Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

IZBORNE PREVARE: “Glasovi ljudi koji žive u inostranstvu i nisu glasali dopisani su Karanu”

Glasovi građana koji žive u inostranstvu, prema navodima posmatrača iz Laktaša, dopisivani su Siniši Karanu. Slučaj je prijavljen policiji. Hoće li odgovorni za izborne prevare biti procesuirani?

Milka Pupac iz Laktaša, dolaskom na biračko mjesto, bila je zaprepaštena kada su joj rekli da je neko već glasao u njeno ime, ali i u ime njenog supruga i ćerke, koji žive u inostranstvu.

“Oko podne sam stigla na biračko mjesto i predala ličnu kartu da glasam. Ustanovili smo da je pokraj mog imena i prezimena već potpisan neko. Nije mi jasno ko. Potpisani su bili i moj suprug i ćerka. Oni se trenutno nalaze u Francuskoj i nije nam jasno o čemu se radi”, svjedoči Pupac.

O izbornoj krađi odmah je obaviještena policija i Gradska izborna komsija.

“Članovi biračke komisije su prijavili slučaj. Bila sam u stanici policije da dam izjavu. Dalje ćemo vidjeti o čemu se radi”, kaže Pupac.

Da se radi o brutalnom prekrajanju izborne volje građana, svjedoči posmatrač Sanjin Ćetojević. Članovi biračke komisije koji dolaze iz redova SNSD-a uvjeravali su ga da se radi o grešci.

“Na mjestima za njihov potpis su upisana njihova prezimena i imena. Dakle, ne stoji tuđe ime, nego je neko svjesno potpisao Pupac Č. na mjesto na koje se trebao potpisati Pupac Čedo koji je u to vrijeme bio u Francuskoj. To je jasan dokaz krađe”, tvrdi Ćetojević.

Ćetojević tvrdi i da su u SNSD-u imali spisak porodica koje žive u inostranstvu i da su njihovi glasovi dopisivani Siniši Karanu.

“Odnosno onih porodica za koje su vjerovali da se taj dan ne nalaze u Republici Srpskoj. Oni su te glasačke listiće popunjavali u ime njih i ubacivali su ih u kutije. Prekrojili su izbornu volju naroda Republike Srpske”, kaže Ćetojević.

Ćetojević koji je svjedočio krađi u Laktašima, od policije i tužilaštva očekuje detaljnu istragu, a od opozicije istrajnost u zaštiti izborne volje građana. Svjedočanstva o krađi glasova ne dolaze samo iz Laktaša. Gradovi Doboj i Zvornik, mjesta su gdje kandidati SNSD-a osvajaju sve što se osvojiti može, a često i više od toga.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ O PRIJETNJAMA STANIVUKOVIĆU: „Ovo je alarm za cijelu RS – institucije moraju reagovati odmah“

Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović reagovao je na prijetnje upućene gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću, ocjenjujući ih „nevjerovatnim, zabrinjavajućim i potpuno nedopustivim“.

„Nevjerovatne prijetnje upućene gradonačelniku Drašku Stanivukoviću su krajnje zabrinjavajuće i za svaku osudu“, poručio je Borenović, naglašavajući da se radi o ozbiljnom udaru na sigurnost i stabilnost najvećeg grada u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, nasilje, napadi i prijetnje koje se sve češće dešavaju u Banjoj Luci pokazuju dubinu društvene krize.

„Nasilje, prijetnje i napadi u našoj Banjoj Luci i Republici Srpskoj su pokazatelj ozbiljnosti stanja u društvu i šalju poruku opšte nesigurnosti, na koju mora doći adekvatan odgovor policijskih i pravosudnih institucija“, istakao je Borenović.

Dodao je da ne sumnja da će gradonačelnik Stanivuković nastaviti svoj posao uprkos pritiscima.

„Ne sumnjam da će prvi čovjek najvećeg grada Republike Srpske nastaviti odgovorno, sa njemu svojstvenom energijom i posvećenošću, raditi posao kojim čini Banju Luku najljepšim gradom u regionu, u interesu svih naših sugrađana – bez obzira na ovakve prijetnje i napade.“

Borenović je zaključio da je zaštita izabranih funkcionera, ali i svih građana, obaveza institucija, te da je svaki oblik prijetnji neprihvatljiv u demokratskom društvu.

Nastavi čitati

Politika

„OVO NIJE BANJALUKA U KOJOJ ŽELIM DA ŽIVIM“: Mirna Savić-Banjac reagovala nakon napada na Stanivukovića

Mirna Savić-Banjac, predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka i član Predsjedništva PSS, oglasila se nakon sinoćnjeg napada na predsjednika Pokreta „Sigurna Srpska“ i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

Savić-Banjac je poručila da je situacija u gradu alarmantna i da se društvo suočava sa posljedicama dugogodišnjeg tolerisanja destruktivnih pojava.

– Predugo smo puštali polusvijet da ispliva, a evo šta su rezultati. Ovo nije Banjaluka u kojoj želim da živim – naglasila je ona.

Istakla je da građani ne smiju dozvoliti da nasilnici kroje pravila ponašanja i stvaraju atmosferu straha.

– Ne smijemo dozvoliti da nasilnici vode glavnu riječ. Moramo prekinuti spiralu destrukcije, ucjena, podvala i agresije – poručila je Savić-Banjac.

Dodala je da Banjaluka zaslužuje sasvim drugačiju sliku i da je grad poznat po slobodi, otvorenosti i pristojnosti.

– U mojoj Banjaluci se slobodno šeta, misli i govori. U mojoj Banjaluci nasilnici nisu popularni. U mojoj Banjaluci sramota je biti divljak. Predugo smo puštali polusvijet da ispliva, a evo šta su rezultati – rekla je ona.

Na kraju je istakla da Banjaluka neće dozvoliti ovakve pojave i da je grad „mnogo bolje i više od toga“.

Nastavi čitati

Aktuelno