Connect with us

Svijet

Švedska usvojila kontroverzni imigracioni “ZAKON O CINKARENJU”

Švedski parlament izglasao je nove zakone kojima dodatno pooštrava politiku prema imigrantima, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasno definisanog „lošeg ponašanja“, kao i obavezu većine zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravišni status.

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočava se sa političkim pritiscima sa desnice, čiji predstavnici otvoreno zagovaraju stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.

Boravišne dozvole pod lupom

Poslanici su kasno u ponedjeljak usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i sadašnje stanovnike, uključujući i mnoge osobe koje već imaju regulisan status u zemlji.

„Svako ko se ne trudi da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forsel (Johan Forssell), predstavljajući prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja se ponašanja smatraju neprihvatljivim, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, izbjegavanja plaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti sa ekstremističkim organizacijama.

Nadležnost za preispitivanje dozvola imaće Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.

Kritike zbog nejasnih kriterijuma

Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali zakon, navodeći da su kriterijumi proizvoljni.

„Postoji rizik da će boravišne dozvole biti odbijane ili ukidane zbog ponašanja koje nije ni nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava“.

„Ljudi ostaju u neizvjesnosti jer ne znaju koje bi radnje ili izjave mogle biti iskorišćene protiv njih“, naveli su iz organizacije, prenosi The Guardian..

Tijesnom većinom do kontroverze

Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i takozvani „zakon o cinkarenju“, prema kojem će mnogi zaposleni u javnom sektoru biti dužni da prijave osobe za koje vjeruju da nemaju potrebnu dokumentaciju za boravak.

Kritičari upozoravaju da će zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.

„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je karakteristika autoritarnih država“, izjavio je Jakob Lind (Jacob Lind), istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.

Prema njegovim riječima, posljedice će posebno osjetiti migranti bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva.

Izuzeci od obaveze prijavljivanja

Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposleni u poreskim upravama, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće da obavijeste policiju ukoliko posumnjaju da su bili u kontaktu sa osobama bez regulisanog boravka.

Luiz Bono (Louise Bonneau) iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“.

„Izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. Informacije će se u praksi razmjenjivati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, mnogi migranti mogli bi izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama iz straha od prijavljivanja.

Istraživači koji su razgovarali sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili su da će zakon praktično pretvoriti državne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.

Kao primjer navode slučaj žene koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Poređenja sa drugim evropskim zemljama

Švedska vlada brani nove mjere tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji.

Slični propisi rijetki su u Evropi. Finska već duže vrijeme razmatra mogućnost proširenja obaveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.

U Velikoj Britaniji bivša premijerka Tereza Mej (Theresa May) 2012. godine uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“, s ciljem ograničavanja pristupa poslu, socijalnim davanjima, bankarskim uslugama i drugim pravima osobama koje nisu mogle dokazati zakonit boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, zbog čega je Nacionalna kancelarija za reviziju zaključila da politika nije dala očekivane rezultate.

„Nije vrijeme za novi lov na vještice“

Evropska federacija sindikata javnih službi usprotivila se ideji da zaposleni budu prisiljeni da djeluju kao doušnici.

„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan (Jan Willem Goudriaan), predstavnik sindikata.

On je podsjetio da bi javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije teško funkcionisale bez radnika migranata.

Novi zakon, smatra on, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, te ugroziti osnovno pravo na azil.

„Time se samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom posmatra ostvarivanje svojih ideja o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, na štetu etike javnih službi“, zaključio je.

Svijet

MIGRANTSKI HAOS NA KAPIJI EVROPE: Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.

Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.

 

Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istovremeno krenu prema Seuti.

 

Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.

Evo šta treba znati o Seuti.

Autonomni španski grad na afričkom kontinentu

Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.

Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.

Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.

Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka

Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.

U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.

Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.

Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu

Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.

Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.

Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.

Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.

 

Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.

Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.

Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?

Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.

Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.

Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.

Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.

Zvaničnici u Madridu su do kasno u četvrtak odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.

Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja.

Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.

Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.

Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?

Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.

Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.

Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.

Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.

Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.

Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.

„Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).

Italija traži suspenziju Španije

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.

Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.

“Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.

Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dod‌jeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.

Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.

Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.

Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.

Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.

Nastavi čitati

Svijet

CENTCOM POKRENUO ŽESTOK NAPAD NA IRAN: Pogođeni komandni centri, baze dronova i raketni položaji

Američka vojska saopštila da je tokom noći izveden snažan talas udara na desetine ciljeva Revolucionarne garde, nakon pokušaja iranskog raketnog napada na američke snage.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da je tokom protekle noći izvela opsežan talas vazdušnih udara na vojne ciljeve u Iranu, kao odgovor na, kako navodi, prethodni pokušaj raketnog napada na američke snage raspoređene na Bliskom istoku.

Prema saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X, pogođene su desetine objekata Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Meta bili komandni centri i baze dronova

Iz CENTCOM-a navode da su među pogođenim ciljevima bili vojni komandni centri, raketni položaji, objekti za bespilotne letjelice, lokacije obalskog nadzora i protivodbrane, kao i pomorski kapaciteti Iranske revolucionarne garde.

Američka vojska tvrdi da je cilj operacije bio dodatno smanjenje prijetnje koju, prema njihovoj ocjeni, Iran i njegove savezničke grupe predstavljaju za američke snage, međunarodni pomorski saobraćaj i zemlje Persijskog zaliva.

SAD tvrde da su presrele sve iranske rakete

CENTCOM je saopštio da je dan ranije Iran ispalio više balističkih raketa prema američkim vojnim položajima na Bliskom istoku.

Kako navode, sve rakete su uspješno presretnute, a u napadu nije bilo pogodaka na američke baze.

Američka vojska ističe da je u regionu trenutno raspoređeno više od 50.000 američkih vojnika, koji ostaju u stanju pune borbene pripravnosti.

Tramp najavio snažan odgovor

Američki predsjednik Donald Tramp ranije je poručio da će Sjedinjene Američke Države odlučno odgovoriti na svaki napad na svoje snage.

Udarićemo ih veoma snažno jer je sada red na nas, izjavio je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

On je dodao da je napad na američke položaje, prema njegovim informacijama, naredila jedna frakcija iranskog rukovodstva, različita od one sa kojom Vašington vodi pregovore.

Već su se izvinili, ali znate da moramo malo da ih udarimo, rekao je Tramp.

Nastavlja se eskalacija u regionu

Novi američki udari uslijedili su nakon zajedničke vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije protiv više ciljeva na sjeveru i jugu Iraka, izvedene poslije napada proiranskih oružanih grupa na američke vojnike i saudijska naftna postrojenja.

Najnovija dešavanja dodatno povećavaju napetosti na Bliskom istoku i bude strah od šire regionalne eskalacije sukoba.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFALNI POŽARI U GRČKOJ: Poginula tri vatrogasca, hiljade turista evakuisane

U gašenju požara na Kritu i Peloponezu u Grčkoj poginula su tri vatrogasca, a vlasti su nastavile sa preventivnim evakuacijama naselja i turističkih područja, dok je samo sa ostrva Krit evakuisano oko 2.000 posjetilaca i 29 lokalnih stanovnika sa plaža morskim putem, saopštile su grčke vlasti.

Dva vatrogasca poginula su u velikom šumskom požaru koji je juče u poslijepodnevnim časovima izbio na jugu Krita, u oblasti Retimno.

Prema prvim informacijama, oni su ostali zarobljeni u vozilu u blizini mjesta Sahturija, gdje su kasnije pronađeni mrtvi, dok je jedan vatrogasac kolabirao usljed patoloških uzroka u Ageranosu, na Peloponezu, prenosi Prototema.

Dva dobrovoljca takođe su lakše povrijeđena tokom operacija gašenja požara.

Vatrogasne snage cijelu noć vodile su borbu na velikim požarnim frontovima u Retimnu, gdje je linija vatre dugačka 20 kilometara, kao i u Sitiji i Plomariju, uz jake vjetrove koji su izazivali nova izbijanja požara i dodatno otežavali gašenje.

Najteža situacija zabilježena je u opštini Agios Vasilios na Kritu, gdje se požar koji je izbio juče poslije podne širio velikom brzinom.

Tokom noći na tom području djelovalo je 198 vatrogasaca, deset grupa pješačkih jedinica i 43 vozila, a snage bi danas trebalo da budu pojačane sa još 18 vatrogasaca, tri grupe pješačkih jedinica i šest vozila, koji će stići iz Pireja.

Grčki vatrogasci bore se i sa raštrkanim žarištima požara na ostrvu Paros.

Veoma visok rizik od požara prognozira se i za veći dio zemlje, a vatrogasne snage nalaze se u pojačanoj pripravnosti.

U Iraklionu na Kritu stotine posjetilaca zbog požara su evakuisane u zatvorenu teretanu u Miresu, koju je otvorila opština Festos, gdje su obezbijeđeni dušeci za spavanje i pribor za prvu pomoć.

Veoma visok rizik od požara, kategorije četiri, prognoziran je i za danas u velikom dijelu zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno