Connect with us

Svijet

LUIZIJANA PROTIV UKIDANJA ROPSTVA! U pet američkih država se glasalo o ukidanju, samo su oni bili protiv

U SAD su održani međuizbori za Kongres i Senat, a istovremeno su u mnogim saveznim državama organizovani i referendumi na kojima su se građani izjašnjavali o pitanjima poput zabrane abortusa, legalizacije marihuane i ukidanja ropstva.
Pažnju javnosti je privukla odluka većine birača u Luizijani da sporni dio ustava o prisilnom radu zatvorenika ostane na snazi.

Ropstvo je, tokom glasanja na međuizborima u SAD, zvanično ukinuto u Alabami, Vermontu, Oregonu i Tenesiju, dok glasači u Luizijani nisu odobrili da se stari zakon povuče.

Usvojeni amandmani se u najvećoj mjeri odnose na promjenu ili ukidanje dijelova ustava zbog načina na koji su napisani, jer su mogli da budu tumačeni na više načina.

Primjera radi, uprkos tome što je Vermont bio prva američka savezna država koja je ukinula ropstvo 1777. godine, u ustavu te države se navodi da nijedna punoljetna osoba ne smije da bude sluga ili rob drugima, osim ukoliko nije sama pristala na to ili ukoliko je na to obaveže zakon zbog naplate dugova ili plaćanja odštete, kazni ili drugih troškova. Izglasavanjem amandmana taj tekst se uklanja.

U Alabami je tekst ustava države izmijenjen i sada glasi: “Nijedan oblik ropstva neće postojati u ovoj državi i neće biti bilo kakvog prinudnog služenja”.

Birači u Oregonu su izglasali amandman kojim će biti uklonjeni svi izrazi kojima se pravi izuzetak od ropstva, dok su, čini se, najdirektniji bili u Tenesiju – amandmanom će ropstvo biti “zauvijek zabranjeno”.

Zašto je Luizijana protiv ukidanja ropstva
Pitanje koje je postavljeno biračima u Luizijani, a koji su se većinski izjasnili protiv, bilo je: “Podržavate li zabranu upotrebe prinudnog služenja, osim kada se primjenjuje na zakonito sprovođenje krivičnog zakona”.

Razlog zbog kojeg je, kako navodi Bi-Bi-Si, šest od deset birača u Luizijani glasalo protiv izglasavanja amandmana, jeste promjena stava onih koji su u početku podržavali ideju ukidanja ropstva.

Predlagači su, zbog procjene da bi pitanje moglo da se tumači na više načina, odustali od podrške i pozvali birače da se izjasne protiv.

Jedan od predlagača, Edmond Džordan, koji se zalagao za usvajanje, kako je rekao, shvatio je da bi nova mjera mogla nenamjerno da dopusti još veću rasprostranjenost ropstva, što je u suprotnosti sa idejom inicijative, kojom je predviđeno da se zabrani zlostavljanje zatvorenika.

Nadaju se i da će u budućnosti uspjeti da izmijene i 13. amandman Ustava SAD iz 1865. kojim je ropstvo ukinuto, ali je i tamo ostalo dvostruko tumačenje.

Sjedinjene Države imaju najveći broj stanovnika u zatvoru na svijetu – više od dva miliona, a prema istraživanjima 40 odsto njih su Afro-Amerikanci.

Oko 800.000 zatvorenika tokom odsluženja kazne radi za vrlo nisku zaradu ili bez naknade, prenosi Bi-Bi-Si. Na njihov rad se oslanjaju pojedine privredne grane u velikom broju država, zbog čega se dosad izbjegavalo ukidanje zastarjelih propisa koji se mogu dvosmisleno tumačiti.

Glasalo se i o zaštiti prava na abortus i legalizaciji marihuane
Građani SAD su glasali i o drugim pitanjima u saveznim državama u kojima žive. U medijima je najviše bilo propraćeno glasanje na referendumima o ustavom zaštićeno pravo na abortus.

U Mičigenu je za glasalo 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo 44,4 procenata. Glasanje u toj državi je, prema zakonu donijetom 1931. godine, zabranjeno obavljanje abortusa, a ovim referendumom, pravo na abortus biće zakonom zaštićeno.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju većinu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

O istom pitanju glasalo se i u Kentakiju, ali građani te savezne države nisu podržali da pravo na abortus bude zaštićeno ustavom.

U Arkanzasu, Merilendu, Misuriju, Sjevernoj i Južnoj Dakoti održani su referendumi o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe.

Legalizacija je izglasana u Misuriju – za je glasalo 53,1 odsto birača. U Merilendu je većina bila još ubjedljivija. Za legalizaciju glasalo je 65 odsto građana.

Protiv legalizacije glasali su birači u Arkanzasu i Sjevernoj i Južnoj Dakoti.

Related Topics:

Svijet

TRAMP NAKON RAZGOVORA SA ZELENSKIM: Putin želi da nastavi da ubija ljude

Donald Tramp je opisao svoj razgovor sa Zelenskim kao “dobar”, a rekao je i neke stvari koje se nikako neće dopasti Vladimiru Putinu.

Američki predsjednik Donald Tramp i Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, razgovarali su telefonom u petak 4. jula, a američki predsjednik danas je otkrio detalje razgovora. Nakon razgovora se oglasio Zelenski koji je naveo da je Tramp “dobro obaviješten” o svemu na frontu, a sada je svoje mišljenje iznio i sam američki predsjednik, piše “Ukrinform“.

“Imali smo veoma dobar razgovor. Pričali smo o različitim stvarima i bio je to vrlo kvalitetan razgovor. Mislim da je bio vrlo strateški važan razgovor. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju Ukrajinu. Pomagali smo im i nastavićemo da pomažemo. Vrlo je teška situacija, vidjećemo šta će se dešavati“, rekao je Tramp predstavnicima medija u avionu.

Dodao je da su Ukrajini potrebni američki raketni sistemi. Ova izjava dolazi nakon što su SAD obustavile izvoz PVO projektila zbog problema sa zalihama.

“Nešto će im trebati, prilično su pogođeni. Izgleda da Vladimir Putin želi da ide do kraja i da nastavi da ubija ljude. To nije dobro. Nisam zadovoljan time“, pojasnio je Tramp detalje razgovora sa ruskim predsjednikom u četvrtak 3. jula.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKE SNAGE NAPALE RUSIJU: Pogođen vojni aerodrom (VIDEO)

Ukrajinske odbrambene snage tvrde da su izvele napad na aerodrom Borisoglebsk u Voronježkoj oblasti, koja je domaćin ruskim vojnim avionima Su-34, Su-35S i Su-30SM.

Prema informacijama koje je prenio Ukrinform, napad je danas izveden, a operaciju su izvele jedinice Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine, u saradnji s drugim komponentama Odbrambenih snaga.

Napad je imao za cilj smanjenje sposobnosti Rusije da izvodi vazdušne napade.

Prema prvim izvještajima, pogođeni su teretni brodovi koji su prevozili navođene bombe, kao i avion za obuku, dok je moguće da su oštećeni i drugi avioni na tom aerodromu.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da se rezultati napada još uvijek razjašnjavaju.

Ovaj napad dogodio se dan nakon što je, 4. jula, u Moskovskoj oblasti pogođena firma koja proizvodi dijelove za borbene bespilotne letjelice “šahed”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Aktuelno