Connect with us

Svijet

LUIZIJANA PROTIV UKIDANJA ROPSTVA! U pet američkih država se glasalo o ukidanju, samo su oni bili protiv

U SAD su održani međuizbori za Kongres i Senat, a istovremeno su u mnogim saveznim državama organizovani i referendumi na kojima su se građani izjašnjavali o pitanjima poput zabrane abortusa, legalizacije marihuane i ukidanja ropstva.
Pažnju javnosti je privukla odluka većine birača u Luizijani da sporni dio ustava o prisilnom radu zatvorenika ostane na snazi.

Ropstvo je, tokom glasanja na međuizborima u SAD, zvanično ukinuto u Alabami, Vermontu, Oregonu i Tenesiju, dok glasači u Luizijani nisu odobrili da se stari zakon povuče.

Usvojeni amandmani se u najvećoj mjeri odnose na promjenu ili ukidanje dijelova ustava zbog načina na koji su napisani, jer su mogli da budu tumačeni na više načina.

Primjera radi, uprkos tome što je Vermont bio prva američka savezna država koja je ukinula ropstvo 1777. godine, u ustavu te države se navodi da nijedna punoljetna osoba ne smije da bude sluga ili rob drugima, osim ukoliko nije sama pristala na to ili ukoliko je na to obaveže zakon zbog naplate dugova ili plaćanja odštete, kazni ili drugih troškova. Izglasavanjem amandmana taj tekst se uklanja.

U Alabami je tekst ustava države izmijenjen i sada glasi: “Nijedan oblik ropstva neće postojati u ovoj državi i neće biti bilo kakvog prinudnog služenja”.

Birači u Oregonu su izglasali amandman kojim će biti uklonjeni svi izrazi kojima se pravi izuzetak od ropstva, dok su, čini se, najdirektniji bili u Tenesiju – amandmanom će ropstvo biti “zauvijek zabranjeno”.

Zašto je Luizijana protiv ukidanja ropstva
Pitanje koje je postavljeno biračima u Luizijani, a koji su se većinski izjasnili protiv, bilo je: “Podržavate li zabranu upotrebe prinudnog služenja, osim kada se primjenjuje na zakonito sprovođenje krivičnog zakona”.

Razlog zbog kojeg je, kako navodi Bi-Bi-Si, šest od deset birača u Luizijani glasalo protiv izglasavanja amandmana, jeste promjena stava onih koji su u početku podržavali ideju ukidanja ropstva.

Predlagači su, zbog procjene da bi pitanje moglo da se tumači na više načina, odustali od podrške i pozvali birače da se izjasne protiv.

Jedan od predlagača, Edmond Džordan, koji se zalagao za usvajanje, kako je rekao, shvatio je da bi nova mjera mogla nenamjerno da dopusti još veću rasprostranjenost ropstva, što je u suprotnosti sa idejom inicijative, kojom je predviđeno da se zabrani zlostavljanje zatvorenika.

Nadaju se i da će u budućnosti uspjeti da izmijene i 13. amandman Ustava SAD iz 1865. kojim je ropstvo ukinuto, ali je i tamo ostalo dvostruko tumačenje.

Sjedinjene Države imaju najveći broj stanovnika u zatvoru na svijetu – više od dva miliona, a prema istraživanjima 40 odsto njih su Afro-Amerikanci.

Oko 800.000 zatvorenika tokom odsluženja kazne radi za vrlo nisku zaradu ili bez naknade, prenosi Bi-Bi-Si. Na njihov rad se oslanjaju pojedine privredne grane u velikom broju država, zbog čega se dosad izbjegavalo ukidanje zastarjelih propisa koji se mogu dvosmisleno tumačiti.

Glasalo se i o zaštiti prava na abortus i legalizaciji marihuane
Građani SAD su glasali i o drugim pitanjima u saveznim državama u kojima žive. U medijima je najviše bilo propraćeno glasanje na referendumima o ustavom zaštićeno pravo na abortus.

U Mičigenu je za glasalo 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo 44,4 procenata. Glasanje u toj državi je, prema zakonu donijetom 1931. godine, zabranjeno obavljanje abortusa, a ovim referendumom, pravo na abortus biće zakonom zaštićeno.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju većinu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

O istom pitanju glasalo se i u Kentakiju, ali građani te savezne države nisu podržali da pravo na abortus bude zaštićeno ustavom.

U Arkanzasu, Merilendu, Misuriju, Sjevernoj i Južnoj Dakoti održani su referendumi o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe.

Legalizacija je izglasana u Misuriju – za je glasalo 53,1 odsto birača. U Merilendu je većina bila još ubjedljivija. Za legalizaciju glasalo je 65 odsto građana.

Protiv legalizacije glasali su birači u Arkanzasu i Sjevernoj i Južnoj Dakoti.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA NASTAVLJA DA TONE! Firme razmatraju otpuštanja u auto i metalskoj industriji

Sve više njemačkih kompanija razmatra otpuštanja, posebno u auto-industriji i metalskoj industriji, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za decembar.

Indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija na zapošljavanje je pao sa novembarskih 93,3 poena na 92,4 poena.

Firme su sve manje raspoložene da zaposle nove kadrove i raste udio onih koji planiraju da dijele otkaze, prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

Posebno teška situacija vlada u njemačkoj proizvodnji, konkretno u auto-industriji i metalskoj industriji, ali sektor trgovine se takođe suočava sa velikim problemima koji su pogodili i sektor usluga.

Turistička industrija Njemačke za sada i dalje otvara nova radna mjesta, dok u ugostiteljstvu planiraju otpuštanja.

Njemačka građevinska industrija je u krizi, ali za sada nema najava velikih otpuštanja. Kompanije u ovom sektoru pokušavaju da zadrže svoje postojeće radnike, objavljeno je na veb stranici IFO.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL NA OSTRVU! Britanska ministarka pod istragom zbog KORUPCIJE!

Britanska ministarka za rad Tulip Sidik pod istragom je zbog navoda da je njena porodica pronevjerila milijarde funti iz infrastrukturnih projekata u Bangladešu, objavio je “BBC”.

Sidik je optužena da je 2013. godine posredovala u dogovoru sa Rusijom oko cijene za izgradnju nuklearne elektrane “Rooppur” u Bangladešu.

Prema tvrdnjama političkog opozicionara Bobija Hadžaja, u okviru ovog dogovora cijena projekta je uvećana za milijardu funti, a 30 odsto tih sredstava navodno je preusmjereno na Sidik i druge članove njene porodice preko mreže banaka i inostranih firmi.

Istraga je dio šireg postupka koji vodi Bangladeški antikorupcijski komitet (ACC), a fokusira se na bivšu premijerku Bangladeša, Šeik Hasinu, Sidikinu tetku, koja je smijenjena sa vlasti u avgustu.

ACC istražuje i druge članove Hasinine porodice, uključujući Sidikinu majku, Šeik Rehanu Sidik, i bivše visoke zvaničnike iz Hasinine vlade.

Sidik je negirala optužbe o svojoj umješanosti, a premijer Velike Britanije, Kir Starmer, izrazio je povjerenje u njen rad, saopštivši da će ona nastaviti da obavlja svoju funkciju zaduženu za borbu protiv korupcije.

Ipak, Sidik je odlučila da se povuče iz svih političkih odluka koje se odnose na Bangladeš.

Hadžaj je optužio Sidik da je posredovala u organizovanju sastanaka između bangladeških zvaničnika i ruske vlade kako bi omogućila izgradnju nuklearne elektrane.

On tvrdi da je ukupno 3.9 milijardi funti nezakonito preusmjereno sa projekta, kroz mrežu međunarodnih bankarskih transfera i firmi.

Ovaj slučaj se pojavio u vrijeme kada je Šeik Hasina, koja je na čelu Bangladeša bila više od 20 godina, optužena za zločine protiv čovječnosti tokom nasilnih protesta u zemlji i protiv nje je izdat nalog za hapšenje, prenosi “Tanjug”.

Nastavi čitati

Svijet

SANKCIJE IM NIŠTA NE MOGU! Ruska ekonomija porasla za 8 ODSTO

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ruska privreda za dvije godine ostvarila rast za osam odsto i da je po tome prva među evropskim zemljama.

Putin je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da je američka privreda za to vrijeme rasla za pet do šest odsto, evrozona za jedan procenat, dok je Njemačka ostala na nuli.

“Kada je sve mirno, onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju, onda nas hvata strah”, rekao je Putin i dodao da je sve u ekonomiji.

On je istakao da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama. Sputnjik

Nastavi čitati

Aktuelno