Connect with us

Svijet

Švedska usvojila kontroverzni imigracioni “ZAKON O CINKARENJU”

Švedski parlament izglasao je nove zakone kojima dodatno pooštrava politiku prema imigrantima, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasno definisanog „lošeg ponašanja“, kao i obavezu većine zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravišni status.

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočava se sa političkim pritiscima sa desnice, čiji predstavnici otvoreno zagovaraju stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.

Boravišne dozvole pod lupom

Poslanici su kasno u ponedjeljak usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i sadašnje stanovnike, uključujući i mnoge osobe koje već imaju regulisan status u zemlji.

„Svako ko se ne trudi da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forsel (Johan Forssell), predstavljajući prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja se ponašanja smatraju neprihvatljivim, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, izbjegavanja plaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti sa ekstremističkim organizacijama.

Nadležnost za preispitivanje dozvola imaće Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.

Kritike zbog nejasnih kriterijuma

Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali zakon, navodeći da su kriterijumi proizvoljni.

„Postoji rizik da će boravišne dozvole biti odbijane ili ukidane zbog ponašanja koje nije ni nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava“.

„Ljudi ostaju u neizvjesnosti jer ne znaju koje bi radnje ili izjave mogle biti iskorišćene protiv njih“, naveli su iz organizacije, prenosi The Guardian..

Tijesnom većinom do kontroverze

Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i takozvani „zakon o cinkarenju“, prema kojem će mnogi zaposleni u javnom sektoru biti dužni da prijave osobe za koje vjeruju da nemaju potrebnu dokumentaciju za boravak.

Kritičari upozoravaju da će zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.

„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je karakteristika autoritarnih država“, izjavio je Jakob Lind (Jacob Lind), istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.

Prema njegovim riječima, posljedice će posebno osjetiti migranti bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva.

Izuzeci od obaveze prijavljivanja

Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposleni u poreskim upravama, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće da obavijeste policiju ukoliko posumnjaju da su bili u kontaktu sa osobama bez regulisanog boravka.

Luiz Bono (Louise Bonneau) iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“.

„Izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. Informacije će se u praksi razmjenjivati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, mnogi migranti mogli bi izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama iz straha od prijavljivanja.

Istraživači koji su razgovarali sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili su da će zakon praktično pretvoriti državne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.

Kao primjer navode slučaj žene koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Poređenja sa drugim evropskim zemljama

Švedska vlada brani nove mjere tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji.

Slični propisi rijetki su u Evropi. Finska već duže vrijeme razmatra mogućnost proširenja obaveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.

U Velikoj Britaniji bivša premijerka Tereza Mej (Theresa May) 2012. godine uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“, s ciljem ograničavanja pristupa poslu, socijalnim davanjima, bankarskim uslugama i drugim pravima osobama koje nisu mogle dokazati zakonit boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, zbog čega je Nacionalna kancelarija za reviziju zaključila da politika nije dala očekivane rezultate.

„Nije vrijeme za novi lov na vještice“

Evropska federacija sindikata javnih službi usprotivila se ideji da zaposleni budu prisiljeni da djeluju kao doušnici.

„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan (Jan Willem Goudriaan), predstavnik sindikata.

On je podsjetio da bi javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije teško funkcionisale bez radnika migranata.

Novi zakon, smatra on, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, te ugroziti osnovno pravo na azil.

„Time se samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom posmatra ostvarivanje svojih ideja o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, na štetu etike javnih službi“, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

POLITIČKI POTRES U MAĐARSKOJ: Parlament smijenio predsjednika

Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.

Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.

Reforma donosi velike promjene u pravosuđu

Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.

Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.

Predsjednik ima rok od pet dana

Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.

Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO PROTIV HAGA: Amerika pokrenula kampanju za ukidanje Međunarodnog krivičnog suda

Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list “Gardijan”.

– Ako budemo stajali po strani, svi oni će biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora, zbog takozvanog zločina prilikom odbrane sopstvene zemlje – poručio je Rubio u video-poruci objavljenoj na “Iksu”.

Prema navodima Si-En-Ena, plan Stejt departmenta za raspuštanje Međunarodnog krivičnog suda podrazumijevaće vršenje pritiska na druge države da istupe iz tog suda.

– Države koje odbiju da odbace lažni autoritet tog suda, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć, vjerovatno će biti izložene pojačanom nadzoru – naveo je Rubio, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI AGENT ICE USMRTIO MUŠKARCA: Senatori traže istragu zbog sumnje da je ubijena pogrešna osoba

Američki senatori i kongresmeni iz Mejna zatražili su transparentnu istragu nakon što je agent Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmrtio muškarca tokom operacije u Bidfordu, uz tvrdnje pojedinih zvaničnika da žrtva možda nije bila osoba koju su federalni agenti prvobitno tražili.

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD (DHS) saopštilo je da su agenti ICE u ponedeljak ujutru sprovodili nadzor na adresi osobe za koju je postojala konačna naredba za deportaciju, kada su naišli na muškarca koji je, prema navodima ministarstva, pokušao da pobegne vozilom.

DHS tvrdi da je agent otvorio vatru zbog zabrinutosti za javnu bezbednost, nakon čega je muškarac preminuo od zadobijenih povreda.

Američki mediji navode da je stradali Džoan Sebastijan Gerera, za koga organizacije za prava imigranata tvrde da je bio državljanin Kolumbije, prenosi CBS news.

Foto: Tanjug/AP/Gregory Rec/Portland Press Herald

Nezavisni senator iz Mejna Angus King izjavio je da je od zvaničnika dobio informaciju da ubijeni muškarac možda nije bio osoba koju su federalni agenti prvobitno pokušavali da privedu.

“Osoba koja je ubijena nije bila osoba koju su tražili”, rekao je King, navodeći da je kasnije dobio dodatne informacije od rukovodstva Ministarstva za unutrašnju bezbednost.

Slične tvrdnje iznela je i demokratska kongresmenka iz Mejna Čeli Pingri, koja je rekla da je iz pouzdanih izvora čula da postoji mogućnost da je ubijena pogrešna osoba. Ona je zatražila dodatna objašnjenja od DHS.

King je pozvao na “potpuno transparentnu istragu”, navodeći da za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi pokazali da su agent ili drugi ljudi bili neposredno ugroženi. Dodao je i da agenti koji su učestvovali u intervenciji nisu nosili kamere na telu.

Kancelarija državnog tužioca Mejna, koja vodi istragu zajedno sa federalnim vlastima, saopštila je da preliminarni iskazi ukazuju na to da je muškarac pokušao da vozilom krene ka agentu ICE, ali da će sve okolnosti incidenta biti dodatno ispitane.

Sličan slučaj Hjustonu

Agent koji je pucao biće privremeno udaljen sa dužnosti.

Američki mediji objavili su snimke nadzornih kamera na kojima se vidi vozilo koje se kreće malom brzinom i kruži pre nego što se zaustavilo, nakon čega nekoliko osoba prilazi automobilu i izvlači vozača.

Foto: Tanjug/AP/Patrick Whittle

Organizacije za zaštitu prava imigranata navele su da je Gerera imao dozvolu za rad u SAD i porodicu u Mejnu. Lokalni aktivisti najavili su skup podrške i bdenje u njegovu čast.

Senatorka iz Mejna Suzan Kolins saopštila je da će istragu voditi kancelarija generalnog inspektora DHS uz podršku Federalnog istražnog biroa (FBI).

Incident u Mejnu dogodio se nekoliko dana nakon sličnog slučaja u Hjustonu, gde je agent ICE-a usmrtio državljanina Meksika tokom sprovođenja imigracionih propisa. I u tom slučaju okolnosti upotrebe smrtonosne sile predmet su federalne istrage.

Nastavi čitati

Aktuelno