Connect with us

Banjaluka

Lekcija male Anastasije o HUMANOSTI I EMPATIJI: Ošišala dugu kosu, pa posjetila djevojčicu u Roditeljskoj kući

Kada je šestogodišnja Anastasija po drugi put ošišala svoju dugu, lijepu kosu, poželjela je da upozna djevojčicu kojoj će njeni ošišani pramenovi pomoći da dobije periku. Susret dvije djevojčice u Roditeljskoj kući u Banjaluci bio je emotivan, a opet, dječje veseo.

Anastasijina mama Dragana kaže da je njena kćerka, koja uskoro kreće u prvi razred, nakon šišanja pitala može li da vidi djecu koja su zbog liječenja ostala bez kose, a kojima će perika puno značiti dok im ponovo ne izraste njihova.

– Ovo je njeno drugo šišanje. Prvo je bilo sa četiri godine i ta prva kosa takođe je bila donirana. Starija sestra i ona zajedno su donirale. Za dužinu kose koju je ošišala i donirala, otprilike treba dvije, dvije i po godine da naraste. Znala je gdje ide njena kosa i bila je srećna zbog toga, pa je tražila da vidi drugare – priča Dragana Todorović, čiji klijenti u salonu znaju da mogu donirati kosu, naravno, ako ispunjavaju uslove za to.

Posjeta

I ranije je donosila dragocjene pramenove kose koje su ošišale drugarice, komšinice, sestrice…

Anastasija uopšte nije bila tužna kada je ošišala kosu, već je pred ogledalom rekla: “vau, baš sam slatka”! Srećna je što je upoznala djevojčicu kojoj će biti napravljena perika i od njene donirane kose. Ponosna je i na zahvalnicu “Moja kosa, tvoja kosa” Udruženja roditelja dece oboljele od malignih bolesti “Iskra”.

A trogodišnja djevojčica, koja je mjesecima na liječenju u UKC RS, doniranu kosu znatiželjno je gledala, ali su joj mnogi više pažnje privukli slatkiši, bojanke i bojice koje je tog dana dobila. Neodoljivog osmijeha, u haljinici, znatiželjna i pričljiva, rekla nam je da je njena kosa “bila braon i malo kratka, ali su je ošišali”.

– Svašta nešto ste donijeli, baš mi sve sviđa – rekla je razigrano, otpakujući bojanke, lijepeći stikere, pitajući za slatkiše.

U Roditeljskoj kući, gdje se nalazi između terapija, kažu da se svaki dan sređuje, oblači haljinice, suknjice.

– Jako je pričljiva, veoma inteligentna. Sama slaže slagalice – kroz osmijeh priča Katica Kerkez, upravnica Roditeljske kuće.

Perika

Pojašnjava šta sve prethodi da bi se napravila jedna perika. Kao prvo, rade se po mjeri, djevojčice imaju probu, na fotografiji pokažu kako bi voljele da perika izgleda, a kako su izgledale s kosom koju su imale prije terapije. Sve te mjere, zahtjevi, uz mišljenje psihologa, šalju se vlasuljaru u Sarajevo. Važno je da donirana kosa ne bude kraća od 30 centimetara, da je potpuno prirodna, nefarbana, da nije hemijski tretirana. Za izradu jedne perike potrebno je od šest do 18 donacija.

Kerkezova ističe i veliku važnost frizera koji su “duša i srce projekta”.

– Mala djeca lakše izdrže period gubitka kose. Imali smo jednu djevojčicu koja je sebi ispred ogledala govorila “kakav sam smiješni ćelo“. Znate, kada čuju za dijagnozu, to im je šok, onda shvate da će proći kroz liječenje od godinu dana, pa kada vide da im opada kosa, to bude kap koja prelije čašu – objašnjava ona.

Perike dobijaju na korišćenje, a kada im izraste njihova kosa, onda je vrate, pa se ta perika može prepraviti za nekog drugog. Do sada su uručili devet perika i čekaju desetu.

– Jedna naša djevojčica, otišla je kući odavno, sad se ošišala i poklonila svoju kosu. I njena sestra – govori Katica Kerkez.

Do sada je bilo više od 800 donacija, među njima djece kojima je to bilo prvo šišanje, ali bilo je i dječaka.

– Skoro nam je bio dječak koji je puštao kosu tri godine i osam mjeseci. Dolaze i odrasli, ali od silnih emocija ne mogu da uđu, jer su osjetljivi na djecu – kaže za Srpskainfo Andrea Pećanac, sekretarica Udruženja „Iskra“.

POSJETAMA SE OBRADUJU

U Roditeljskoj kući su djeca i roditelji koji nisu iz Banjaluke, a borave ovdje dok su djeca na liječenju u UKC RS. Tu imaju besplatan boravak, igraonicu, školu za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Dolaze učiteljice, radi se po nastavnom planu i programu, dobijaju se ocjene i završavaju razredi.

Za roditelje i djecu obezbijeđena je psihosocijalna podrška, tu su kreativna i okupacione radionice. Kapacitet je sedam apartmana i za sada je to bilo dovoljno.

– Želimo da što manje vremena provode u bolnici, a više ovdje, da im atmosfera bude kao kod kuće – kaže Pećanac.

A najveća im je radost kada ih nakon svega posjete ili pošalju fotografiju sa mature ili položenog vozačkog ispita.

srpskainfo.com

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Banjaluka

SAVIĆ – BANJAC: Intenzivno radimo na realizaciji BROJNIH PROJEKATA

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, nakon redovnog kolegijuma načelnika i šefova odsjeka, poručila je kako nas ove sedmice očekuje nas značajna manifestacija -„Kočićevi dani“ te da je rad gradske administracije, između ostalog, obilježen pripremama za ovaj događaj.

-Istovremeno, intenzivno radimo na realizaciji brojnih projekata. U toku su radovi u ulicama Vasilija Ostroškog i braće Jugovića, koje će uskoro dobiti potpuno novo ruho, a nastavljamo i sa ulaganjem u mnoge druge saobraćajnice širom grada – kazala je Savić – Banjac.

Poručila je i to kako se ponovo govorilo o problemu obustave rada Gradskog olimpijskog bazena.

-Još jednom upućujemo apel Skupštini da zakaže sjednicu i omogući deblokadu rada bazena, jer i radnici i djeca, kao i brojni sportski klubovi koji koriste ovaj objekat, jednako su važni kao i svi drugi u našem gradu – dodala je ona.

Istakla je kako se intenzivno r adi i na sanaciji soabraćajnica u prigradskim naseljima.

-Kada je riječ o prigradskim naseljima, u toku su radovi na saobraćajnicama koje imaju za cilj da saniraju najugroženije dijelove. Tako će i u Racunama uskoro biti izgrađena nova saobraćajnica, što će mještanima znatno olakšati svakodnevno funkcionisanje – poručila je Savić – Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

Savić – Banjac: NEMA reakcije rukovodstva SKUPŠTINE na problem GRADSKOG OLIMPIJSKOG BAZENA

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac istakla je kako još uvijek nije zakazana ni redovna, ali ni vanredna sjednica Skupštine Grada, na kojima bi se raspravljalo o bitnim tačkama, poput funkcionisanja Gradskog olimpijskog bazena koji je još uvijek zatvoren.

Savić – Banjac je još jednom upitala zbog čega postoji diskriminacija prema djeci koja treniraju na ovom bazenu.
-Djeca koja treniraju na Gradskom olimpijskom bazenu, kao i njihovi treneri, ali i svi zaposleni podjednako su važni kao i svi u ovom društvu. Nejasno nam je zbog čega ova diskriminacija, zbog čega skupštinska većina ne želi da raspravlja o ovom pitanju jer rješenje za Gradski olimpijski bazen postoji – istakla je ona.

Podsjetila je i na to da je skupštinskom rukovodstvu predat veliki broj materijala, ali da još uvijek nema datuma za održavanje sjednice.

-Materijali su predati skupštinskom rukovodstvu, a nekoliko puta su i poslate inicijative za održavanje redovnih sjednica Skupštine Grada. To je nedopustivo, da toliko stvari čeka i zavisi od nekolicine pojedinaca – rekla je ona.

Još jednom je ponovila kako je izuzetno bitno da se riješi i pitanje koje se tiče vodosnabdijevanja potkozarskih sela.

-Podsjetiću još jednom da je to problem koji postoji mnogo godina unazad, ali da mi imamo rješenje. Odluka o kreditnim sredstvima koja će omogućiti da potkozarska sela dobiju vodu i da nemaju problem sa vodosnabdijevanjem je na čekanju u Skupštini Grada više od godinu dana. Skupštinska većina blokira svoje građane. Mi smo im dostavili sve moguće i nemoguće dokumente, uključujući i građevinsku dozvolu za projekat, ali i dalje nemamo sjednicu za ovo važno pitanje – navela je gradski menadžer.

Istakla je i to, kako pored Odluke o vodosnabdijevanju potkozarskih sela, o kojoj treba da se raspravlja, čekaju još mnoge druge bitne tačke.

-I dalje ne raspravljamo o neradnoj nedjelji, placevima za mlade bračne parove, kolektore i brojne druge odluke koje su bitne za ovaj grad – zaključila je gradski menadžer.

Grad Banjaluka

Nastavi čitati

Banjaluka

IZ GODINE U GODINU SVE LJEPŠA BANJALUKA! Nova oaza zelenila dogodine u Banjaluci

Gradska uprava u Banjaluci nastavlja sa projektima uređenja najvećeg grada Srpske, te pretvaranja Banjaluke oazom zelenila sa sadržajem dostupnim za sve.

Upravo takav je projekat izgradnje urbane bašte omogućiće da u ljepoti prirode uživaju i osobe sa invaliditetom. Poručila je ovo projekt menadžer grada Milada Šukalo.

– Kao što brinemo o našim prirodnim staništima tako moramo raditi na izgradnji novih oaza prirode kojima će pristup imati svako. Tako vodimo računa o inkluzivnosti i stvaramo ambijent da je priroda dostupna svakome – naglasila je Šukalova.

Ona je dodala da je Banjaluka poznata kao grad zelenila i da je projekat izgradnje urbane bašte način da grad još jednom opravda svoje epitete.

– Sunce, priroda, svjež vazduh i čista voda dar su od prirode i moramo svojim djelovanjem omogućiti svim našim građanima da uživaju u blagodetima koje priroda nudi – pojasnila je Šukalova.

Gradska uprava zajedno sa timom Univerziteta realizuje projekat Inkluzivna urbana bašta, u okviru kojeg je tokom naredne godine planirana izgradnja bašte i prototipa leja prilagođenih osobama sa različitim oblicima invaliditeta.

Nastavi čitati

Aktuelno