Connect with us

Svijet

LISTA ZEMALJA U KOJIMA JE BOŽIĆ ZABRANJEN! Ako ga slavite kazne su žestoke

Postoje mjesta na svijetu gdje je Božić zabranjen. Evo gdje se ne smije slaviti.

U vrtlogu različitih kultura i vjerskih ubjeđenja širom svijeta, jedan od najsvjetlijih trenutaka godine za mnoge je Božić. No, dok u mnogim dijelovima svijeta domovi sijaju u prazničnom sjaju, a miris pečenih kestenja i borovine ispunjava ulice, postoje i mjesta gdje ti običaji nisu ništa više od udaljenog bljeska.

Dok neki dijelovi svijeta uživaju u tradicionalnim božićnim proslavama, postoje zemlje koje ne pronalaze radost u ovom hrišćanskom prazniku. Razlozi su raznoliki, to je zato što je Božić zapravo ilegalan u nekim dijelovima svijeta. Određenim zemljama je zabranjeno proslavljanje praznika iz različitih pravila i razloga. Dakle, ako razmišljate da putujete na neku lokaciju tokom Božića, najbolje je da još jednom provjerite lokalne običaje prije nego što rezervišete let, kaže Lad Bible.

Tadžikistan
Zemlja, koja se graniči sa Avganistanom, Kirgistanom i Uzbekistanom, postepeno je pooštravala ograničenja tokom protekle decenije. Stvari su se pogoršale 2013. godine kada je Deda Mrazu zabranjen pristup televiziji, dok je korišćenje vatrometa, jedenje svečanih obroka i davanje poklona takođe postalo problem. U školama i na fakultetima takođe nije dozvoljeno postavljanje jelke, bilo žive ili vještačke”, navodi se u uredbi Ministarstva prosvete. Proslave za Noći vještica takođe su zabranjene u Tadžikistanu, dok sahrane i vjenčanja takođe podliježu strogim propisima.

Bruneji
Godine 2014., sultan male države bogate naftom, Hasanal Bolkiah, rekao je da su praznične svečanosti zabranjene jer se plašio da bi proslave mogle da odvedu muslimansko stanovništvo na krivi put. Ljudi druge vjere i dalje mogu da se raduju, ali samo ako je to iza zatvorenih vrata i u potpunoj privatnosti. Neki ljudi tvrde da porodice takođe moraju da obavijeste vlasti o svojim planovima za praznike. Ako se za Božić okupite u Brunejima bez dozvole, moraćete da platite kaznu do 16.000 funti ili možete da odete u zatvor na pet godina, ili oboje.

Saudijska Arabija
Ova zemlja je na sličan način stavila veto na božićne zabave jer stanovnici i turisti moraju da prate lunarni, a ne gregorijanski kalendar. Ali, prestolonasljednik Mohamed bin Salman je ublažio neka od strožih vjerskih pravila – iako je proslava Dana zaljubljenih i Noći vještica i dalje zabranjena. Lokalne pijace u toj zemlji sada prikazuju sve stvari vezane za Deda Mraza koje možete zamisliti – drveće, kuglice, šljokice, lažni snijeg, pa čak i crveni šešir gospodina Mraza sa bijelim kuglicama na vrhu.

Kina
Kina je rastrzana između zaštite svoje tradicije i usvajanja vedrijeg pristupa decembru. Milioni stanovnika slave Božić, ali vlada je u više navrata osuđivala svečana okupljanja i još uvijek je nezakonito slaviti praznik u određenim zonama, kao što je Vendžou, gdje je svim školama i javnim centrima zabranjeno da učestvuju u božićnim aktivnostima.

Komunistička partija Kine takođe zabranjuje članovima partije, vladinim agencijama, pa čak i univerzitetima da uživaju u bilo kakvim proslavama, dok se slogani koji ohrabruju ljude da bojkotuju Božić često dijele na društvenim mrežama. “Politika vlade je u suštini da obezbijedi da crkve stave partiju i državu iznad religije”, rekao je Ksing Hang, vanredni profesor na Univerzitetu Brandeis, za Independent 2021.

Sjeverna Koreja
Stroga država Kim Džong-una dozvoljava stanovnicima samo odavanje počasti njegovoj porodici, vladajućoj stranci i njenim liderima, a ne Isusu Hristu ili Deda Mrazu. Božić se u Sjevernoj Koreji ne proslavlja otvoreno otkako je dinastija Kim 1948. godine počela da guši vjersku slobodu, a svako ko se proglasi krivim za slavlje rizikuje zatvor ili drastičnije kazne.

Kim Džong Un je 2016. godine u potpunosti zabranio proslave i umjesto toga poručio građanima da umjesto Božića slave 24. decembar. To je datum rođenja njegove bake i on je naredio Sjevernokorejcima da joj odaju počast na taj datum. Prema Nacionalnoj obavještajnoj službi Južne Koreje, Sjeverna Koreja je zabranila sva okupljanja koja uključuju piće, pjevanje i drugu zabavu. Neki ljudi i dalje tajno slave, ali rizikuju ozbiljne posljedice.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno