Connect with us

Politika

Libija od BiH traži 93 miliona maraka

BiH se nalazi u svojevrsnom sporu sa Libijom i to zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a posljednje informacije ukazuju na to da su Libijci istrajni da iz ovdašnje kase izvuku gotovo 93 miliona KM.

Ovu temu je otvorio ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, rekao da je BiH s

Libijom u vezi sa sukcesijom i da ishod može biti veoma nepovoljan po BiH.

Sporazumom iz jula 1981. između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uslovi i način korišćenja kredita od 150 miliona dolara koji je odobrila libijska Centralna banka za koji je stigla garancija prema kojoj za obaveze bezuslovno garantuje jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.

Libijska banka i NBJ zaključili su dogovor kojim je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske” u Ministarstvu finansija i trezora BiH regulisano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.

Kredit je odobren na sedam godina, s grejs periodom od dvije godine, dok je plaćanje trebalo izvršiti u pet jednakih godišnjih anuiteta. Ugovorena kamatna stopa bila je 1,25 odsto iznad kamatne stope na pozajmljivanje SAD na londonskom novčanom tržištu, a trebalo je da bude plaćana polugodišnje.

Situacija se dalje odvijala na način da se, između ostalog, nakon isteka grejs perioda kredit nije počeo otplaćivati u skladu sa sporazumom, tako da je iznos glavnice od 150 miliona dolara regulisan zajedno s ostatkom duga po kreditu od 70 miliona dolara za Jugoslavenski naftovod (JANAF), o čemu je sačinjen protokol između guvernera jedne i druge strane.

“Novi račun prebijanja” je definisao 1987. godine 130 miliona dolara duga. Bankarski aranžman je potvrdio da će cijeli dug biti otplaćivan izvozom robe i usluga, a između ostalog, definisano je da se 90 miliona upotrijebi za plaćanje radova PIM “Ivan Milutinović” na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim aranžmanom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.

– Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država sukcesora bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje koje je u nadležnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Komitet je nedavno raspravljao o tome u Skoplju i uskoro bi trebalo ponovo da otvori temu o stanju i podjeli duga bivše SFRJ prema Libiji – kazao je za “Glas”“ pomoćnik ministra Ranko Šakota.

O tome se, kako je dodao, počelo raspravljati još na 16. sastanku Komiteta u Narodnoj banci Srbije, u martu 2006. godine, ali do danas nije riješeno, jer nije postignuta saglasnost o karakteru duga i raspodjeli između država koje su nasljednice bivše SFRJ.

Prema podacima NB SRJ stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara od čega se na BiH odnosi 15.792.971. Riječ je o 15,5 odsto od ukupnog iznosa, jer je toliko učešće BiH kao nasljednice bivše države u potraživanjima i obavezama u skladu sa Aneksom C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Vlada nacionalnog pomirenja Libije je nekoliko puta uputila Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za izmirenje duga po kreditu bivšoj SFRJ od libijskih kreditora, tražeći oko 93 miliona KM.

– Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u februaru 2020. godine, u kojem je navedeno je da ukupan dug BiH sa kamatama na dan 31. decembar 2019. godine, 52.189.912 dolara – naveo je Šakota, dodavši da zemlje sukcesori moraju usaglasiti osnovanost duga da bi se uopšte moglo pristupiti pregovorima sa Libijom u bezi sa njegovim izmirenjem.

Naplata

BiH je, zaključno sa 31. martom 2023, po osnovu raspodjele depozita bivše SFRJ, po sukcesiji naplatila 555,3 miliona KM. Osim toga BiH po osnovu zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države pripalo je oko 25 miliona.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

DEBATA O SITUACIJI U BiH! 15. maja sjednica Savjeta bezbjednosti UN

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH 15. maja, navedeno je u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti UN za ovaj mjesec.

Za sada nije objavljen dnevni red, niti satnica sastanka.

Prethodni, vanredni sastanak Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH održan je u utorak, 30. aprila.

Predstavnici Rusije zakazali su vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN kako bi upozorili da je BiH na ivici oružanog sukoba, ali i zbog toga što je ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija, bez saglasnosti pokrenuo priču o rezoluciji o Srebrenici.

Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, učestvovala je u radu sjednice u skladu sa pravilom 39 Privremenog poslovnika Savjeta bezbjednosti UN, dok su BiH, Hrvatska i Srbija učestvovale prema pravilu 37.

Na sjednici se obratio i Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, čije imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

Kosponzori rezolucije su i međuregionalna grupa zemalja, uključujući BiH, Francusku, Sloveniju i SAD.

Glasanje u Generalnoj skupštini UN o rezoluciji pod nazivom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”, trebalo je da bude održano danas, ali je odgođeno za neki kasniji datum, piše RTRS.

Stalni ruski predstavnik u UN, Vasilij Nebenzja, rekao je da Rusija nikada neće prihvatiti takvu rezoluciju jer nije u saglasnosti sa Dejtonskim sporazumom, s obzirom da jedan od entiteta, koji čine BiH, nije dao svoju saglasnost. On je, takođe, rekao da će nacrt rezolucije destabilizovati zemlju.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!

Među 11 parlamentarnih stranaka iz Srpske SNSD je ubjedljivo na vrhu liste po visini novca koji se godišnje slije u budžet partije, ali je zato negdje na dnu ljestvice kada su u pitanju donacije, bar one koje su javne.

I nije ta stranka jedina.

Centralna izborna komisija BiH objavila je godišnje finansijske izvještaje političkih partija za 2023. godinu, sa podacima o izvorima finansiranja, iz kojih je vidljivo da neke stranke „ubiru“ visoke cifre od svojih članova, a neke upisuju nule.

Članarina puni kasu SNSD

S druge stranke, pojedine stranke su u prošloj godini imale brojne donatore zahvaljujući kojima su u budžet stavile i više od 100.000 KM, dok neke nisu bile te sreće.

Ako je suditi po izvještaju koji je SNSD, na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik, dostavio CIK BiH, ova stranka je u prošloj godini od svojih članova prikupila vrtoglavih 507.725 KM.

Ovim je SNSD dospio na prvo mjesto u Srpskoj kada su u pitanju prikupljene članarine političkih partija.

Međutim, isto to ne može se reći kada su u pitanju donacije, jer je stranka dobila tek 270 KM!

Najveća opoziciona stranka, i druga stranka po broju poslanika u parlamentu Srpske – SDS, takođe, može biti zadovoljna kada je u pitanju njeno članstvo.

Stranka je od članarina tako prošle godine prikupila 157.631 KM, a od donatora 9.762 KM.

Za PDP samo 40 KM

Iako treća stranka po snazi u parlamentu Srpske po broju poslanika – PDP na čelu sa Branislavom Borenovićem, kada je u pitanju novac prikupljen od članarina nalazi se pri dnu liste u odnosu na ostale parlamentarne stranke.

PDP je tako prošle godine od članarina prikupila skromnih 40 KM, a od donacija više od SDS i SNSD – 20.570 KM.

Stranka DEMOS na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović, prošle godine je „prihodovala“ 20.931 KM od članarina, dok su joj donatori poklonili 1.067 KM.

Za razliku od Čubrilovićeve stranke, socijalisti Petra Đokića su bili mnogo darežljiviji.

SP je tako prikupila 38.637 KM od svojih članova i dodatnih 41.600 KM od raznih donatora.

Rekorderi među strankama

Rekorder po pitanju prikupljenih donacija je Narodni front Jelene Trivić. Stranka je prošle godine samo od donacija u kasu stavila 193.105 KM, a od članarina tek 11.850 KM.

Na spisku donatora našla su se brojna imena, a najveći iznos u visini od 8.000 KM dao je Goran Duronja. Donacije su se kretale od 200 KM pa do 8.000 KM.

Da nije Trivićeva jedina koja je imala donatore “široke” ruke pokazuje izvještaj NPS, čiji je lider Darko Banjac.

Ova stranka je tako prošle godine od donacija uspjela da prikupi 110.400 KM, a od članarina čak 67.508 KM.

Spisak donatora ove stranke je podugačak, a među njima se našlo ime i lidera Darka Banjca, koji je u dva navrata “častio” NPS sa ukupno 9.900 KM.

Skromni donatori

“Skromne” članarine slile su se i u kasu DNS, lidera Nenada Nešića. Stranka je tako prošle godine od članarina prikupila tek 831 KM, ali je zato imala 22.200 KM od donacija.

Ni SPS Gorana Selaka nije se “obogatila” od donacija i članarina. Stranka je tako od članarina prikupila 4.799 KM, a od donacija 11.800 KM.

Jedina stranka koja nije dobila ni marku o donatora jeste Ujedinjena Srpska, na čijem čelu se nalazi Nenad Stevandić. Stranka je prikupila 39.090 KM od svojih članova, a u polje donacija upisala je tako 0 KM.

Ipak, „najgore“ je prošla lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, koja je od članarina u kasu stavila 0 KM, a od donacija skromnih 10 KM!

(SrpskaInfo)

Nastavi čitati

Politika

“Obraz đon”! STALI RADOVI NA UKC-u, lijekova nema, ali Đajić organizuje “KONCERT KRAJIŠKE PJESME”

“Zadovoljstvo mi je kao promoteru krajiške pjesme organizovati veliki koncert pjesama Krajine i Srpske u Busijama pored Beograda u nedjelju 26.5. 2024. u 18 časova! Pored Baje Malog Knindže i Goci benda učestvuje 40 poznatih krajiških grupa. Koncert je organizovan povodom dobre saradnje i podrške Srbije i Srpske pod sloganom “NEĆE BITI GRANICA NA DRINI. Vidimo se!”.

Ljekar, direktor, predsjednik, narodni poslanik, profesor, podcaster i menadžer/promoter Vlado Đajić ne posustaje da “sablažnjava” Banjalučane svojim pomalo “šizofrenim” aktivnostima. Ovaj put, Đajić se obratio javnosti kao, ni manje ni više, PROMOTER KRAJIŠKE PJESME. I koji, kako kaže, uz veliko zadovoljstvo organizuje veliki koncert pjesama Krajine i Srpske u Busijama pored Beograda.

Promoter Đajić na koncert dovodi velika imena – BMK i Goci bend, te, kako navodi, još 40 krajiških grupa sve u ime dobre saradnje Srpske i Srbije i uz slogan “Neće biti granica na Drini”.

Sam gest i organizacija koncerta nisu sporni. Nego Đajićev angažman. Razlozi su gotovo pa beskonačni…

Stanje u UKC RS godinama je alarmantno – vlada potpuno rasulo, nedostaju osnovna sredstva za rad glavnog kliničkog centra u Republici Srpskoj, zabrinjavajući nivo odlaska stručnog kadra iz zemlje. Bespovratno utrošena milionska sredstva u izgradnju garaže, objekta onkologije itd. čiji se završetak i ne nazire.

Prema izvorima bliskim banjalučkom Gro SNSD stanje je pa gotovo identično kao i u UKC RS – potpuno rasulo.

CIK BiH je već raspisao izbore. Hoće li doktor razabrati šta je bitno od nebitnog, te se okrenuti gorućim problemima u sferama koje su od javnog i stranačkog interesa ili će zauvijek promijeniti žanr ostaje da se vidi u nekom skorijem vremenu.

Do tada će se javnost sprdati komentarima – koji si lik doktora Đajića – ljekar, direktor ili promoter krajiških pjesama.

Nastavi čitati

Aktuelno