Connect with us

Svijet

LOŠE VIJESTI ZA EVROPU! Njemačka tone u recesiju

Ekonomija Evrozone će ove i iduće godine rasti sporije nego što se dosad očekivalo, objavila je Evropska komisija (EK).
Do toga će doći jer potražnja potrošača trpi zbog visoke inflacije, a najveća privreda EU, Njemačka, zapašće u recesiju.

U svojim prelaznim prognozama za bruto domaći proizvod (BDP) i inflaciju za pet najvećih privreda Evrozone, EK je rekla da će BDP Evrozone porasti 0,8 odsto u 2023. i 1,3 odsto u 2024., u poređenju sa majskom prognozom od 1,1 odsto i 1,6 odsto, odnosno.

Slabost domaće potražnje, a posebno potrošnje, pokazuje da visoke i još uvek povećane potrošačke cijene većine dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljećnoj prognozi, objavila je EK.

I to uprkos padu cijena energenata i snažnom tržištu rada koje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti, kontinuiranom rastu zaposlenosti i rastu plata, stoji u saopštenju.

EK je prognozirala inflaciju u Evrozoni od 5,6 odsto u 2023. i 2,9 odsto u 2024., što je znatno iznad cilja Evropske centralne banke od dva posto. Inflacija bi ove godine trebalo da bude niža od majske prognoze od 5,8 odsto, ali viša u 2024. od prethodno prognoziranih 2,8 odsto.

Najveća evropska ekonomija, Njemačka, ove godine će zabilježiti privredni pad od 0,4 odsto, predviđa EK, revidirajući naniže prognozu rasta iz maja od 0,2 posto. Njemački rast za iduću godinu revidiran je s 1,4 na 1,1 odsto.

Italija i Holandija takođe će rasti sporije ove godine, objavila je EK, prognoziravši rast BDP-a od 0,9 odsto, odnosno 0,5 odsto, što je pad od ranijih procena od 1,2 odsto, odnosno 1,8 odsto.

Međutim, Francuska i Španija će 2023. rasti brže nego što se ranije očekivalo, rekla je EK, predviđajući rast od 1,0 i 2,2 odsto umjesto prethodno očekivanih 0,7 odsto i 1,9 odsto.

Svijet

MIROVNI PREGOVORI U ŽENEVI OBORILI BERZE: Dionice evropskih proizvođača oružja pale i do 5,5 odsto

Dionice najvećih evropskih kompanija u odbrambenoj industriji pale su u ponedjeljak, produžujući gubitke, nakon što su se pojavile informacije o postignutom napretku u mirovnim predlozima za okončanje rata u Ukrajini.

Indeks evropskih kompanija u sektoru avijacije i odbrane (Stoxx Europe Aerospace and Defense) preliminarno je zatvorio sesiju sa padom od 2,2 odsto, nakon što je u petak takođe zabilježio pad od preko 3,4 odsto, pokazuju podaci LSEG-a. Vrijednost indeksa pala je na najniži nivo od jula.

Gubici ključnih proizvođača oružja
Pad je snažno pogodio najveće aktere u vojnoj industriji. Njemački Rheinmetall, Hensoldt i Renk zabilježili su pad od preko 4 odsto, nalazeći se pri dnu panevropskog indeksa Stoxx 600. Švedska kompanija Saab pala je za 5,5 odsto.

Istovremeno, evropske referentne cijene prirodnog gasa pale su ispod 30 evra po megavat-satu (34,59 dolara), dostižući najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci, prenosi CNBC.

Kontekst pregovora i neslaganja oko uslova
Pad dionica uslijedio je nakon što su SAD u nedjelju saopštile da je ostvaren napredak u mirovnim razgovorima, uprkos tome što nije postignut dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. SAD i Ukrajina su u zajedničkom saopštenju razgovore ocijenile kao “veoma produktivne”.

Međutim, Evropska unija je izložila svoje ključne uslove za održiv mir, naglašavajući da granice ne smiju biti mijenjane silom i da ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage. Ovi uslovi dovode u pitanje navodne prijedloge iz široko procurelog američkog nacrta plana za mir.

Prema tom nacrtu, koji je dobio i Associated Press, Vašington je navodno predložio da Kijev preda teritorije (uključujući Krim, Lugansk i Donjeck) i da se obaveže da nikada neće pristupiti NATO-u, dok bi veličina Oružanih snaga Ukrajine bila ograničena na 600.000 ljudi.

Analitičari: Pad je preuveličan
Analitičari su izrazili određeno iznenađenje reakcijom tržišta.

Loredana Muharemi, analitičar kapitala u “Morningstaru”, izjavila je da je “reakcija tržišta na potencijalne mirovne sporazume do sada bila preuveličana”.

“Čak i ako se postigne dogovor, sektor ne bi trebalo da doživi tržišni šok, jer su evropske odbrambene procjene podržane strukturnim povećanjem odbrambenih budžeta širom Evrope, a ne kratkoročnim prihodima iz Ukrajine”, objasnila je Muharremi.

Ben Gateridž, strateg za uvide na tržištu u Invesco-u, složio se da “strukturna priča” za kupovinu odbrambenih dionica i dalje važi, jer su sfere uticaja “sve napetije”.

“Kratkoročno, geopolitički izgledi djeluju malo ohrabrujuće, ali za srednji i dugi rok i dalje izgledaju neizvjesno”, zaključio je on.

Nastavi čitati

Svijet

Bankomati u Bugarskoj se gase za Novu godinu, EVO ŠTA JE RAZLOG

Bankomati u Bugarskoj biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na evro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka, Džejms Jolovski.

Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti moguće, piše portal “Novinite”.

Tokom tranzicije, bankomati će izdavati novčanice u evrima, dok će depoziti u levima biti prihvaćeni u posebnim kasetama – sistem osmišljen kako bi se izbJegli problemi koji su se javili u nekim drugim zemljama, poput Hrvatske.

Građani se pozivaju da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu prihvatati lijeve tokom januara 2026. Banke će besplatno zamjenjivati leve do kraja juna 2026. godine, po fiksnom kursu konverzije, piše “Kamatica”.

Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u evre bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaju važeće.

Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema. Banke se za prelazak pripremaju još od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi promjena protekla bez problema.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NIJE ODUŠEVLJEN PREGOVORIMA “Mir u Ukrajini ne može preko noći”

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ove sedmice ne očekuje nikakav pomak u pregovorima o ukrajinskom rješenju.

“Ovo je težak proces”, rekao je Merc nakon neformalnog samita EU o Ukrajini u Angoli.

Prema njegovim riječima, mir u Ukrajini se ne može uspostaviti preko noći, a sljedeći korak bi trebao da bude uključivanje Rusije u pregovore, prenosi DPA.

“Početni mirovni plan SAD od 28 tačaka ozbiljno je modifikovan tokom pregovora u Ženevi i sada se dogovara novi dokument. Jedinstveni smo u želji da što prije postignemo mir u Ukrajini i želimo bezbjednost za Evropu”, istakao je Merc.

On je ukazao da mirovni plan za Ukrajinu ne može biti usvojen bez saglasnosti Evropljana o pitanjima koja ih zanimaju.

“EU vjeruje da Kijevu trebaju jake oružane snage i pouzdane bezbjednosne garancije”, rekao je Merc.

Nastavi čitati

Aktuelno