Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

LUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)

Folk pjevač Aca Lukas uputio je žestoke uvrede i prozvao je predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina Nedeljka Eleka.

To je uslijedilo nakon što je Lukasu otkazan koncert na Jahorini. Tokom video obraćanja, Lukas je rekao kako je Elek desna ruka lidera SNSD-a Milorada Dodika i njegov prvi operativac na Jahorini.

– Upravo je on otkazao nama koncert na Jahorini, naravno uz pomoć svog velikog predsjednika. To je jedna lopurda koja je zvala mog menadžera i pokušala da ga potkupi za novac, da on pošalje nekog drugog pjevača, a da te karte koje su kupljene za mene ostanu ljudima za nekog drugog pjevača. To je klasična krađa. To mu neće proći i za to ćemo ih tužiti – poručio je Lukas.

Ipak, dodao je da ima ispričati nešto drugo što je, kako je naveo, mnogo bitnije.

– Elek, reče tvoj šef da sam ja duboko povrijedio osjećanja naroda u Republici Srpskoj zato što se Naser Orić slikao sa mnom. Da li bi tom duboko povrijeđenom narodu objasnio, ti koji glumiš patriotizam, šta znači poklon sutradan Naseru Oriću poslan po kuriru u obliku najskupljeg Macallana, starog 18 godina, i nekoliko kubanskih cigareta u znak prijateljstva. Da li bi Elek objasnio narodu zašto si ti sutradan poslao svom prijatelju, a ja stvarno podržavam prijateljstva među ljudima, ali samo objasni koji je povod i to je sve super. Kaži ‘to je moj drug, prijatelj’. Pošto si zbog slike s istim čovjekom Aci Lukasu otkazao koncert – rekao je Lukas.

– Samo objasni kako je isti taj čovjek sutradan dobio skupocjeni poklon od tebe u znak prijateljstva, što je meni ok. Samo objasni. I da li ti to zna šef? A, ja znam da on to zna, pošto ti ne smiješ da mrdneš gu*icom bez njega, jer si jedna ulizica i pi**urina. To sam ti i rekao preko telefona prije dva dana kad si mi htio da se opravdaš što si mi otkazao koncert. Rekao si mi ‘gdje si brate’, pa sam ti rekao koji, bre, brat, pi*ko jedna, go**no jedno, što ti i sad kažem. Mrš – rekao je Lukas.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Meco­lom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“

Član Sigurne Srpske i narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, sastao se sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecom tokom trodnevne posjete Briselu u okviru Evropskog molitvenog doručka.

Kresojević je poručio da je posjeta bila prilika za razgovor sa brojnim evropskim parlamentarcima, kao i poslanicima nacionalnih parlamenata evropskih država, te da je posebno važno što je imao priliku da razgovara upravo sa prvom osobom Evropskog parlamenta.

„Bila je ovo prilika da predstavimo Republiku Srpsku u najboljem svjetlu. Isključivo kvalitetnim diplomatskim radom možemo zadržati čvrstu poziciju Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine“, kazao je Kresojević.

Naglasio je da za Republiku Srpsku „nema mjesta za hazardersku politiku“, te da Pokret Sigurna Srpska gradi stabilnu i sigurnu poziciju Srpske kroz odgovorne političke poteze i snažno prisustvo na međunarodnoj sceni.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ PITA VLADU RS: Hoće li nakon osam godina povećati materski dodatak od 406 KM?

Da li će Vlada Republike Srpske konačno povećati iznos materskog dodatka, koji već skoro osam godina ostaje na nivou od 406 KM, pitanje je koje je ponovo otvorila Tanja Vukmanović, član Pokreta Sigurna Srpska i zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vukmanović ističe da bi materski dodatak trebalo izjednačiti sa iznosom minimalne plate u Republici Srpskoj, naglašavajući da je ova mjera prvobitno zamišljena kao snažna pronatalitetna podrška, ali da je danas, zbog više godina inflacije, svedena na socijalno davanje koje više ne ispunjava svoju svrhu.

„Proteklih godina cijene roba i usluga su rasle, ništa više ne košta isto kao 2017. ili 2018. godine. Kako je moguće da materski dodatak ostane isti? Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj više od 20 godina, zašto Vlada još uvijek nije upalila alarm?“, poručuje Vukmanović.

Ona podsjeća da su poslanik Bojan Kresojević i ona još početkom godine podnijeli inicijativu za povećanje ovog iznosa, ali tada nisu dobili podršku.

„Neophodno je da naredna godina bude godina u kojoj će institucije posvetiti stvarnu pažnju porodici, jer Republika Srpska ima ozbiljan demografski problem koji zahtijeva da pronatalitetna politika bude prioritet“, naglasila je Vukmanović.

Nastavi čitati

Aktuelno