Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

USLUGA ZA PODRŠKU DODIKU? Mađarska ulaže 500 miliona evra u rudarenje u Srpskoj

Mađarska planira uložiti pola milijarde evra u narednoj 2026. godini za eksploataciju i istraživanje mineralnog bazena Republike Srpske, izjavio je bivši bh. diplomata Fuad Đidić.

– Mađarska štampa prenosi izjavu Orbana kako bi Mađarska s rezervama litijuma iz RS bila uvrštena među četiri vodeće sile u proizvodnji bijeloga zlata – tvrdi Đidić, navodi Federalna TV, prenosi Indikator.

Vlast u Srpskoj je u više navrata potvrdila investicije.

– S našim mađarskim partnerima u narednom periodu možemo valorizovati sva ona naša bogatstva koja se nalaze na prostoru RS – poručio je u aprilu prošle godine Radovan Višković, premijer RS.

Nedavno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao nakon sastanka sa Levantom Mađarom, zamjenikom ministra inostranih poslova i trgovine Mađarske, da se pravi sveobuhvatni sporazum o saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Mađarske, vezano za pitanje rudarenja, metala i ruda i u okviru drvo-prerađivačkog kompleksa.

– Švicarski konzorcijum izvršio je istraživanja, a ključno pitanje biće saradnja Vlade Republike Srpske i Mađarske -istakao je Dodik.

Švajcarska kompanija Arcore AG podnijela je 14. februara Vladi Republika Srpske zahtjev za pokretanje postupka realizacije koncesije za rudnik litijuma u Loparama.

Indikator

Nastavi čitati

Politika

OŠTRA PORUKA IZ FRANCUSKE! Srpska narušava ustavni poredak

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Francuske danas je izjavio da njegova zemlja s pažnjom prati situaciju u Bosni i Hercegovini te da nakon presude Miloradu Dodiku izrečene 26. februara, Francuska najoštrije osuđuje nedavno usvajanje zakona i odluka u Republici Srpskoj koje jasno narušavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine i zadiru u javne slobode.
Istakao je da Francuska još jednom potvrđuje svoju podršku institucijama države Bosne i Hercegovine, čijem dobrom funkcionisanju moraju doprinijeti svi akteri.

Takođe, Francuska podsjeća da evropski put Bosne i Hercegovine u cjelini zahtijeva poštovanje vladavine prava, sudskih odluka, javnih sloboda i autonomije civilnog društva, te se s tim u vezi mora striktno poštovati odluka Ustavnog suda o suspenziji zakona koji su u Republici Srpskoj proglašeni 5. marta.

“Francuska, svjedok Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma iz 1995., podsjeća na svoju čvrstu privrženost teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Francuska je posvećena evropskoj sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu – poručio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Francuske“, saopšteno je iz Ambasade Francuske u BiH.

(N1)

Nastavi čitati

Politika

I DALJE OČEKUJU DA IM GRAĐANI POVJERE NOVAC! Čeka se odluka Vlade u vezi narodnih obveznica

– Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da bi na sljedećoj sjednici Vlade Srpske trebala biti donesena odluka i utvrđen datum kada će biti emisija štednih/narodnih obveznica i završene kompletne procedure u vezi sa tim.
“Ostavićemo malo duže vrijeme da se fizička lica mogu prijaviti i nakon te sjednice Vlade na kojoj će biti usvojena odluka i uredba, biće putem medija oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti prije ili poslije roka “, rekla je Vidovićeva za Srnu.

Ona je naglasila da će proces upisivanja biti jednostavan i obavljaće se u pošti što će ići na teret republičkog budžeta.

“Mi smo sa `Pošte Srpske` napravili ugovor i mi ćemo to plaćati, a jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proziviju platnog prometa”, pojasnila je Vidovićeva.

Ona smatra da je važno i za građane i za Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje u Srpskoj, iskoriste na pravilan način.

Vidovićeva je navela da je važno da građani dobiju solidnu kamatu.

“To je neka početna faza i sigurno prva emisija tih obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja, korištenja sredstava za razvoj Srpske u narednim godinama, pogotovo kod mladih ljudi koji su više u toku ovog, jer su finansijski pismeniji”, istakla je Vidović.

Ona je rekla da se na ovim obveznicama dugo radilo i da to nije jednostavan posao, te da će biti važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica, prenosi Srna.

Podsjetimo da je ranije Vidovićeva govorila da je sve spremno i da će 1. marta krenuti emiisja narodnih obveznica.

(BN) Foto: Srna

Nastavi čitati

Aktuelno