Connect with us

Svijet

LOŠA VREMENA SU STIGLA! Mnogi gradovi u Njemačkoj bankrotirali

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispunite svoje obaveze.

Loša vremena su stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika. Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavi stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 evra poreskih prihoda.

„Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj“, radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 evra građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 evra, dodjeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

„Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu“, kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma. „To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno.“

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

Inače, u federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodijeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna. Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi evra. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energane. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

„Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića“, objašnjava Špigler. Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi evra. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde evra.

Pravedna raspodjela: obaveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodjelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne dijelove – svako po trećinu. Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine. „Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti“, kaže Špigler.

Obaveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća.“

Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste. „Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda“, upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži“.

Nedostaje skoro 220 milijardi evra

Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi evra, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.

„Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti“, kaže Špigler. Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi evra kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.

Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi evra) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi evra). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi evra).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grijanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.

„To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa“, objašnjava Špigler. „Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju.“

Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?

Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna. „Moramo da pomognemo komunama“, rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispunite „zakonske obaveze koje im namećemo“. Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina, prewnosi Deutsche Welle.

Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi evra, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama. „To nije zanemarljivo.“

S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. „To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak.“

Related Topics:

Svijet

SKANDAL TRESE VOJNI VRH SAD! General pod istragom zbog odavanja strogo povjerljivih informacija, oglasio se i Tramp

Pentagon je pokrenuo istragu protiv jednog od visokih oficira američke vojske nakon što ga je ministar odbrane Pit Hegset smijenio sa važne funkcije u vojnom vrhu.

General-potpukovnik Bret Silvija sumnjiči se da je novinarima odavao povjerljive informacije o ratu u Iranu i sukobu Rusije i Ukrajine.

Kako piše agencija Asošijeted pres, Hegset je Silviju smijenio sa mjesta direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom štabu američkih oružanih snaga, prenosi Avaz.

Pentagon je nakon objavljivanja vijesti o smjeni saopštio da je general pod istragom zbog sumnje da je novinarima dostavljao povjerljive podatke o ratu u Iranu, sukobu Rusije i Ukrajine i drugim temama.

Pentagon tvrdi da nije prošao tri poligrafa

U izjavi neimenovanog zvaničnika Pentagona navedeno je i da Silvija nije prošao tri poligrafska testiranja koja su se odnosila na sumnje o odavanju povjerljivih informacija.

Glavni portparol Pentagona Šon Parnel objavio je da je Ministarstvo odbrane preduzelo kadrovske mjere radi zaštite osjetljivih informacija, a slučaj je proslijeđen Ministarstvu pravde SAD radi mogućeg daljeg postupanja.

Silvija se nije odmah oglasio povodom optužbi, navodi AP.

Tramp generala oslovio u ženskom rodu

O smjeni su novinari pitali i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio:

– Ona će imati velikih problema.

AP navodi da je Tramp pritom generala pogrešno oslovio u ženskom rodu.

– Veoma ozbiljno tragamo za onima koji odaju informacije – dodao je američki predsjednik.

Ekskluzivne vesti

Jedna od ključnih funkcija u vojnom vrhu

Na čelu uprave J5, Silvija je bio zadužen za razvoj i koordinaciju vojnih planova i strategija za najviše vojno rukovodstvo, uključujući predsjednika SAD i ministra odbrane.

Prije dolaska u Združeni štab, komandovao je 101. vazdušno-desantnom divizijom američke vojske u Fort Kembelu, do maja 2025. godine.

Njegova smjena uslijedila je u trenutku kada Tramp razmatra mogućnost novih udara na Iran nakon predstojećih izbora za Kongres. Zvaničnik Pentagona, međutim, naglasio je da Silvija nije bio glavni planer operacija u Iranu, za koje je nadležna Centralna komanda američke vojske.

Hegset nastavlja kadrovske promjene

Smjena Silvije najnovija je u nizu odlazaka visokih vojnih zvaničnika tokom Hegsetovog mandata.

Pentagon je prethodno uveo i ograničenja za pristup novinara, uključujući obavezu da se kreću u pratnji unutar kompleksa Ministarstva odbrane.

Združeni štab je, u međuvremenu, povukao ranije saopštenje u kojem je Silviji i njegovoj porodici zahvalio na 32 godine službe, uz obrazloženje da ono nije u potpunosti odražavalo okolnosti njegovog odlaska.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Aktuelno