Connect with us

Društvo

LJETO 2025! Umjereno VRELO, ali NE OČEKUJTE ODMOR od TOPLOTNIH TALASA!

Iako će ljeto 2025. godine biti umjerenije u poređenju sa ekstremno vrelim ljetom iz 2024, građani Bosne i Hercegovine i regiona ipak mogu očekivati visoke temperature i povremene toplotne talase, prognozira meteorolog Nedim Sladić.

U svojoj najnovijoj objavi, Sladić je analizirao glavne klimatske pokazatelje koji utiču na sezonske promjene, među kojima su ENSO (El Niño – Southern Oscillation), IOD (Indijski okeanski dipol) i PDO (Pacifička dekadna oscilacija). Ove takozvane telekonekcije, odnosno klimatske oscilacije koje utiču na vremenske obrasce širom planete, pokazale su signale koji ukazuju na nešto blaže ljeto u odnosu na prethodnu godinu, ali koje će i dalje biti među toplijima u posljednjim decenijama.

„Djelomično preklapanje postoji između izvedenih analogija iz godina 2006. i 2013. te prostorne temperaturne raspodjele“, navodi Sladić, sugerišući da bi ljeto moglo imati slične karakteristike kao u tim godinama – sa naizmjeničnim toplim periodima i kratkotrajnim osvježenjima.

Osim telekonekcija, u obzir su uzeti i sezonski modeli ECMWF (Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena) i UKMO (Britanski meteorološki zavod). Oba modela ukazuju na iznadprosječne temperature u regionu, iako ne u istoj mjeri kao 2024. kada su se rušili temperaturni rekordi.

Toplotni talasi i sušni periodi i dalje mogući
Prema njegovoj analizi, ljeto 2025. neće imati ujednačen temperaturni tok – očekuju se toplotni talasi, posebno u julu i avgustu, koji će povremeno prekidati svježiji periodi, ali i dalje se očekuju iznadprosječne vrijednosti.

Na osnovu trenutnih podataka, moguće su i izražene suše u pojedinim dijelovima regiona, što bi moglo uticati na poljoprivredu, kao i povećan rizik od požara na otvorenom prostoru.

Vizualizaciju prostorne temperaturne raspodjele, Sladić je priložio uz prognozu, što dodatno pojačava uvid u to kako će različiti dijelovi Evrope biti pogođeni.

Društvo

MILIONSKE DOZNKE spašavaju BiH! Narod preživljava zahvaljujući dijaspori

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran za “Nezavisne novine” dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama.

Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.

“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

AKO PUTUJETE DOBRO JE DA ZNATE! Kolone na tri granična prelaza u BiH

Na graničnim prelazima Deleuša, Doljani i Aržano formirane su kolone vozila na izlazu iz BiH, saopštio je Auto-moto savez (AMS) Republike Srpske.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.

Iz AMS-a navode da se stanje na graničnim prelazima konstantno mijenja, te savjetuju vozače da se prije polaska na put informišu na njihovoj internet stranici.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

Olujno nevrijeme na PRAGU Evrope! Aktiviran STEPEN UPOZORENJA

Gornja Korzika i Južna Korzika stavljene su pod narandžasti stepen upozorenja zbog oluja, saopštila je danas, u nedjelju 13. jula, francuska meteorološka služba Météo-France.
Početak olujnog fenomena očekuje se između 9 i 12 časova.

“Oluje mogu biti praćene udarima vjetra koji lokalno mogu prelaziti 100 km/h na obali i u planinskim predelima, kao i gradom”, navodi Météo-France.

Korzika je već bila pogođena snažnim olujama.

Tokom septembra ostrvo Ljepote bilo je zahvaćeno žestokim nevremenom.

Meteorološki institut tada je zabilježio količine padavina između 30 i 60 mm u najpogođenijim oblastima, a lokalno i do 100 do 130 mm (120 mm zabilježeno u mjestu Oleta), posebno u oblastima oko Kastanjike i istočne ravnice.

U subotu su departmani Istočni Pirineji i Od takođe bili stavljeni pod narandžasti meteoalarm zbog oluja.

Prema podacima Francuskog opservatorijuma za tornada i jake oluje Keraunos, u toj zoni je u roku od jednog sata zabilježeno više od 5.500 munja, prenosi bfmtv.

Nastavi čitati

Aktuelno