Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će lijevi pokret Antifa biti proglašen za „veliku terorističku organizaciju“.

Ovu odluku Tramp je saopštio na svojoj mreži Truth Social, u ranim jutarnjim satima po britanskom vremenu, gdje se predsjednik SAD trenutno nalazi.

„Zadovoljstvo mi je da obavijestim naše mnogobrojne patriote u SAD da proglašavam Antifu, bolesnu, opasnu, radikalno lijevu katastrofu, za veliku terorističku organizaciju. Takođe ću snažno preporučiti da se svi koji finansiraju Antifu detaljno ispitaju u skladu sa najvišim pravnim standardima i praksama. Hvala na pažnji!“, napisao je Tramp.

Nejasan mehanizam i struktura pokreta

Nije odmah bilo jasno kojim pravnim mehanizmom Tramp planira da sprovede ovu odluku, s obzirom na to da Antifa nema centralizovanu strukturu ni formalno rukovodstvo. Zbog toga ostaje nejasno ko bi tačno mogao biti meta zvanične oznake.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da je ovo samo jedna u nizu mjera koje će predsjednik preduzeti protiv „lijevih organizacija koje podstiču političko nasilje“.

Povezano s ubistvom konzervativnog aktiviste

Tramp, koji se trenutno nalazi u inostranstvu u okviru zvanične državne posjete, ranije ove sedmice je nagovijestio ovakav potez tokom obraćanja iz Ovalnog kabineta, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.

Smrt Kirka izazvala je talas reakcija u američkoj politici. Zvaničnici Trampove administracije poručili su da će se sada usmjeriti na, kako tvrde, „koordinisane napore ljevice da podstiče nasilje“. Ovaj pristup naišao je na kritike demokrata, koji tvrde da Tramp time stvara izgovor za gušenje opozicionih stavova.

Pravna dilema

Tokom prvog mandata, Tramp je takođe obećavao da će Antifu označiti kao terorističku organizaciju. Tadašnji državni tužilac Vilijam Bar ocijenio je aktivnosti Antife kao „domaći terorizam“. Međutim, problem leži u tome što je Antifa pokret bez formalne organizacije – prije društveni fenomen nego klasična grupa.

Američki zakon jasno reguliše zabranu podrške stranim terorističkim organizacijama, ali ne postoji ekvivalent za domaće pokrete. Zato je neizvjesno kakve će praktične posljedice imati ova Trampova odluka.

Šta je zapravo Antifa?

Sam termin „Antifa“ odnosi se na širok spektar ljudi sa izrazito lijevim političkim uvjerenjima, često radikalnijim od Demokratske partije. Pokret nema vođstvo ni centralu, iako određene lokalne grupe u pojedinim državama SAD redovno održavaju sastanke i aktivnosti.

Najava daljih mjera protiv ljevice

Pored proglašavanja Antife terorističkom organizacijom, Tramp je ove sedmice najavio i mogućnost ukidanja poreskih olakšica liberalnim neprofitnim organizacijama. Njegova administracija razmatra i krivične prijave protiv pojedinaca i grupa za koje tvrdi da finansiraju ljevičarske agitacije.

„Antifa je užasna. Ima i drugih grupa. Imamo radikalne organizacije koje su se izvukle s ubistvima“, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu, ne iznijevši pritom nikakve dokaze.

On je dodao da razgovara sa državnom tužiteljkom Pam Bondi o mogućnosti pokretanja RICO procesa (zakon o borbi protiv organizovanog kriminala) protiv ljevičarskih grupa.

„Zatražio sam od Pam da razmotri RICO optužnice. Ti ljudi bi trebalo da završe u zatvoru, jer ono što rade ovoj zemlji je zaista subverzivno“, zaključio je predsjednik Tramp.

Od 1. decembra 2025. u Njemačkoj će, u okviru petogodišnje probne faze, biti dozvoljeno daljinsko upravljanje vozilima u javnom saobraćaju.

Riječ je o vozilima koja se ne voze autonomno, već ih na daljinu upravlja osoba iz posebnog centra, a da se ne nalazi u samom vozilu.

Njemačko Ministarstvo saobraćaja usvojilo je novu Uredbu o daljinskom upravljanju vozila u drumskom saobraćaju (Straßenverkehr-Fernlenk-Verordnung – StVFernLV), čime je prvi put stvoren pravni okvir za ovakvu vrstu vožnje. Cilj je podržati inovacije u mobilnosti, a da se pri tome ne zanemari bezbjednost.

Moguće primjene:
Korištenje vozila i robotaksiji: Vozila se nakon upotrebe mogu sama premjestiti do sljedećeg korisnika.

Autonomna vozila: Ako naiđu na komplikovanu situaciju, upravljanje može preuzeti operater na daljinu.

Seoska područja i noćni saobraćaj: Robotaksiji bez vozača mogu pružiti usluge tamo gdje je prevoz slabije razvijen.

Lokalni javni prevoz: Opštine mogu uvesti daljinski upravljana vozila kao dopunu postojećim linijama.

Logistika: Daljinsko upravljanje može poboljšati efikasnost prevoza robe.

Bezbjednosne mjere i ograničenja:
Nova uredba predviđa stroge bezbjednosne uslove kako bi se spriječili rizici:
Maksimalna brzina: 80 km/h.

U slučaju pada kvaliteta veze, vozilo mora automatski smanjiti brzinu, a u slučaju prekida veze – zaustaviti se na siguran način.

Dozvoljeni su samo centri za upravljanje sa više komunikacionih veza, snažnim IT bezbjednosnim sistemima i dobro obučenim operaterima, koji su pod stalnim nadzorom.

Do sada nisu zabilježene teže nesreće sa ovakvim vozilima na javnim putevima.

Uticaj na druge učesnike u saobraćaju
Teleoperisana vozila donose nove izazove, kao što su:
kašnjenja u prenosu signala

potencijalni gubitak mrežne veze

ograničen uvid operatera u situaciju na putu

rizik od sajber napada

Međutim, uredba ove rizike tretira ozbiljno i predviđa rješenja kroz tehničke mjere i protokole. Ukupno gledano, opasnost za ostale učesnike u saobraćaju nije veća nego kod klasične vožnje, pod uslovom da se svi bezbjednosni zahtjevi poštuju.

Nova njemačka regulativa otvara vrata za novu eru mobilnosti, u kojoj se daljinsko upravljanje vozilima koristi za veću efikasnost, fleksibilnost i sigurnost, posebno u urbanim sredinama, logistici i javnom prevozu – uz jasno definisane tehničke i bezbjednosne standard, prenosi Fenix-magazin.

Američka delegacija istražuje rudnike titanijuma, cirkonijuma i hafnijuma u centralnoj Ukrajini kako bi pokrenula prve projekte u okviru novog sporazuma o mineralima između Kijeva i Vašingtona.

Predstavnici Američke korporacije za međunarodni razvoj (DFC) zajedno sa ukrajinskim ministrom ekonomije, životne sredine i poljoprivrede Oleksijem Soboljevim posjetili su Birzulivski rudarsko-prerađivački kombinat i nalazište Likarivske u Kirovogradskoj oblasti.

Obje lokacije pripadaju ukrajinskom proizvođaču titanijuma Velta, koji već više od 14 godina eksploatiše rudu titanijuma u regionu.

Velta planira da pored titanijuma proizvodi i cirkonijum i hafnijum – metale koji se koriste u nuklearnoj industriji – dok bi sa istog nalazišta trebalo da se dobijaju i građevinski materijali, poput gline i pijeska, prenosi “Kyiv independent”.

“Naša sposobnost da ponudimo alternativni izvor kritičnih sirovina van Kine važna je za američke partnere, dok će naši dodatni proizvodi biti ključni za obnovu Ukrajine”, izjavio je direktor kompanije Andrij Brodski.

Titanijum je jedan od 34 kritična materijala sa liste Evropske unije i ima široku primjenu u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i tehnološkoj industriji.

Vrijednost tržišta ovog metala procjenjuje se na više od 53 milijarde dolara do 2034. godine, a globalna potražnja raste nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi.

Prije rata, Rusija je pokrivala gotovo trećinu američkih potreba za titanijumskim poluproizvodima, dok je sada Vašington u potrazi za novim izvorima snabdijevanja.

Sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila, daje Sjedinjenim Američkim Državama poseban pristup investicionim projektima u Ukrajini, od prirodnih resursa do prateće infrastrukture i odbrambenih programa, prenosi “b92”.