BiH sa 74:72 u utakmici drugog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Srpski košarkaši su neprijateljski dočekani u Sarajevu. Navijači BiH zviždali su za vrijeme intoniranja himne Srbije “Bože pravde”, te sve vrijeme mahali ratnim zastavama RBiH.

Tokom prvog poluvremena sa tribina su se mogle čuti uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbije.

Nastavi čitati

Politika

MILADA ŠUKALO “Nakon što je raspušten GrO SNSD Banjaluka, PREISPITATI RAD MULTIMEDIJALNE SALE”

Raspuštanje Gradskog odbora SNSD-a, kako navodi član Predsjedništva Sigurne Srpske Milada Šukalo, nije samo politička posljedica nakon spornog snimka, već i trenutak koji otvara prostor da se preispita rad objekta poznatog pod nazivom “Multimedijalna sala”. Ona ističe da je upravo ovaj prostor godinama bio simbol neregularnosti, netransparentnih aktivnosti i poruka koje su, umjesto da osnažuju omladinu, dodatno urušavale društvene vrijednosti.

–Žao mi je svakog čovjeka koji će ovim odlukama ostati bez posla, jer nikada pojedinci ne smiju biti žrtve nečijeg lošeg upravljanja. Ipak, nadam se da je ovo početak kraja rada takozvanog ‘SNSD diska’– poručila je Milada Šukalo.

Ona naglašava da javnost ima pravo da zna šta se dešavalo u tom prostoru, posebno u periodu dok je doktor Vlado Đajić vodio Gradski odbor i imao ključan uticaj na rad Multimedijalne sale. Kako kaže, umjesto da bude mjesto okupljanja, edukacije i kvalitetnih programa za mlade, sala je postala simbol pogrešnih politika koje su mladima nudile sadržaje koji nisu doprinosili njihovom napretku.

–Ta sala je godinama bila prostor koji je propagirao pogrešne vrijednosti našoj omladini. Takva jeftina politička vulgarnost mora biti pobijedjena ako nam je cilj da imamo zdravo društvo – ističe Šukalo.

Nastavi čitati

Politika

KATASTROFALNE CESTE! Gojković: “Građani na istoku Srpske i dalje koriste DOTRAJALE i NEBEZBJEDNE puteve!”

Putna infrastruktura u istočnom dijelu Republike Srpske i dalje predstavlja jedan od najvećih saobraćajnih nedostataka, ocijenio je Boris Gojković, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska. On je upozorio da brojne dionice u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Hercegovini godinama čekaju na ozbiljna ulaganja, dok se, kako kaže, na drugim dijelovima zemlje grade naskuplji auto-putevi u Evropi.

-Uprkos dugogodišnjim najavama, treća traka preko Romanije nije izgrađena, a umjesto toga u fokus je stavljen projekat tunela čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 miliona evra. Građani na istoku i dalje koriste dotrajale i nebezbjedne puteve, što se odražava i na povećanje broja saobraćajnih nesreća – kaže Gojković.

Kao primjer, Gojković navodi pravce prema Hercegovini, među kojima je put preko Rogatice, gdje su, kako ističe, mostovi na Ustiprači „potklinjeni“, dok su na dionici Dobro Polje – Miljevina odroni svakodnevna pojava, zbog čega je ove godine zabilježeno više smrtnih slučajeva.

-Kritike se odnose i na putni pravac Foča – Šćepan Polje, koji vodi prema Crnoj Gori. Putnici koji prvi put prolaze tom dionicom često stiču utisak da su zalutali, dok sanacija pravca Foča – Gacko godinama stoji, uprkos ranije obezbijeđenim sredstvima – kaže on.

Gojković smatra da putevi u Federaciji BiH znatno bolji.

-Prema Sarajevu i dalje prema Zenici vode uređene saobraćajnice, a Trebević je pravi primjer toga. Dok je na dijelu Republike Srpske kolovoz pun kratera, već na prelasku na nivo Kantona Sarajevo dočekuje vas potpuno nov asfalt – navodi Gojković.

On upozorava da se, bez značajnijih investicija, pojedini gradovi na istoku mogu naći u ozbiljnom demografskom padu.

-Uprkos bliskoj povezanosti stanovništva sa Sarajevom i radnim mjestima u zajedničkim institucijama BiH, infrastrukturno ulaganje u ove krajeve je minimalno- navodi on.

Kao jedan od rijetkih projekata čija je realizacija izvjesna, Gojković ističe izgradnju biciklističke staze „Ćirovom“ prugom, koja se finansira sredstvima međunarodnih partnera, uz saradnju lokalnih zajednica iz Srpske i iz Federacije BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno