Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Učenici koji u školskoj 2026/2027. godini upišu neko od 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj imaće pravo na mjesečnu stipendiju od 100 KM, kao i na plaćene troškove prevoza tokom trajanja nastavne godine.

Na listi deficitarnih zanimanja za narednu školsku godinu nalaze se:

* izvršilac radova na saobraćajnicama,
* armirač-betonirac,
* pekar,
* mesar,
* vozač motornih vozila,
* konobar,
* kuvar,
* električar-elektroinstalater,
* bravar-zavarivač,
* trgovac,
* CNC operater,
* mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike,
* rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama i kranovima,
* frizer,
* auto-električar,
* agroproizvođač,
* alatničar,
* stolar,
* auto-mehaničar,
* mehaničar grijne i rashladne tehnike.

Za školsku 2026/2027. godinu planiran je upis 944 učenika u ova zanimanja i devet struka, u 40 srednjih škola na području 29 jedinica lokalne samouprave.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za Mondo kažu, da su deficitarna zanimanja određena na osnovu prijedloga lokalnih zajednica i društvenih partnera, s ciljem podsticanja upisa učenika u zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali za koja učenici iskazuju najmanje interesovanja.

Nakon analize dostavljenih prijedloga, lista je definisana Pravilnikom o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola, pri čemu su zanimanja određena po školama i lokalnim zajednicama.

“Upisna politika u srednje škole kreira se u skladu sa potrebama tržišta rada i potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. U proces planiranja uključeni su srednje škole, jedinice lokalne samouprave, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Privredna komora Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika Republike Srpske”, rečeno je za Mondo iz Ministarstva prosvjete.

Na osnovu njihovih analiza i procjena definišu se upisne kvote i lista zanimanja za kojima postoji najveća potreba među poslodavcima.

“Podaci Ministarstva pokazuju da su u proteklih šest godina za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iz Budžeta Republike Srpske izdvojena oko 4,2 miliona KM. Od tog iznosa 2,8 miliona KM utrošeno je za stipendije, a 1,4 miliona KM za troškove prevoza”, kažu u ovom ministarstvu.

U tom periodu, kako navode, stipendirano je više od 3.500 učenika.

“Analize Ministarstva pokazuju da najveći nedostatak radne snage postoji u oblastima ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala, te elektrotehnike. Posebno su tražena zanimanja kuvar, konobar, bravar-zavarivač i električar-elektroinstalater, što potvrđuje da je program usmjeren na kadrove za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada”, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Upis učenika u prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj za školsku 2026/2027. godinu počeo je juče, a planirano je da bude upisano ukupno 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.

(Mondo)

Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.

U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.

Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.

Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.

– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti

Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.

– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.

Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.

Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

facebook
x twitter
viber