Milan Keserović, zet Zorana Tegeltije, direktora Uprave za indirektno oporezivanje i visokog funkcionera SNSD kupio je privatnu zdravstvenu ustanovu „MR klinika“ u Banjaluci. On je nedavno postao njen stoodstotni vlasnik tako što je za 30.000 KM otkupio vlasnički udio od Biljane Mrdić.

Prethodno, ona je kliniku otkupila od Đure Krčiča iz Kotor Varoša.

Odmah nakon potpisivanja notarskog ugovora kao direktora imenovao je Mladena Tešanovića svog poslovnog partnera iz ranijih projekata.

Inače, prema podacima iz privrednog registra „MR klinika“ je za dvije godine rada imala oko 280.000 KM prihoda. Prošlu godinu su ostvarili dobit od 28.792 KM.

Keserović je inače i vlasnik firme „Elektroinženjering“ iz Banjaluke preko koje je kupljen nekadašnji gigant ,,Energoinvest – Rasklopna oprema” (E-RAOP) iz Istočnog Sarajeva.

Njega je ruski investitor Dmitri Kuznecov u ispovjesti za CAPITAL optužio za brojne nezakonitosti i malverzacije prilikom kupovine ovog preduzeća, što je Keserović negirao.

Imovina E-RAOP-a je u međuvremenu potpuno devastirana, a zidovi hala porušeni samo da bi se iz njih kranovima izvukle masivne mašine koje su isječene i otuđene.

(Capital) Foto: Capital

O presudi Miloradu Dodiku, odlukama CIK i Kristijana Šmita, blokiranom evropskom putu BIH, novim tehnologijama na izborima i Izbornom zakonu BiH govorio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Predsjednik HDZ, ističe, se zalaže za puno poštivanje odluka institucija.

– BiH je nerijetko suočena s novim izazovima koji nas kontinuirano tjeraju da se bavimo sami sobom, umjesto pitanjima budućnosti, životnim temama i našim vanjskopolitičkim prioritetima. Tako je i ova presuda, iako dijelom očekivana, sa sobom donijela novi izazov. Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, a da pritom očuvamo ključne odnose funkcionisanja BiH – rekao je Čović.

Naglašava da je, nakon odluke CIK, potrebno primiriti unutrašnju situaciju, te prihvatiti ishod cijelog procesa, jer stav HDZ BiH i Čovića kao predsjednika, je nedvosmislen – poštivanje sudskih presuda važno je za funkcionisanje svakog društva, pa tako i BiH.

– Moj lični stav o CIK ste zadnjih par godina čuli više puta – to tijelo nije izabrano u skladu sa zakonom. Međutim, mi imamo konačne zaključke tog tijela koje moramo poštovati. Slično mogu reći i za visokog predstavnika. Nije tajna da smatram da domaći predstavnici, koji su izraz demokratije i izborne volje žitelja BiH, moraju moći preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost nad svim pitanjima BiH. To nam je, uostalom, jasno rečeni i za naš evropski put. Kada će do toga doći ne mogu kazati sa sigurnošću. Ono što je jasno jest da institucija OHR postoji i djeluje u BiH i odluke OHR treba poštivati – ističe Čović.

Podsjeća da je na isti način postupio i prije 20 godina, kada ga je tadašnji visoki predstavnik smijenio s pozicije člana Predsjedništva BiH. Imao je svoj stav, ali je odluku poštovao i molio sve kolege da postupe isto.

Pravna država

– I tada sam rekao da bih volio da to bude zadnja odluka visokog predstavnika, ali djelovanje te institucije se produžilo još 20 godina. Slično je i s našim pravosudnim institucijama. Svjesni smo da, nažalost, nismo savršeno uređeno društvo. Često možemo raspravljati koliko funkcionišemo kao uređena pravna država i demokratsko društvo, ali uvijek smatram da je bolje poštivati sve presude svih naših institucija nego imati anarhiju kao odgovor. To je ujedno i odgovor svima nama koji se bavimo politikom, da moramo uvažavati drugostepenu presudu Suda BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će Dodikovi pravnici naći načina kako dalje komunicirati s Ustavnim sudom i institucijama koje im stoje na raspolaganju, a do tada se moraju tražiti rješenja kako osigurati da funkcionišu svi elementi BiH.

– To je poruka svakom političaru, pa i onima koji se sada nadmudruju i kao zamalo ministri ili ministri svakodnevno komentarišu aktuelnu političku situaciju u BiH, a zapravo stalno i svjesno dolijevaju ulje na neku novu vatru. Nama vatra ne treba i siguran sam da ćemo naći načina i dati puni doprinos u ime HDZ BiH da se odnosi stabilizuju i da u miru rješavamo naše probleme, a činjenica je da je problema jako puno – naglašava Čović.

Komentarišući poruke SNSD da ova stranka više nema partnera u FBiH, Čović kaže da ima isti stav kao početkom godine, kad je Trojka poručila da više ne komunicira s SNSD. Sporazum, potpisan 2022. godine, za HDZ vrijedi sve dok se ne potpiše novi.

– Danas imamo Savjet ministara koji imamo. Ne možemo ga drugačije ostvariti. To je izvršna vlast BiH koja mora funkcionisati. Imamo i parlamentarnu strukturu. Bez obzira kako se ona premetala kroz parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu i Domu naroda, moramo očuvati taj kapacitet i čuvaćemo ga do idućih izbora. Nakon izbora opet ćemo uvažavati volju predstavnika Republike Srpske, kao izborne jedinice, odnosno FBiH, i praviti partnerstva s onima koji dobiju izborno povjerenje – kaže Čović.

Slaže se s ocjenom da je evropski put BiH blokiran i podsjeća da, osim gubitka 10 odsto sredstava iz Plana rasta, BiH nije usvojila zakone o Sudu i VSTS ni imenovala glavnog pregovarača.

Riješiti Plan rasta

– Danas, nažalost, uopšte nema aktivnosti oko tih pitanja i to bismo mogli nazvati pravom tihom blokadom evropskog procesa. Trebamo se što prije osloboditi tih zastoja i pokušati, čak i u ovom vremenu izraženih unutarnjih problema i nadmudrivanja, riješiti Plan rasta. Vjerujem da se to može učiniti, jer bi bilo neodgovorno izgubiti dodatnih 100 miliona eura u idućih par mjeseci zbog nemogućnosti postizanja unutarnjih dogovora. Mislim da je to dovoljan motiv za sve političke učesnike da uistinu svi prepoznamo evropski put BiH kao jedini put, koji apsolutno nema alternativu i koji ne smije biti riskiran zbog drugih problema s kojima se kao društvo nosimo – ističe Čović.

U narednih 7 dana najavljuje razgovore s partnerima u FBiH, o pitanjima vezanim za ovaj entitet, dok na državnom nivou smatra da treba sačekati još 15-20 dana.

– Istina je da postoji puno onih koji podržavaju podizanje temperature. Oni dolaze i iz našeg okruženja, ne samo iz BiH. Ja pozivam sve aktere u BiH da ne koristimo ovo vrijeme kako bismo usložnili situaciju. Na meni i na svima onima koji predstavljaju razne politike u BiH je da sjednemo i tražimo rješenja. Siguran sam da neće doći do bilo kakve izmjene vlasti na nivou BiH, a da se mi moramo pripremiti da u stabilnim prilikama i demokratskim uslovima provedemo naredne izbore i onda stabilizujemo odnose. Uvjeren sam da svi koji su davali doprinos da ova situacija bude još teža, da se bavimo samima sobom, s time moraju stati. Uistinu od toga ne vidim nikakve koristi. Mislim da će oni koji su ovih dana glasni i koji su se na određen način pretvorili u političke analitičare na koncu biti gubitnici kod onih koji na izborima trebaju dati svoje povjerenje političarima – kaže Čović.

Demokratski izbori

Da smo mi radili svoj posao, on ne bi trebao djelovati, rekao je, komentarišući odluku visokog predstavnika kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija za izbore. Ipak, smatra da to ne treba biti izgovor ni visokom predstavniku da djeluje, jer je to „motiv ovima koji se žele samo svađati, kako bi donošenje odluka prepustili visokom predstavniku“.

– Volio bih da smo izmijenili Izborni zakon u suštini, da smo riješili ono što osigurava ravnopravnost tri konstitutivna naroda tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima – Predsjedništvu i Domovima naroda, a onda svakako i da zagarantujemo integritet izbornog procesa. Tu je HDZ BiH uvijek davao svoju punu potporu. Izdvojiti stotinjak miliona KM za nešto za što ne znamo kakve će rezultate u konačnici dati može biti predmet raznih rasprava i kojekakvih pravnih procesa, ali nam u svakom slučaju treba izborni proces koji će jamčiti da svaki glas, koji je dat po demokratskim procedurama i sukladno zakonu, bude prebrojan i ne bude predmet bilo kakvih zloupotreba. Trebaju nam do kraja transparentni i demokratski izbori – ističe Čović.

Vjeruje da će Izborni zakon, predložen od HDZ BiH, doći na dnevni red u jesen, jer je to zadnji rok kada bi ga trebalo usvojiti, jer 2026. je izborna godina.

– Pozivam kolege koje imaju dovoljno ljubavi prema BiH, misleći prije svega na prijatelje iz Sarajeva, da malo drugačije razmišljaju. BiH se ne čuva na način da blokiraju takve procese. Hrvatski narod mora biti u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike – rekao je predsjednik HDZ BIH Dragan Čović za Avaz.

Predsjedništvo PDP jednoglasno odlučilo da ne učestvuje na eventualnim prijevremenim predsjedničkim izborima, rekao Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.

On je rekao da ne treba ići na izbore koji su rezultat ovakvog sudskog procesa, čak i ako bu kandidat PDP pobijedio na takvim izborima.

Rekao je da PDP neće prihvatiti poziv da uđe u vladu nacionalnog jedinstva jer kako je naglasio SNSD nije stranka koja može pozivati na okupljanje.

Rekao je da je potrebno da sve stranke sjednu i postignu dogovor o kandidatu koji bi imao kredibilitet i ko bi se obavezao da bude kompromisno rješenje za smirivanje situacije do opštih izbora, ako se odluči da se na takve izbore izađe.
BLINK