Connect with us

Svijet

Švedska usvojila kontroverzni imigracioni “ZAKON O CINKARENJU”

Švedski parlament izglasao je nove zakone kojima dodatno pooštrava politiku prema imigrantima, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasno definisanog „lošeg ponašanja“, kao i obavezu većine zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravišni status.

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočava se sa političkim pritiscima sa desnice, čiji predstavnici otvoreno zagovaraju stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.

Boravišne dozvole pod lupom

Poslanici su kasno u ponedjeljak usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i sadašnje stanovnike, uključujući i mnoge osobe koje već imaju regulisan status u zemlji.

„Svako ko se ne trudi da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forsel (Johan Forssell), predstavljajući prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja se ponašanja smatraju neprihvatljivim, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, izbjegavanja plaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti sa ekstremističkim organizacijama.

Nadležnost za preispitivanje dozvola imaće Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.

Kritike zbog nejasnih kriterijuma

Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali zakon, navodeći da su kriterijumi proizvoljni.

„Postoji rizik da će boravišne dozvole biti odbijane ili ukidane zbog ponašanja koje nije ni nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava“.

„Ljudi ostaju u neizvjesnosti jer ne znaju koje bi radnje ili izjave mogle biti iskorišćene protiv njih“, naveli su iz organizacije, prenosi The Guardian..

Tijesnom većinom do kontroverze

Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i takozvani „zakon o cinkarenju“, prema kojem će mnogi zaposleni u javnom sektoru biti dužni da prijave osobe za koje vjeruju da nemaju potrebnu dokumentaciju za boravak.

Kritičari upozoravaju da će zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.

„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je karakteristika autoritarnih država“, izjavio je Jakob Lind (Jacob Lind), istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.

Prema njegovim riječima, posljedice će posebno osjetiti migranti bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva.

Izuzeci od obaveze prijavljivanja

Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposleni u poreskim upravama, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće da obavijeste policiju ukoliko posumnjaju da su bili u kontaktu sa osobama bez regulisanog boravka.

Luiz Bono (Louise Bonneau) iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“.

„Izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. Informacije će se u praksi razmjenjivati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, mnogi migranti mogli bi izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama iz straha od prijavljivanja.

Istraživači koji su razgovarali sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili su da će zakon praktično pretvoriti državne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.

Kao primjer navode slučaj žene koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Poređenja sa drugim evropskim zemljama

Švedska vlada brani nove mjere tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji.

Slični propisi rijetki su u Evropi. Finska već duže vrijeme razmatra mogućnost proširenja obaveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.

U Velikoj Britaniji bivša premijerka Tereza Mej (Theresa May) 2012. godine uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“, s ciljem ograničavanja pristupa poslu, socijalnim davanjima, bankarskim uslugama i drugim pravima osobama koje nisu mogle dokazati zakonit boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, zbog čega je Nacionalna kancelarija za reviziju zaključila da politika nije dala očekivane rezultate.

„Nije vrijeme za novi lov na vještice“

Evropska federacija sindikata javnih službi usprotivila se ideji da zaposleni budu prisiljeni da djeluju kao doušnici.

„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan (Jan Willem Goudriaan), predstavnik sindikata.

On je podsjetio da bi javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije teško funkcionisale bez radnika migranata.

Novi zakon, smatra on, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, te ugroziti osnovno pravo na azil.

„Time se samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom posmatra ostvarivanje svojih ideja o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, na štetu etike javnih službi“, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

VENS: Tekst američko-iranskog memoranduma usaglašen, ČEKA SE PRIMJENA SPORAZUMA

Vašington i Teheran usaglasili su konačni tekst memoranduma o razumijevanju, a njegovo zvanično potpisivanje očekuje se 19. juna u Švajcarskoj. Donald Tramp demantovao navode o američkoj finansijskoj pomoći Iranu.

Američko-iranski memorandum o razumijevanju još nije objavljen zbog tehničkih detalja koje je potrebno dodatno usaglasiti, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

“Postoje određeni tehnički detalji koje treba razraditi, ne u vezi sa samim tekstom memoranduma, već sa njegovom primjenom”, rekao je Vens.

On je istakao da su Katar i Pakistan imali značajnu ulogu u posredovanju tokom pregovora koji su doveli do postizanja sporazuma.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju.

Prema najavama, dokument bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna, nakon što su ga dvije strane digitalno potpisale u nedjelju.

Tramp je u međuvremenu odbacio medijske navode da će Vašington isplatiti Teheranu 300 miliona dolara u okviru planiranog investicionog fonda za Iran.

“Priča da Sjedinjene Države plaćaju Iranu 300 miliona dolara je lažna vijest”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Ranije je list Financial Times objavio da se razmatra formiranje investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, kojem bi Iran mogao pristupiti ukoliko ispuni obaveze predviđene sporazumom sa Sjedinjenim Državama.

Istovremeno, agencija Rojters prenijela je, pozivajući se na izvore iz zapadnih kompanija za pomorsku bezbjednost, da bi čišćenje Ormuskog moreuza od mina moglo trajati između 40 i 50 dana kako bi se osigurala bezbjedna plovidba.

Prema navodima izvora, tek nakon završetka operacije osiguravajuće kuće, brodarski operateri i naftne kompanije smatraće plovni put dovoljno bezbjednim za normalan saobraćaj.

Operacija će, kako se navodi, trajati sedmicama i uključivaće upotrebu konvencionalnih minolovaca i naprednih podvodnih dronova.

Vašington i Teheran postigli su sporazum za koji se očekuje da će biti formalizovan u Ženevi 19. juna.

Garibabadi je izjavio da će tokom 60-dnevnog prekida vatre dvije strane razgovarati o iranskom nuklearnom programu, dok bi Sjedinjene Države od 15. juna trebalo da ukinu blokadu iranskih luka i obale.

Prema postignutom dogovoru, vojne operacije na svim frontovima, uključujući Liban, trebalo bi da budu odmah i trajno obustavljene.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA FINANSIRALA 40 LABORATORIJA za biološko ratovanje U UKRAJINI! Stiglo priznanje iz Bijele kuće, ali to nije sve

Kancelarija direktorke Nacionalne obavještajne službe SAD (ODNI) objavila je šokantne podatke da su Sjedinjene Države kroz godine finansirale više od 120 bioloških laboratorija u preko 30 zemalja svijeta, uključujući i Ukrajinu gdje ih je bilo više od 40. U zvaničnom saopštenju se navodi da su se mnoge od tih laboratorija bavile istraživanjima opasnih i veoma zaraznih patogena.

Opasni eksperimenti sa minimalnim nadzorom
Objava Tulsi Gabard, direktorke službe koja je u maju podnijela ostavku, zasniva se na nedavno deklasifikovanim dokumentima, a ova otkrića su već podstakla značajnu promjenu politike administracije predsjednika Donalda Trampa.

U saopštenju ODNI-ja se navodi da su se mnoge od tih laboratorija bavile istraživanjima opasnih i vrlo zaraznih patogena, uključujući i takozvana istraživanja „povećanja funkcije“ (Gain-of-Function), i to uz minimalan nadzor.

„ODNI će nastaviti blisko da sarađuje sa partnerima širom vlade kako bi utvrdio gdje se te laboratorije nalaze, koje patogene sadrže te kako bi se okončala opasna istraživanja povećanja funkcije koja prijete zdravlju i dobrobiti američkog naroda i ljudi širom svijeta“, izjavila je Gabard, prenosi NDTV.

Smrtonosni patogeni iz sovjetskog programa
Deklasifikovani dokumenti navodno pokazuju da je više od 40 laboratorija u Ukrajini radilo sa patogenima iz bivšeg sovjetskog programa biološkog ratovanja. Te laboratorije su, prema navodima iz izvještaja, istraživale posebno opasne patogene (EDP), uključujući:

Antraks

Ebolu

MERS

SARS

Kugu

„Lagali su američki narod“
Gabard je oštro kritikovala prethodne administracije i zdravstvene zvaničnike, optuživši ih da su svjesno dovodili javnost u zabludu o postojanju laboratorija koje podržavaju SAD.

„Uprkos očiglednom potencijalu za katastrofalne globalne posljedice koje istraživanja opasnih patogena u biološkim laboratorijama mogu imati, političari, takozvani zdravstveni stručnjaci poput dr Faučija te pojedinci unutar tima za nacionalnu bezbjednost administracije Džoa Bajdena lagali su američkom narodu o postojanju bioloških laboratorija koje su finansirale i podržavale Sjedinjene Države, te su prijetili onima koji su pokušavali da otkriju istinu“, rekla je Gabard.

Tramp presjekao: Hitno ukidanje finansiranja
U izvještaju se kao specifičan primjer navodi Dijagnostički laboratorij u Hersonu, koji je dobio 1.728.822 američka dolara, iako je njegova dozvola za rad sa određenim patogenima i dalje bila označena kao „u postupku“.

Kao direktan odgovor na ova saznanja, Donald Tramp je službeno ukinuo savezno finansiranje istraživanja „povećanja funkcije“ u cijelom svijetu.

Nova direktorka Nacionalne obavještajne službe izdala je i službenu direktivu obavještajnoj zajednici da prioritetno prikuplja podatke o ovim inostranim objektima. U saopštenju se zaključuje da pojačani nadzor već otkriva detalje o kliničkim ispitivanjima koja se sprovode na tim lokacijama, a za koja Gabard tvrdi da izazivaju „značajne etičke, finansijske i bezbjednosne zabrinutosti“.
Dnevnik.hr

Nastavi čitati

Svijet

BEN GVIR! “Trampov sporazum nas ne obavezuje, IZRAEL NIJE POTPISNIK”

Izraelski ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir izjavio je danas da sporazum američkog predsjednika Donalda Trampa sa Iranom ne obavezuje Izrael zbog toga što, kako je naveo, nije podređen Sjedinjenim Američkim Državama

– Mi smo nezavisna i suverena zemlja -naveo je Ben Gvir, prenio je Tajms of Izrael.
On je istakao da Izrael nije potpisnik sporazuma SAD i Irana, kao i da taj dokument ne štiti izraelsku bezbjednost.

– Ne smijemo da se povučemo ni sa jedne teritorije (u Libanu) koju su naši borci osvojili – poručio je Ben Gvir.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif saopštio je sinoć da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum i da su obe strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban.

On je rekao da će sporazum biti potpisan 19. juna u Ženevi, a mediji navode da će nakon tog biti objavljen tekst sporazuma.

Nastavi čitati

Aktuelno