Vitamin C je generalno bezbjedan, ali može i da dovede do dijareje, da izazove mučninu i grčeve u stomaku – evo kada!

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, moćan je mikronutrijent koji igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja organizma. U nastavku istražujemo neke od najčešćih mitova i istina o ovom vitalnom mikronutrijentu.

Šta vitamin C radi u tijelu?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, važan za brojne funkcije u organizmu. Ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za održavanje zdravlja kože, tetiva, ligamenata i krvnih sudova, kao i za zarastanje rana i formiranje ožiljnog tkiva. Takođe pomaže u očuvanju jakih kostiju, hrskavice i zuba. Uz to, poboljšava sposobnost tela da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora.

Vitamin C ima važnu ulogu u podršci imunom sistemu. Kao snažan antioksidans, neutralizuje slobodne radikale – nestabilne molekule koje mogu oštetiti ćelije i doprineti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja. Ovaj mikronutrijent učestvuje i u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu nervnim ćelijama da komuniciraju, piše Dženet Restivo, sa Harvarda.

Koliko vitamina C je potrebno?
Ljudsko tijelo ne može da proizvodi vitamin C, pa se mora unositi putem hrane ili suplemenata.

Količina vitamina C koja je potrebna dnevno zavisi od uzrasta, pola i životne faze.

Možda će vam biti potrebno više ili manje vitamina C u zavisnosti od zdravstvenog stanja ili životnog stila.

Preporučene dnevne doze (RDA) za vitamin C

Muškarci – 90 mg
Žene – 75 mg
Trudnice – 85 mg
Dojilje – 120 mg
Pušači: Osobe koje puše treba da unose 35 mg više vitamina C dnevno nego nepušači.

Opasnosti od prekomernog unosa vitamina C
Vitamin C je generalno bezbjedan. Međutim, unos veći od 2.000 miligrama (mg) dnevno može izazvati neprijatne nuspojave zbog nemogućnosti tijela da apsorbuje višak. Uobičajeni problemi uključuju dijareju, mučninu i grčeve u stomaku.

Rijetko, visoke doze vitamina C mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa oboljenjima bubrega. Prekomerno uzimanje tokom trudnoće može uticati na nivo vitamina C kod bebe nakon rođenja. Postoje i zabrinutosti u vezi sa visokim unosom kod osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, kao što su poremećaji preopterećenja gvožđem ili nasljedna hemohromatoza.

Da li vitamin C može spriječiti prehladu ili skratiti njeno trajanje?
Ideja da vitamin C može spriječiti prehladu postala je popularna 1970-ih, ali istraživanja su uglavnom opovrgla ovaj mit. Iako redovno uzimanje vitamina C ne izgleda da smanjuje šanse za dobijanje prehlade, neka istraživanja sugerišu da može blago skratiti trajanje prehlade ili ublažiti simptome.

Za većinu ljudi, održavanje uravnotežene ishrane sa dovoljnim unosom vitamina C je dovoljno za zdrav imuni sistem, bez potrebe za visokim dozama suplemenata.

Da li vitamin C smanjuje rizik od visokog pritiska i srčanih oboljenja?
Veza između vitamina C i zdravlja srca ostaje nejasna. Neke velike opservacione studije sugerišu da veći unos vitamina C – naročito iz voća i povrća – može biti povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, vjerovatno zahvaljujući antioksidativnim svojstvima koja štite krvne sudove i smanjuju nakupljanje plaka.

Međutim, klinička ispitivanja suplemenata vitamina C nisu pokazala dosljedne koristi u prevenciji ili smanjenju srčanih oboljenja. Iako neki dokazi ukazuju na zaštitni efekat, drugi ga ne potvrđuju.

Zbog toga ne postoji posebna preporuka da se unosi više od dnevno preporučene količine vitamina C radi zdravlja srca.

Koje su zdravstvene koristi vitamina C?
Vitamin C nudi neke vjerovatne zdravstvene koristi, dok su druge manje sigurne. Na primjer:

Imunitet: Kao antioksidans, vitamin C podržava imuni sistem štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i jačajući prirodnu odbranu tela.
Zdravljeočiju: Vitamin C je dio dijetetskog suplementa koji je u studijama AREDS pokazao da može usporiti napredovanje starosne makularne degeneracije (AMD) ka njenom najtežem obliku. Međutim, uzimanje vitamina C nije pokazalo da smanjuje rizik od razvoja AMD-a uopšte. Veći unos vitamina C putem ishrane povezan je sa smanjenim rizikom od katarakte, ali suplementi su pokazali mješovite rezultate – neke studije čak sugerišu povećan rizik kod visokih doza.
Rak: Epidemiološke studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem može biti povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko vrsta raka, djelimično zahvaljujući sadržaju vitamina C. Međutim, studije koje su ispitivale samo suplemente vitamina C nisu dosljedno pokazale smanjen rizik.
Kardiovaskularno zdravlje: Suplementi vitamina C mogu imati skroman efekat na krvni pritisak, ali klinička ispitivanja nisu pokazala značajne koristi u prevenciji ili smanjenju kardiovaskularnih događaja.
Opšte antioksidativne koristi: Kao ključni antioksidans, vitamin C neutralizuje slobodne radikale, usporava oksidativni stres koji doprinosi starenju i raznim hroničnim bolestima, kao što su artritis i neurodegenerativna stanja.
Dobri izvori vitamina C iz hrane

Vitamin C je obilan u mnogim vrstama voća i povrća, što olakšava zadovoljenje dnevnih potreba kroz uravnoteženu ishranu.

Voće bogato vitaminom C:

Citrusno voće: pomorandže, grejpfrut, limun, limeta
Bobičasto voće: jagode, maline, borovnice, brusnice
Tropsko voće: kivi, mango, papaja, ananas
Dinje: kantalupa i lubenica
Paradajz
Povrće bogato vitaminom C:

Kupusnjače: brokoli, prokelj, karfiol
Paprike: zelene i crvene
Lisnatopovrće: spanać, kupus, lišće repe i drugo
Korenastopovrće: batat i bijeli krompir
Zimska tikva
Neke žitarice, napici i prerađena hrana su obogaćeni vitaminom C.

Savjeti za maksimalan unos vitamina C iz hrane
Nekoliko jednostavnih činjenica može vam pomoći da iz ishrane izvučete još više vitamina C:

Sadržaj vitamina C je najviši u svježem, sirovom voću i povrću.

Kuvanje, naročito ključanje, može smanjiti nivo vitamina C. Birajte kuvanje na pari ili mikrotalasnu pripremu kako biste umanjili gubitak hranljivih sastojaka.

Dugotrajno skladištenje i izlaganje svjetlosti mogu degradirati vitamin C.

Počela je sezona prehlada i gripa, a vitamini igraju ključnu ulogu u jačanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, dok se posebno izdvajaju vitamini C, A i E.

Citrusno voće, paprika, kivi i paradajz obiluju vitaminom C, koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i pomaže u bržem oporavku od infekcija

Istovremeno, listnato povrće poput spanaća i kelja, kao i orašasti plodovi, obezbjeđuju vitamine A i E, snažne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja i održavaju imunitet u ravnoteži. Hrana bogata vitaminom C kao prirodni štit organizma
Vitamin C predstavlja najvažnijeg saveznika u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od sezonskih infekcija, a može se pronaći u širokom spektru namirnica. Najpoznatiji izvori su citrusi poput narandže, limuna, grejpfruta i mandarina, ali jednako snažan efekat imaju i crvena paprika i paradajz, koji se lako uklapaju u svakodnevnu ishranu.

Egzotično voće kao što su kivi, papaja i mango donosi osvježavajući ukus i obilje vitamina, dok lisnato povrće poput spanaća, kelja i brokolija dodatno doprinosi balansu ishrane. Uz to, bobičasto voće – jagode, maline i borovnice – obezbjeđuje snažnu dozu antioksidanasa koji zajedno sa vitaminom C čuvaju ćelije od oštećenja i pomažu tijelu da ostane snažno i otporno.

Prirodni začini imaju moćno dejstvo
Bijeli luk, đumbir i kurkuma od davnina su poznati kao prirodni lijekovi zahvaljujući svojim antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.

Ove namirnice pomažu tijelu da se izbori sa infekcijama, ublažavaju simptome prehlade i podstiču brži oporavak. Dodavanje svježeg bijelog luka u obrok ili šolja toplog napitka sa đumbirom i kurkumom mogu predstavljati jednostavan, a efikasan način da se ojača otpornost i spriječi širenje virusa.

Omega-3 i zdrave masti kao saveznici imunog sistema
Masna riba poput lososa i tune, bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi smanjenju upalnih procesa u organizmu i jača rad bijelih krvnih zrnaca.
Linker
Pored toga, avokado i maslinovo ulje pružaju zdrave masti koje omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, a integralne žitarice i mahunarke dodatno podržavaju imunitet zahvaljujući vlaknima i proteinima.

Kombinacija ovih namirnica u ishrani pomaže tijelu da izgradi snažan i stabilan odbrambeni sistem.

Rak slijepog crijeva dijagnostikuje se sve češće i sve više pogađa ljude u 30-ima, 40-ima, pa čak i mlađe.

Rak slijepog crijeva je stanje koje je do nedavno bilo toliko rijetko da većina ljudi nikada nije razmišljala o tome.

Decenijama je to bila vrsta bolesti s kojom su se ljekari mogli susresti samo jednom ili dvaput u karijeri, a gotovo uvijek se nalazila kod starijih osoba, piše The Conversation. Ali, sada se pojavljuje iznenađujući i zabrinjavajući trend: rak slijepog crijeva dijagnostikuje se sve češće i sve više pogađa ljude u 30-ima, 40-ima, pa čak i mlađe. Ova promjena zbunila je mnoge stručnjake i ostavila ih u potrazi za odgovorima.

Slijepo crijevo je mala vrećica u obliku prsta pričvršćena za debelo crevo. Njegova svrha u tijelu još se uvijek raspravlja, ali najpoznatiji je po tome što uzrokuje bolnu upalu slijepog crijeva, koja često zahtijeva hitnu operaciju.

Manje je poznato da se rak može razviti u slijepom crevu, obično bez ikakvih znakova upozorenja. Linker
Nova studija, objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, pokazala je da se broj slučajeva raka slijepog crijeva dramatično povećao među ljudima rođenima nakon 1970-ih.

Zapravo, incidencija se utrostručila ili čak učetverostručila kod mlađih generacija u poređenju s onima rođenima 1940-ih.

Zašto raste broj slučajeva raka slijepog crijeva?
Iako su ukupne brojke još uvijek male (rak slijepog crijeva pogađa samo nekoliko ljudi na milion svake godine), brzi porast je zapanjujući. Još je značajnije to što se otprilike jedan od tri slučaja sada javlja kod odraslih mlađih od 50 godina, što je puno veći procenat nego kod drugih vrsta raka gastrointestinalnog sistema.

Dakle, šta stoji iza ovog porasta? Niko ne zna sa sigurnošću, ali jedan od prvih osumnjičenih je dramatična promjena načina života i okoline tokom posljednjih nekoliko decenija.

Stope gojaznosti porasle su od 1970-ih, a prekomjerna težina poznati je faktor rizika za mnoge vrste raka, uključujući i one probavnog sistema.

Takođe, ishrana se okrenula ka prerađenoj hrani, slatkim pićima i crvenom ili prerađenom mesu, a sve je to povezano s povećanim rizikom od raka u drugim dijelovima crijeva.

Fizička aktivnost je, takođe, smanjena, a sve više ljudi provodi duge sate sjedeći za stolovima ili ispred ekrana.

Druga mogućnost je da smo izloženi novim faktorima okoline s kojima se prethodne generacije nisu suočavale.

Industrijalizacija proizvodnje hrane, široko rasprostranjena upotreba plastike i hemikalija te promjene u kvalitetu vode mogle bi igrati ulogu. Međutim, dokazi su još uvijek u ranoj fazi.

Simptomi raka slijepog crijeva

Ono što rak slijepog crijeva čini posebno izazovnim jeste koliko ga je teško otkriti.

Za razliku od raka debelog crijeva, koji se ponekad može rano otkriti probirnim kolonoskopijama, rak slijepog crijeva obično prolazi ispod radara.

Simptomi, ako se uopšte pojave, nejasni su i lako ih je zanemariti. Ljudi mogu osjetiti blagi bol u stomaku, nadutost ili promjene u navikama pražnjenja crijeva, što su uobičajene pritužbe kod mnogih benignih stanja.

Kao rezultat toga, većina slučajeva otkriva se tek nakon operacije zbog sumnje na upalu slepog crijeva, kada je često prekasno za ranu intervenciju.

Uprkos porastu broja slučajeva, ne postoji rutinski test probira za rak slijepog crijeva.

Bolest je jednostavno prerijetka da bi opravdala široko rasprostranjeno probirno liječenje, a slijepo crijevo može teško se može vidjeti standardnim snimanjem ili endoskopijom.

To znači da i pacijenti i ljekari moraju biti posebno oprezni.

Ako neko ima trajne ili neobične abdominalne simptome, posebno ako je mlađi od 50 godina, važno ih je ne ignorisati. Rana pretraga i brzo liječenje mogu značajno uticati na ishode.

Povećanje broja slučajeva raka slijepog crijeva među mlađim odraslim osobama dio je šireg trenda koji se vidi kod drugih gastrointestinalnih karcinoma, poput karcinoma debelog crijeva i želuca.

I ovi karcinomi se češće dijagnostikuju kod osoba mlađih od 50 godina, što sugeriše da bi mogli djelovati zajednički faktori rizika.

Rano otkrivanje raka slijepog crijeva vrlo je važno

Izbjegavanje duvana i ograničavanje unosa alkohola takođe su važni.

Iako ove mjere ne mogu jamčiti zaštitu od raka slijepog crijeva, one su dokazane strategije za cjelokupno zdravlje.

Istraživači naporno rade kako bi otkrili misteriju zašto rak slijepog crijeva tako brzo raste među mlađim generacijama.

Razumijevanje uzroka biće ključno za razvoj boljih načina sprečavanja, otkrivanja i liječenja ove rijetke, ali sve važnije bolesti.

Podizanje svesti među zdravstvenim radnicima i javnošću je ključno.

Prepoznavanjem znakova i preduzimanjem mjera kada se pojave simptomi, mogu se povećati šanse za rano otkrivanje raka slijepog crijeva i pružiti pacijentima najbolje moguće ishode.

Priča o porastu raka slijepog crijeva podsjetnik je da čak i rijetke bolesti mogu postati češće kada se promjeni naša okolina i način života.

To je ujedno i poziv na daljnja istraživanja i da svi obratimo pažnju na svoja tijela, potražimo ljekarski savjet kada nešto nije u redu i podržimo napore da se razumije i borimo protiv ovog zagonetnog trenda.