Connect with us

Svijet

OVO SU DRŽAVE U KOJIMA JE ZABRANJENO PROSLAVLJANJE BOŽIĆA: Neki od razloga su krajnje bizarni

U nekim državama Božić je zabranjen ili ograničen zbog politike, religije ili otpora Zapadu.

U nekim državama Božić je zabranjen ili strogo ograničen zbog politike, verskih pravila ili otpora zapadnim uticajima.

Božić se u velikom dijelu svijeta obeležava kao vjerski i kulturni praznik, ali u pojedinim državama njegovo javno slavljenje je zabranjeno ili ozbiljno ograničeno. Razlozi za takve zabrane razlikuju se od zemlje do zemlje, ali najčešće uključuju autoritarne političke sisteme, strogu versku regulaciju ili ideološki otpor prema zapadnim uticajima, prenosi Bljesak.info.

Sjeverna Koreja
U Sjevernoj Koreji Božić je zabranjen jer režim ne dozvoljava bilo kakav oblik organizovane religije. Hrišćanstvo se smatra prijetnjom kultu ličnosti porodice Kim, a vjernici koji pokušaju da obeleže Božić izloženi su teškim kaznama. Umjesto Božića, vlasti promovišu obilježavanje rođendana Kim Džong Suk, bake sadašnjeg vođe, koji pada 24. decembra.

Režim ne ostavlja prostor za vjersku vjeru ili nezavisna uvjerenja, jer hrišćanstvo doživljava kao simbol stranog uticaja i konkurenciju lojalnosti prema državi i vladajućoj porodici Kim. Sledbenici Hrista percipiraju se kao potencijalna pretnja ideološkom jedinstvu režima.

Posebnu ulogu ima i sam datum 25. decembar. Taj dan je u potpunosti zasjenjen kultom Kim Džong Suk, bake sadašnjeg vođe Kim Džong Una, čiji se rođendan obilježava upravo tada. Umjesto Božića, građani učestvuju u masovnim plesovima, koncertima i organizovanim posetama njenom grobu ili spomenicima, često već 24. decembra. Time se Božić zamjenjuje državnim ritualom, a svaki oblik hrišćanskog obilježavanja smatra se ozbiljnim prekršajem.

Saudijska Arabija
U Saudijskoj Arabiji javno obeležavanje Božića nije dozvoljeno zbog stroge interpretacije islama na kojoj počiva pravni i društveni poredak države.

Božićni ukrasi, javne mise i javne proslave nisu dozvoljeni. Strani hrišćani mogu privatno obeležavati praznik unutar svojih domova ili u diplomatskim krugovima, ali bez javnog isticanja vjerskih simbola.

Decenijama su svi božićni simboli bili zabranjeni u javnosti, uključujući ukrase, jelke i pjesme.

Somalija
Vlasti u Somaliji zabranile su javno obilježavanje Božića uz obrazloženje da nije u skladu sa islamskom vjerom i tradicijom zemlje. Zabrana se dodatno pravda bezbednosnim razlozima, s obzirom na to da su islamističke grupe u prošlosti pretile napadima tokom hrišćanskih praznika.

Kao izrazito muslimanska zemlja, Somalija je kroz zakone i odluke vlasti zabranila obilježavanje Božića, uz obrazloženje da takve proslave nisu u skladu sa islamskom orijentacijom i kulturnim identitetom države.

Zabranu dodatno pojačava pretnja ekstremističkih grupa poput Al Šababa, koje otvoreno napadaju sve što smatraju zapadnim ili hrišćanskim simbolom. Za malobrojne hrišćane u zemlji, 25. decembar prolazi u tišini, jer javno obeležavanje nije samo zabranjeno, već i potencijalno opasno po život.

Brunej
U Bruneju je Božić zabranjen za javno slavljenje od 2015. godine. Razlog je zvanični stav vlasti da bi javno obilježavanje hrišćanskih praznika moglo da utiče na muslimansku većinu stanovništva. Hrišćanima je dozvoljeno da Božić slave isključivo u zatvorenim prostorima, bez javnih simbola i proslava.

Tadžikistan
Za razliku od zemalja u kojima preovlađuju verski razlozi, u Tadžikistanu je Božić potisnut prvenstveno zbog državne kontrole i borbe protiv stranih uticaja. Iako je stanovništvo većinski muslimansko, ograničenja proizilaze iz sekularne politike vlasti.

Božićne jelke, pokloni i lik Deda Mraza zabranjeni su u školama i državnim institucijama jer se smatraju previše zapadnim. Crkve mogu da održavaju skromna bogosluženja, ali javne proslave nisu poželjne. Tako 25. decembar u Tadžikistanu prolazi bez ikakve javne pažnje, u skladu sa kulturnom politikom koju država strogo nadzire.

Kina
Na nacionalnom nivou Božić u Kini nije zabranjen, ali lokalne vlasti u pojedinim gradovima i regionima povremeno ograničavaju božićne dekoracije i javne proslave.

Razlog za to je nastojanje vlasti da suzbiju zapadni kulturni uticaj i istaknu domaće tradicije. Posebno su pogođene škole i univerziteti.

Svijet

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Cijene hrane ponovo divljaju

Svjetske cijene hrane u avgustu su porasle drugi mjesec zaredom i dostigle najviši nivo u gotovo četiri godine. Najveći mjesečni skok zabilježen je kod šećera, dok su značajno poskupjeli i žitarice, mliječni proizvodi, meso i biljna ulja.

Cijene hrane najviše od novembra 2022.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je dostigao 133,3 poena, što je 1,9 odsto više nego u julu.

Time su globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda dostigle najviši nivo još od novembra 2022. godine.

U odnosu na avgust prošle godine, vrijednost indeksa veća je za 2,5 odsto, dok je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine. Tada su cijene bile čak 16,8 odsto više nego danas.

Posebno zabrinjava činjenica da je poskupljenje u avgustu zabilježeno u svih pet glavnih kategorija proizvoda koje FAO prati.

Šećer napravio najveći skok

Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera.

FAO indeks cijena šećera povećan je za čak 11,9 odsto, na 106,4 poena, čime je dostignut najviši nivo od juna 2025. godine.

Prema FAO, tržište sve više brine o globalnoj ponudi šećera u proizvodnoj sezoni 2026/27.

Dugotrajno toplo i suvo vrijeme nepovoljno je uticalo na očekivane prinose šećerne repe u Evropskoj uniji. Istovremeno, vremenski obrasci povezani sa fenomenom El Ninja dodatno utiču na proizvodne prognoze u pojedinim važnim azijskim proizvođačima.

Upravo kombinacija vremenskih nepogoda i neizvjesnosti oko proizvodnje vrši pritisak na cijene ovog proizvoda.

Poskupjele i žitarice

Značajan rast zabilježen je i kod žitarica.

FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,2 odsto, na 116,3 poena, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine.

U avgustu su porasle međunarodne cijene svih glavnih žitarica. Na tržište su uticali snažna potražnja, zabrinutost zbog vremenskih uslova u ključnim poljoprivrednim područjima, ali i neizvjesnost u vezi sa izvozom preko Crnog mora.

U odnosu na isti period prethodne godine:

pšenica je skuplja 2,6 odsto,
kukuruz 2,5 odsto,
sirk 3,9 odsto,
ječam 2,6 odsto.

Ovakva kretanja posebno su značajna za tržišta koja zavise od uvoza žitarica, jer cijene sirovina mogu uticati na troškove proizvodnje brašna, stočne hrane i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Skuplji mliječni proizvodi i meso

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 odsto, na 119,2 poena.

Rast su prvenstveno predvodile više cijene mlijeka u prahu i sira.

Istovremeno, indeks cijena mesa povećan je za 1 odsto, na 127,9 poena. Poskupjeli su živinsko, svinjsko i ovčije meso.

Rast nije zaobišao ni biljna ulja.

Njihov indeks povećan je za 0,6 odsto, na 196,9 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine.

Biodizel dodatno podigao cijene ulja

Na tržištu biljnih ulja posebno su porasle cijene palminog i sojinog ulja.

FAO navodi da je na njihov rast uticala snažna potražnja povezana sa proizvodnjom biodizela u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, pad cijena ulja repice i suncokretovog ulja ublažio je ukupni rast ove kategorije.

Najnoviji podaci FAO pokazuju da se globalno tržište hrane ponovo suočava sa rastućim pritiscima, prije svega zbog vremenskih prilika, proizvodnih prognoza, potražnje za energentima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

Iako su cijene još uvijek ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, činjenica da su u dva uzastopna mjeseca u porastu ponovo skreće pažnju na pitanje stabilnosti globalnog snabdijevanja hranom.

Nastavi čitati

Svijet

UN IZGLASALE NOVU MAPU SVIJETA: Podržana nova projekcija koja preciznije prikazuje Afriku

Tradicionalna karta vijekovima je stvarala pogrešnu sliku o veličini kontinenata, pa Afrika na njoj izgleda gotovo kao Grenland iako je od njega 14 puta veća.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se podržava zamjena tradicionalne karte svijeta novom projekcijom koja znatno preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Rezoluciju “Ispravimo mapu” predložio je Togo, uz podršku članica Afričke unije. Za njeno usvajanje glasale su 164 države, uključujući Francusku i Veliku Britaniju.

Sjedinjene Američke Države bile su jedina država koja je glasala protiv, dok je šest zemalja bilo uzdržano.

Promjena se odnosi na široko rasprostranjenu Merkatorovu projekciju, koja se koristi još od 16. vijeka. Ona znatno uvećava države i kontinente bliže polovima, dok područja u blizini ekvatora prikazuje manjim nego što zaista jesu.

Zbog toga Afrika na tradicionalnim kartama izgleda približno iste veličine kao Grenland, iako je u stvarnosti čak 14 puta veća, piše BBC.

Zašto dosadašnja mapa nije precizna?
Merkatorovu kartu napravio je 1569. godine flamanski kartograf Gerard Merkator kako bi evropskim moreplovcima olakšao plovidbu i određivanje pravca.

Problem je nastao zato što površinu Zemljine kugle nije moguće potpuno precizno prenijeti na ravnu, dvodimenzionalnu kartu. Svaka projekcija zato mora da napravi određeni kompromis i izobliči oblik, veličinu ili udaljenost između pojedinih teritorija.

Merkatorova projekcija sačuvala je pravce važne za navigaciju, ali je istovremeno drastično uvećala teritorije udaljene od ekvatora. Tako Evropa, Severna Amerika i Grenland na karti izgledaju mnogo veći u odnosu na Afriku i Južnu Ameriku nego što zaista jesu.

Kritičari smatraju da ovakvo prikazivanje nije samo geografski problem. Prema njihovom mišljenju, umanjivanje Afrike na kartama može da utiče na način na koji ljudi doživljavaju značaj, potencijal i razvojne potrebe tog kontinenta.

Afrika 14 puta veća od Grenlanda
Jedan od najočiglednijih primjera pogrešne predstave jeste odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti njihove površine djeluju slično, iako Afrika zauzima približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, a Grenland oko 2,16 miliona.

Kako bi otklonili takva izobličenja, kartografi su 2018. godine napravili projekciju “Jednaka Zemlja”, odnosno “Equal Earth”. Ona čuva relativne površine kontinenata i država, zbog čega znatno vernije prikazuje njihove stvarne međusobne veličine.

Svih 54 članice Afričke unije prihvatile su ovu kartu u februaru, navodeći da ona “preciznije predstavlja veličine svih kontinenata, a posebno Afrike”.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”
Ministar spoljnih poslova Togoa Robert Dise poručio je uoči glasanja da način na koji se svet prikazuje na kartama utiče i na način na koji ljudi doživljavaju čitave kontinente.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”, rekao je Dise za Rojters.

On je prethodno na sastanku u Ujedinjenim nacijama objasnio da geografske karte nikada nisu potpuno neutralne.

“Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepciju i utiče na način na koji razumemo mesto naroda i kontinenata u svijetu”, rekao je ministar Togoa.

Rezolucija Generalne skupštine UN nije pravno obavezujuća, pa države neće morati odmah da menjaju sve karte u školama, atlasima i zvaničnim dokumentima.

Ipak, očekuje se da odluka podstakne međunarodne institucije, obrazovne ustanove i druge organizacije da postepeno počnu da koriste novu projekciju svijeta, na kojoj će Afrika i ostali kontinenti biti prikazani u znatno realnijim razmjerama.

Nastavi čitati

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Aktuelno