Connect with us

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Svijet

POSLIJE POMIRENJA S TRAMPOM: Najbogatiji čovjek svijeta sprema 100 miliona dolara za kampanju republikanaca

Američki milijarder Ilon Mask planira da potroši najmanje 100 miliona dolara kako bi pomogao republikancima na srednjoročnim izborima u novembru, piše Njujork tajms.

Kako se navodi, Mask, koji je prije godinu dana imao sukob sa predsjednikom Donaldom Trampom i Republikanskom strankom, pa pomirenje, planira da uloži sredstva u najmanje osam saveznih država kako bi im pomogao na novembarskim izborima.

Dva dobro obaviještena izvora rekla su za list da Maskova organizacija planira da se u početku fokusira na trke za Senat u najmanje pet saveznih država: Aljasci, Ajovi, Mejnu, Mičigenu i Ohaju, a vode se i razgovori o izbornim trkama u Sjevernoj Karolini, Džordžiji i Teksasu.

Mask je bio najveći donator tokom predsjedničkih izbora 2024. godine, kada je potrošio stotine miliona dolara, podsjetio je list.

On se, navodi se, nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo Republikanskom strankom i prijetio osnivanjem treće partije, vratio u njene redove i spreman je da uloži značajna sredstva na srednjoročnim izborima kako bi pomogao kandidatima Republikanske stranke.

Planirana finansijska injekcija Maska dodatno bi uvećala ogromnu prednost koju republikanci imaju nad demokratama kada je riječ o sredstvima iz političkih komiteta i partijskih organizacija, piše njujorški list.

Iako kandidati Demokratske stranke u ključnim trkama za Senat prikupljaju više novca od svojih republikanskih rivala, mnogi u Demokratskoj stranci počeli su da strahuju da će u ukupnom zbiru biti znatno nadmašeni u pogledu potrošnje na izborima na sredini mandata, navodi list.

Predstavnici Maskovog “super PAK-a”, nazvanog “Amerika PAK”, proteklih nedjelja su obavijestili druge republikance o svom budžetu, čija vrijednost dostiže devet cifara, u okviru plana za agresivnu potrošnju koji bi trebalo da počne sljedećeg mjeseca, navela je jedna od osoba upućenih u ovaj slučaj.

Tačni iznosi mogu da se promijene, ali se Maskova finansijska posvećenost smatra dovoljno izvjesnom da su zvaničnici njegovog komiteta već prenijeli informacije o budžetu organizacijama kao što je “MAGA Inc.” predsjednika Trampa, koja takođe tek treba da objelodani svoj plan potrošnje za ove izbore.

Prema njihovim riječima, Maskov politički akcioni komitet takođe planira da uloži sredstva u izborne trke za Predstavnički dom Kongresa u saveznim državama kao što su Kalifornija, Viskonsin i Vašington.

Organizacija “Amerika PAK” saopštila je da će biti aktivna u neizvjesnim izbornim trkama za Senat i Predstavnički dom. Grupa nije željela da komentariše svoj budžet niti države na koje se fokusira.

Maskov komitet Super PAK blisko sarađuje sa mrežom spoljnih organizacija koje pripremaju terenske kampanje.

Republikanske spoljne grupe planiraju da više nego ikada udruže svoje terenske aktivnosti nakon što je odluka Vrhovnog suda krajem juna omogućila partijskim odborima jeftiniju direktnu saradnju sa kandidatima, navodi Njujork tajms.

Kris Jang, glavni politički savjetnik Maska, koji je nadgledao ogromnu potrošnju grupe Amerika PAK tokom izbora 2024. godine, ponovo je zadužen za taj posao.

Mask je potrošio skoro 300 miliona dolara na kampanju 2024. godine, organizujući javne tribine kako bi pomogao Trampu, ali ne očekuje se da će on sada imati tako istaknutu ulogu, navodi Njujork tajms.

Nastavi čitati

Svijet

ZABRANA NIJE URODILA PLODOM: Tinejdžeri u Australiji i dalje koriste društvene mreže

Više od 80 odsto australijskih tinejdžera nastavilo je da koristi društvene mreže tri mjeseca nakon što je stupila na snagu istorijska zabrana za mlađe od 16 godina, jer tehnološke kompanije nisu sprovele efikasne provjere starosti, otkrio je australijski regulator za bezbjednost interneta.

Ustudiji objavljenoj u petak, regulator e-Bezbjednosti je takođe naveo da je većina djece uzrasta od 10 do 15 godina koristila društvene mreže u martu isto toliko često koliko i prije nego što je zabrana stupila na snagu 10. decembra prošle godine, dok je istovremeno smanjena svijest roditelja o njihovim onlajn navikama.

Pad broja naloga nije zaustavio korišćenje platformi

Iako je udio djece sa nalozima opao sa 52 na 42 procenta, većina je nastavila da koristi društvene mreže. U izvještaju se navodi da je došlo do „statistički značajnog pada“ u broju naloga na Jutjubu, Snepčetu i TikToku.

– Većina mlađih od 16 godina koji su imali naloge pre nego što je zabrana stupila na snagu mogli su da ih zadrže ili otvore nove tri meseca kasnije, a glavni razlog za to je neuspeh platformi da primene efikasne mere za proveru starosti – saopštila je kompanija eSafety.

Australija je prva zemlja na svetu koja je uvela takvu zabranu zbog zabrinutosti oko uticaja društvenih mreža na mentalno i fizičko zdravlje djece i mladih. Sprovođenje zakona pažljivo prati niz zemalja koje razmatraju uvođenje sličnih ograničenja.

Prije zabrane, skoro 86 odsto anketirane djece koristilo je bar jednu platformu sa starosnim ograničenjem. Tri mjeseca kasnije, taj udio je i dalje bio veći od 81 odsto. Oko 58 odsto tinejdžera je reklo da koristi društvene mreže svakodnevno ili češće, samo nešto manje nego prije zabrane, kada ih je bilo oko 60 odsto.

Zabrana nije promijenila svakodnevne navike djece

Istraživanje je takođe pokazalo gotovo nikakve promjene u bavljenju sportom i fizičkom aktivnošću, umjetnošću i muzikom, druženju sa prijateljima i porodicom ili učešću u događajima u zajednici.

Istraga protiv platformi i pooštravanje kazni

Rezultati su uglavnom potvrdili privremene podatke koje je objavio eSafety krajem marta. Regulator je potom pokrenuo istragu o mogućem nepoštovanju propisa od strane pet platformi: Metinih Fejsbuka i Instagrama, Snepčeta, TikToka i Guglovog Jutjuba. Australijska vlada je u junu objavila da će udvostručiti maksimalne kazne za tehnološke kompanije koje se ne pridržavaju zabrane i dodatno ojačati ovlašćenja regulatora eSafety za prikupljanje informacija.

„Iako je eSafety primjetio neka poboljšanja u praksi u industriji od marta, ostaje zabrinutost u vezi sa usklađenošću pet platformi koje su tada imenovane“, saopštio je regulator. Meta, Snapchat, TikTok i Google nisu odmah odgovorili na zahtjeve Rojtersa za komentar.

Metodologija istraživanja

Izvještaj, koji je sastavila međunarodna savjetodavna grupa univerzitetskih istraživača, upoređuje podatke prikupljene od više od 4.000 djece i njihovih porodica prije početka zabrane i tri meseca nakon što je stupila na snagu, prenosi Indeks.

Nastavi čitati

Svijet

MIGRANTSKI HAOS NA KAPIJI EVROPE: Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.

Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.

 

Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istovremeno krenu prema Seuti.

 

Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.

Evo šta treba znati o Seuti.

Autonomni španski grad na afričkom kontinentu

Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.

Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.

Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.

Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka

Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.

U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.

Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.

Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu

Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.

Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.

Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.

Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.

 

Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.

Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.

Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?

Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.

Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.

Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.

Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.

Zvaničnici u Madridu su do kasno u četvrtak odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.

Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja.

Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.

Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.

Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?

Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.

Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.

Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.

Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.

Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.

Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.

„Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).

Italija traži suspenziju Španije

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.

Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.

“Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.

Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dod‌jeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.

Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.

Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.

Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.

Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno