Republici Srpskoj, prema procjenama, nedostaje između 7.000 i 8.000 kvalifikovanih radnika svih profila, ali mladi ne pokazuju interesovanje za ova dobro plaćena zanimanja, zbog čega se traže modeli uvoza radne snage, rekao je sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Srpske Mile Petrović.

Petrović je naglasio da se privredna društva u Republici Srpskoj susreću sa nedostatkom tesara, armirača, zidara, keramičara, rigipsera, rukovalaca građevinskim mašinama, ali i visokoobrazovanog kadra u ovoj oblasti.

“Konstantan je nedostatak ovih zanimanja i, nažalost, ne očekujem da ćemo ih iz domaćih resursa moći nadoknaditi. Imamo određeni broj radnika koji su na zalasku karijere, onih koji svoje poslove obavljaju adekvatno. Određen broj radnika je otišao na inostrana tržišta, ali nisu rijetki koji se u posljednje vrijeme vraćaju u Republiku Srpsku“, rekao je Petrović.

On je naveo da se u Republici Srpskoj traže određeni modeli uvoza radne snage, dodajući da je to neminovno i neophodno.

“Važno je da se u već postojeća privredna društva koja posluju na teritoriji Republike Srpske i imaju domaće zaposlene radnike, na osnovu određenih procedura, dovedu strani radnici“, rekao je Petrović.

Petrović smatra da je zbog svega što se dešava u svijetu neophodno da se bezbjednosne provjere tih radnika obavljaju mnogo ozbiljnije i da se tome posveti više pažnje, a da se procedure za dolazak pojednostave.

Prema njegovim riječima, problem je što mlade ne zanimaju ovakvi poslovi, iako su veoma dobro plaćeni.

“Preduzeća u Republici Srpskoj i te kako ulažu u radnu snagu, pa imamo slučajeve da na gradilišta dolaze ljudi koji se nikada nisu susretali sa ovim poslovima i oni bolji radnici troše svoje vrijeme kako bi osposobili stručnu i kvalitetnu radnu snagu“, rekao je Petrović i naglasio i da se zarade u sektoru građevinarstva konstantno povećavaju.

Petrović je naveo da obrazovni sistem u Republici Srpskoj u određenoj mjeri prati potrebe tržišta, međutim, nema zainteresovanog kadra da se bavi zanatima, prenosi Glas Srpske.

Za određene serije šest modela Škode u Srbiji predviđen je opoziv kako bi se sprečili rizici od povreda, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.

U pitanju su modeli City Go, Fabia, Rapid, Yeti, Octavia i Superb proizvedeni u periodu od 01. 07. 2015. do 01. 07. 2016. godine.

Razlog za opoziv, kako navodi NEPRO, jeste greška u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka.

”Na obuhvaćenim vozilima došlo je do greške u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka, iz ograničenog perioda proizvodnje, usled čega postoji rizik od pucanja plastičnog dela vazdušnog jastuka, kada se aktivira, što može dovesti do povređivanja putnika”, navedeno je na sajtu.

Opozivom broj “69PB” predviđena je zamena vozačevog vazdušnog jastuka.

Na sajtu Škode ovde vlasnici vozila, prema VIN broju (broj šasije vozila), mogu proveriti da li je njihovo vozilo obuhvaćeno ovim opozivom.

Izvoz električne energije je u prvih šest mjeseci ove godine drastično pao, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Da je katastrofalna situacija u elektroenergetskom sektoru u BiH, pokazuje činjenica da je uvoz električne energije za godinu dana porastao za 266 miliona KM.

Tako je u prvih šest mjeseci prošle godine uvoz struje, prema podacima Agencije, iznosio 78,75 miliona KM, dok je u šest mjeseci ove godine iznosio oko 344 miliona KM.

Ovi podaci pokazuju da je, pored uvoza, i izvoz struje veći.

U šest mjeseci ove godine izvoz struje je iznosio 439,42 miliona KM, dok je u istom periodu 2024. godine bio 289,3 miliona KM.

Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, naveo je da je u posljednjih 19 mjeseci samo jedan mjesec, i to mart 2025. godine bio iznad plana što se tiče hidrologije, dok su ostali bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

“Preduzeće je sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna. ‘Elektroprivreda Srpske’ u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu. Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović prije nekoliko dana.

Prema njegovim riječima, u periodu novembar – februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona, što je napravilo ogromne gubitke, morali su da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

“Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da je pitanje rudnika u Federaciji BiH problem za koji je sistemsko rješenje teško naći.

“Zenica se ne zatvara zbog provođenja projekta pravedne tranzicije. Rudnik je sam izradio elaborat i kazao da više nemaju dovoljno ni količina, ni kvaliteta uglja i praktično se krenulo u zatvaranje – ono što je u tom trenutku bilo jedino i moguće. Veliki problem sa rudnicima traje još od 2009. godine”, naglasio je Buljubašić.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević, kaže za “Nezavisne novine” da ne bi trebalo doći do daljeg rasta cijena električne energije s obzirom na to da se ide prema izbornoj godini.

“Neće uticati drugi faktori na poskupljenje, već izbori, i teško je očekivati da uopšte dođe do poskupljenja električne energije. Što se tiče samog uvoza, ovo je naša realnost i svakodnevica. Faktori koji su doveli do toga jesu da su dvije termoelektrane u Republici Srpskoj bile pod remontom. Kada je u pitanju “Elektroprivreda BiH”, znamo da je hidrologija loša, problem je sa rudnicima koji ne mogu isporučiti dovoljne količine uglja”, naveo je Bečarević.