Connect with us

Banjaluka

Lekcija male Anastasije o HUMANOSTI I EMPATIJI: Ošišala dugu kosu, pa posjetila djevojčicu u Roditeljskoj kući

Kada je šestogodišnja Anastasija po drugi put ošišala svoju dugu, lijepu kosu, poželjela je da upozna djevojčicu kojoj će njeni ošišani pramenovi pomoći da dobije periku. Susret dvije djevojčice u Roditeljskoj kući u Banjaluci bio je emotivan, a opet, dječje veseo.

Anastasijina mama Dragana kaže da je njena kćerka, koja uskoro kreće u prvi razred, nakon šišanja pitala može li da vidi djecu koja su zbog liječenja ostala bez kose, a kojima će perika puno značiti dok im ponovo ne izraste njihova.

– Ovo je njeno drugo šišanje. Prvo je bilo sa četiri godine i ta prva kosa takođe je bila donirana. Starija sestra i ona zajedno su donirale. Za dužinu kose koju je ošišala i donirala, otprilike treba dvije, dvije i po godine da naraste. Znala je gdje ide njena kosa i bila je srećna zbog toga, pa je tražila da vidi drugare – priča Dragana Todorović, čiji klijenti u salonu znaju da mogu donirati kosu, naravno, ako ispunjavaju uslove za to.

Posjeta

I ranije je donosila dragocjene pramenove kose koje su ošišale drugarice, komšinice, sestrice…

Anastasija uopšte nije bila tužna kada je ošišala kosu, već je pred ogledalom rekla: “vau, baš sam slatka”! Srećna je što je upoznala djevojčicu kojoj će biti napravljena perika i od njene donirane kose. Ponosna je i na zahvalnicu “Moja kosa, tvoja kosa” Udruženja roditelja dece oboljele od malignih bolesti “Iskra”.

A trogodišnja djevojčica, koja je mjesecima na liječenju u UKC RS, doniranu kosu znatiželjno je gledala, ali su joj mnogi više pažnje privukli slatkiši, bojanke i bojice koje je tog dana dobila. Neodoljivog osmijeha, u haljinici, znatiželjna i pričljiva, rekla nam je da je njena kosa “bila braon i malo kratka, ali su je ošišali”.

– Svašta nešto ste donijeli, baš mi sve sviđa – rekla je razigrano, otpakujući bojanke, lijepeći stikere, pitajući za slatkiše.

U Roditeljskoj kući, gdje se nalazi između terapija, kažu da se svaki dan sređuje, oblači haljinice, suknjice.

– Jako je pričljiva, veoma inteligentna. Sama slaže slagalice – kroz osmijeh priča Katica Kerkez, upravnica Roditeljske kuće.

Perika

Pojašnjava šta sve prethodi da bi se napravila jedna perika. Kao prvo, rade se po mjeri, djevojčice imaju probu, na fotografiji pokažu kako bi voljele da perika izgleda, a kako su izgledale s kosom koju su imale prije terapije. Sve te mjere, zahtjevi, uz mišljenje psihologa, šalju se vlasuljaru u Sarajevo. Važno je da donirana kosa ne bude kraća od 30 centimetara, da je potpuno prirodna, nefarbana, da nije hemijski tretirana. Za izradu jedne perike potrebno je od šest do 18 donacija.

Kerkezova ističe i veliku važnost frizera koji su “duša i srce projekta”.

– Mala djeca lakše izdrže period gubitka kose. Imali smo jednu djevojčicu koja je sebi ispred ogledala govorila “kakav sam smiješni ćelo“. Znate, kada čuju za dijagnozu, to im je šok, onda shvate da će proći kroz liječenje od godinu dana, pa kada vide da im opada kosa, to bude kap koja prelije čašu – objašnjava ona.

Perike dobijaju na korišćenje, a kada im izraste njihova kosa, onda je vrate, pa se ta perika može prepraviti za nekog drugog. Do sada su uručili devet perika i čekaju desetu.

– Jedna naša djevojčica, otišla je kući odavno, sad se ošišala i poklonila svoju kosu. I njena sestra – govori Katica Kerkez.

Do sada je bilo više od 800 donacija, među njima djece kojima je to bilo prvo šišanje, ali bilo je i dječaka.

– Skoro nam je bio dječak koji je puštao kosu tri godine i osam mjeseci. Dolaze i odrasli, ali od silnih emocija ne mogu da uđu, jer su osjetljivi na djecu – kaže za Srpskainfo Andrea Pećanac, sekretarica Udruženja „Iskra“.

POSJETAMA SE OBRADUJU

U Roditeljskoj kući su djeca i roditelji koji nisu iz Banjaluke, a borave ovdje dok su djeca na liječenju u UKC RS. Tu imaju besplatan boravak, igraonicu, školu za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Dolaze učiteljice, radi se po nastavnom planu i programu, dobijaju se ocjene i završavaju razredi.

Za roditelje i djecu obezbijeđena je psihosocijalna podrška, tu su kreativna i okupacione radionice. Kapacitet je sedam apartmana i za sada je to bilo dovoljno.

– Želimo da što manje vremena provode u bolnici, a više ovdje, da im atmosfera bude kao kod kuće – kaže Pećanac.

A najveća im je radost kada ih nakon svega posjete ili pošalju fotografiju sa mature ili položenog vozačkog ispita.

srpskainfo.com

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Banjaluka

GRAD SUOČEN SA NIZOM BLOKADA: Pitanje naplate parkinga samo jedna u nizu u režiji SKUPŠTINSKE VEĆINE

Osnivanje novog preduzeća je neisplativo

Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Srpskoj, navodi ona.

Odluka o upravljanju parkinzima i garažama je bila spremna, predložena odbornicima, ali kao takva nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada. SNSD se vodi tezom da je Ustavni sud navodno rekao kako Grad mora naplatu parkinga povjeriti drugom javnom preduzeću, što apsolutno nije tačno. Zakon jasno kaže da lokalna zajednica može, ali ne mora, da to učini.

Rekla je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla i to kako će Gradska uprava zatražiti autentično tumačenje zakona od Narodne skupštine Republike Srpske, a sve kako bi se razjasnilo da li je osnivanje novog preduzeća za naplatu parkinga – zaista obavezno.

-Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje – kome je uopšte u interesu da se osniva novo, vjerovatno gubitaško preduzeće, koje bi samo dodatno opteretilo budžet – upitala je ona.

Istakla je i to kako se Grad trenutno suočava sa nizom blokada, te da je ova još jedna u nizu.

-Na svaku njihovu blokadu odgovaramo sa pet pozitivnih inicijativa. Tako ćemo i ovaj put pronaći rješenje, jer energiju želimo da usvojimo na izgradnju i razvoj Banjaluke – rekla je Savić – Banjac.

Pomenula je i finansijski gubitak koji Grad trpi zbog nesprovođenja odluke o naplati parkinga.

-Godišnje prihode od oko 5 miliona KM sada nemamo. Uz to, Banjaluka je već zakinuta za sedam miliona maraka izmjenom Zakona o budžetskom sistemu. Pitam SNSD – kako planiraju raspoređivati novac iz budžeta ako se konstantno blokiraju izvori prihoda– uptala je ona.

Savić Banjac je istakla i to da bi problem već bio riješen da je odluka usvojena u skupštinskim klupama.

-Ustavni sud je samo precizirao da cijene parkinga mora usvajati Skupština Grada, a ne gradonačelnik. Mi smo tu odluku dostavili Skupštini i – da su je izglasali, problem bi već danas bio riješen. Ako postoji volja, postoji i način. Odluka može ponovo biti na dnevnom redu – rekla je Savić-Banjac.

Kao moguće alternativno rješenje Savić – Banjc je spomenula ZIBL, koji je već postojeće preduzeće koje bi moglo preuzeti ovu d‌jelatnost bez dodatnih troškova za građane.

-Moje pitanje je – zašto osnivati novo preduzeće ako već imamo ZIBL, koji bi mogao preuzeti posao bez dodatnog zapošljavanja, novih računovodstvenih timova i povećanja administracije? To bi bilo mnogo logičnije i ekonomičnije rješenje – zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC “Bilo bi korisno da je jednaka ZAINTERESOVANOST ZA BUDŽET SRPSKE, kao što je slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke”

Gradski menadžer Banjaluke, Mirna Savić Banjac, istakla je kako bi bilo izuzetno korisno da se građani više zainteresuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke.

– Za sve nas bilo bi više nego korisno da se ljudi bar desetim dijelom interesuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj za Nacrt Banjaluke – rekla je ona.

Postavila je pitanje da li je ključ interesa za Nacrt budžeta u tome što se o njemu raspravlja sa pet mjeseci zakašnjenja. Takođe, izrazila je zabrinutost zbog toga što problemi i interesovanja vezana za Banjaluku često postaju dominantna tema, dok se značajni problemi, poput milijardi dugovanja, stotina miliona arbitraža i neisplaćivanja davanja iz republičkog budžeta, prećutkuju.

– Svaki problem i svako interesovanje vješto su postali problem i tema Banjaluke, dok milijarde dugovanja, stotine miliona arbitraža i neisplaćivanje mnogih davanja iz republičkog budžeta o kojima mi građani šapuću i govore ispod glasa, ostaju negdje u magli – naglasila je Savić Banjac.

Ukazala je na to da nema čovjeka u Republici Srpskoj koji nema stav o gotovo svakoj, pa i najmanjoj sitnici u gradu: –

– Smeće, klupa, krošnja, soba 16, radnik na parkingu, semafor, dopis…neka, i treba – navela je ona.

Prema njenim riječima, interesovanje i analiza su osnov za bolje djelovanje, ma koliko pritisci često bili neobjektivni i utemeljeni na stvarima koje su daleko od istine.

– Onda, uključite mozak, saberite informacije i donesite stav. Sami i samo svoj – poručila je Savić Banjac.

Takođe, istakla je važnost toga da građani razumiju realnost situacije i postave prava pitanja.

– I prije nego što vam kažu da na javnim raspravama upisujete želje i pozdrave za trošenje, znajte da su Banjaluci uskraćeni: cca 7 miliona od PDV-a, cca 5 miliona od parkinga, cca 3 miliona od poreza na nepokretnost – dodala je.

Savić Banjac je zatim pozvala građane da se ne bave zabavnim crtanjima želja i pozdrava, već da se fokusiraju na ozbiljne probleme koji utiču na grad. Takođe, podsjetila je na redovan budžet Republike Srpske i dva rebalansa godišnje, a najnoviji rebalans najavljen je sa iznosom od 6,5 milijardi.

– Priupitajte šta je sa subvencijama za stambene kredite, šta je sa pojedinim stipendijama, šta je sa kulturom i nastavite niz – pozvala je menadžerka Banjaluke.

Zaključila je kako je, iako sve pripada građanima i cijeloj Republici Srpskoj, za Banjaluku uvijek tu da odgovori na svaki destruktivan potez sa pet produktivnih mjera.

– Ne znam zašto SNSD u Banjaluci svaki put radi istu stvar, a očekuje drugačiji rezultat – zaključila je ona.

Blink

Nastavi čitati

Banjaluka

ODATA POČAST POLOŽENI VIJENCI I CVIJEĆE: Predstavnici Grada na obilježavanju Dana policije Republike Srpske

U Banjoj Luci je danas obilježen 4. april – Dan policije Republike Srpske.

Tim povodom, odata je počast i položeni su vijenci i cvijeće na Centralno spomen-obilježje poginulim i nestalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno za 782 pripadnika MUP-a, koji su položili živote za slobodnu Republiku Srpsku.

U ime Grada Banje Luke cvijeće su položili portparol Gradske uprave Adriana Basara i predstavnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Radivoj Majstorović.

Basara je, uz čestitku svim pripradnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, istakla i to da je velika čast obilježiti ovaj važan jubilej.

-Danas sam imala priliku da prisustvujem obilježavanju Dana policije Republike Srpske. Dan osnivanja policije jedan je od najznačajnijih datuma u istoriji Republike Srpske, koji obilježavamo s ponosom, dubokim uvažavanjem i zahvalnošću prema svima koji su svoj život posvetili zaštiti bezbjednosti građana i očuvanju mira. Ovo je prilika da se prisjetimo njihove hrabrosti, žrtve i posvećenosti, ali i da iskažemo podršku svim pripadnicima policije koji svakodnevno rade na zaštiti naših porodica, ulica i zajednice – istakla je ona.

Policija Republike Srpske formirana je 4. aprila 1992. godine i izvršna je institucija, operativni i istražni organ Ministarstva unutrašnjih poslova.

Nastavi čitati

Aktuelno