Connect with us

Društvo

MAJKA HRABROST ODBILA HEMOTERAPIJU da bi na svijet donijela Nikolu! DANAS BI BILA PONOSNA NA SVOG ANĐELA (FOTO)

U životu je najvažnija posljednja, kaže naš narod, tvrdeći tako da upravo posljednje učinjeno djelo čovjeka može da uzdigne ili da izbriše sve ono što je do svog ovozemaljskog kraja činio. Sudeći po toj izreci, podvig Jelene Trikić, iz Drvara, iznad je svakog vremena. Nemjerljiv. Neuporediv.

Prije 10 godina imala je 32. Uprkos teškom obliku tumora na mozgu, sa kojim se borila od 2007, odlučila je da rodi i zbog trudnoće odbila je da prima hemoterapiju i citostatike. Ni u kom slučaju nije htjela da prekine trudnoću koja joj je pogoršala zdravstveno stanje.

Umjesto lečenja, odlučila je da iznese trudnoću do kraja. Da podari novi život u mesecima kada se njen gasio. Mjenjala je svoj za život svoje bebe. Iako su ljekari bili u čudu što uopšte pored tako teške bolesti može uspešno da nosi trudnoću, neka viša sila bila je uz Jelenu.

Prije 10 godina, 9. oktobra, u Banjaluci je na svijet donijela dječaka – Nikolu. Iako rođen sa svega 1.970 grama, bio je zdrava i napredna beba. Jelenina slika iz porodilišta dok drži Nikolu na grudima, njen spokoj i ponos koji su odisali sa te fotografije, rasplakali su i one sa najtvrđim srcem. Radosna vijest da se Majka Hrabrost porodila osvanula je u svim medijima. Ali, uprkos Jeleninoj volji za životom i nadljudskim naporima doktora, 40 dana posle porođaja njeno plemenito, veliko srce, prestalo je da kuca.

Foto: Arhiva/Novosti

Minulog 9. oktobra, maleni Nikola je napunio deset godina. Živi u Prijedoru sa ocem.

Ide u peti razred i odličan je učenik. Trenira karate, ima crveni pojas. Kao svi vršnjaci voli da igra igrice i „čačka“ po računaru.

– Živimo i ne zaboravljamo – kaže za „Novosti“ Jelenin suprug Goran Dunović. – Nikola i ja redovno odlazimo u Drvar kod njegovih babe Milkice i dede Vladimira Trikića.

Obilazimo Jelenin grob. Upalimo svijeće. Pomolimo se. Poljubimo Jeleninu sliku. Njena smrt je obilježila naše živote. Ona je vječni beleg na našoj duši. Nikoli o Jeleni pričaju i baba i deda i on sve o majci uvek pažljivo sluša.

Foto: Privatna arhiva

I danas, deceniju poslije Jeleninog preranog odlaska, Goran kaže da bi i sada podržao njenu odluku da iznese trudnoću i rodi.

– Mnogo mi je teško kada se prisjećam tih dana pre deset godina. Mada, sad mi je sve mnogo „čistije“ i jasnije – nastavlja Goran.

– Kao da sam tek sad došao sebi i kao da tek sad mogu trezvenije da gledam na Jeleninu smrt. Posle svih ovih godina postao sam svjestan koliko je to sve bilo strašno, mnogo strašnije nego što se meni u tim danima činilo. U nekim momentima, prije deceniju, razmišljao sam, želio sam da sve prođe kako treba. Vjerovao sam da neće doći do najgoreg, da Jelena neće zauvijek otići. Čovekova nada da će sve, i pored svega, dobro proći u takvim trenucima dobro pomuti razum.

Ali, kako onda, tako i danas kaže da stoji iza njene odluke.

– Jelenin herojski čin uvek je imao moju podršku – nastavlja Goran. – Nikola i ja živimo sa tim. Pričali smo o svemu. Potpuno je svestan poteza i žrtve svoje majke. Kako godine budu odmicale biće sve svesniji i verujem da će imati pravi stav o njenoj hrabroj, požrtvovanoj odluci. Sad je još mlad, ali i te kako zna ko mu je bila majka i šta je sve učinila da bi on došao na svet.

Foto: Privatna arhiva

Prisjećajući se tih 40 dana, koliko je Jelena poživela posle porođaja, Goran sa neizmernim, gotovo opipljivim bolom kaže:

– Tada je bolest, nažalost, uznapredovala i Jelena je pala u komu iz koje se više nije probudila. Teši me to što će živeti kroz našeg Nikolu, a rastužuje što je on nije upamtio, što ne raste uz nju…

Jelenin odlazak unio je tugu i suze u mnoge domove širom Republike Srpske, Srbije i regiona. Reči utehe njenom suprugu Goranu Dunoviću i roditeljima stizale su sa svih strana.

Poslije smrti, Jelena je sahranjena u rodnom Drvaru, gde joj danas žive otac i majka. Do večne kuće ispratila ju je reka ljudi. Došli su mnogobrojni Drvarčani, rodbina i prijatelji, ali i njene komšije i sugrađani iz Prijedora, gde je živela sa suprugom Goranom.

Za nadljudski podvig koji je učinila, Jeleni Trikić je posthumno dodeljena Zlatna plaketa „Večernjih novosti“ u našoj tradicionalnoj akciji „Najplemenitiji podvig“ za 2012.

Foto: Privatna arhiva

Na svečanoj ceremoniji u Skupštini grada Beograda, Milkica je i primila plaketu za ćerku.

– Ovo priznanje je za mog unuka Nikolu – jecajući je tada rekla Milka.

– Za njegovu hrabru mamu Jelenu, moju ćerku. Njena žrtva, da svojom dobrovoljnom smrću podari život svom čedu, nije uzaludna i zaboravljena.

Zastao je dah. Teško je bilo zadržati suze, ne zaplakati…

ZAUVIJEK PAMTIMO PODRŠKU „NOVOSTI“

SIMBOLIČNO priznanje za Jeleninu nadvremensku žrtvu i podvig, Zlatna plaketa „Večernjih novosti“, na posebnom mestu u porodičnoj kući u Drvaru čuvaju njeni majka Milkica i otac Vladimir. Celu deceniju tužni i istovremeno ponosni…

– Plaketa „Večernjih novosti“, došla je u trenutku kad su nam svima podrška i lepa reč bili više nego potreba. Osetili smo da nismo sami. Ljubav koju smo Nikola i ja tada dobili od ljudi iz „Novosti“ nikad se ne zaboravlja. I hvala nam mnogo na svemu – rekao nam je Goran.

ZAVRŠILA EKONOMSKI FAKULTET

TOKOM građanskog rata u BiH, Jelena je sa porodicom izbegla iz Drvara u Prijedor.

Uprkos teškoj bolesti, uspela je i da diplomira na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.

Njen suprug Goran Dunović, profesor srpskog jezika i književnosti, takođe je sa porodicom izbegao iz rodnog Ključa u Prijedor. U gradu na Sani su se i upoznali…

SJEĆANJE I PRIČA ŽIVE I DANAS

OKTOBRA 2012. godine, Radio Drvar proglasio je Jelenu Trikić ličnošću godine.

– Jelena, želimo da dobiješ i ovu bitku – poručivali su Drvarčani, koji su se u velikom broju javljali sa željom da nekako pomognu.

Priča o ovoj hrabroj ženi živi i danas. Po njoj nosi ime ulica u Banjaluci, a u rodnom Drvaru vrtiću je ime „Majka Hrabrost“. U Banjaluci se radi na postavljanju njene biste ispred Kliničkog centra RS i u toku su dogovori Grada i rukovodstva Kliničkog centra oko završetka ovog projekta.

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Društvo

PARADOKS KOJI IZAZIVA NEVJERICU! Doktor ima platu 1.930 KM, a POLICAJAC SA SREDNJOM ŠKOLOM 1.878 KM

Povećanje plata policajcima od 30 odsto već danima je tema žustrih rasprava u Republici Srpskoj. Od juče odluka o toj povišici je stupila na snagu, pa sada najniža neto plata policajca sa srednjom školom iznosi 1.878 KM.
Od 1. aprila prosječna neto plata u MUP Srpske iznosiće 2.177 KM, umjesto dosadašnjih 1.691 KM. Najniža neto plata policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom iznosiće 1.878 KM – pohvalio se ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan.

Lijepo je da profesionalci koji “služe i štite” imaju pristojne plate, ali nije baš prijatno saznanje da policajac ili policajka sa srednjom školom, koji su na početku karijere i rade nejjednostavnije policijske poslove, zarađuju više od onih kojio nas liječe, spasavaju iz požara, ili uče našu djecu i omladinu.

Kada uporedimo naniže plate policajaca sa srednjom školom sa zaradama drugih profesionalaca, koji takođe imaju srednjoškolsko obrazovanje i rade zahtjevne poslove od interesa za zajednicu, računica je jasna: policijska službenica na šalteru prolazi bolje od medicinskih sestara, mašinovođa, a u nekim lokalnim zajednicama i od vatrogasaca.
Kako je za Srpskainfo rekao Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa u Željeznicama RS, osnovna plata mašinovođe je oko 1.000 KM.

– U tih 1.000 KM ugurane su i naknade za noćni rad i rad praznicima i mi smo zbog toga tužili poslodavca. Kad se doda topli obrok, mašinovođa početnik zaradi oko 1.200 KM, kad radi cijeli mjesec – kaže Cvjetković.

Po platama su policajcima najbliži vatrogasci spasioci, ali njihova primanja zavise od grada ili opštine u kojoj rade.
– U Banjaluci najniža plata vatrogasca spasioca iznosi 1.650 KM. Međutim, kad ih poredimo sa policajcima moramo biti pošteni i reći da naši vatrogasci imaju i naknade za topli obrok i prevoz u ukupnom iznosu od skoro 300 KM, što policajci nemaju – kaže Dragan Babić šef Odsjeka za poslove civilne zaštite grada Banjaluka.

Dakle, banjalučki vatrogasci početnici imaju 70-tak maraka više od policajaca istog ranga, ali u nekim lokalnim zajednicama vatrogasci zarađuju manje nego kolege u Banjaluci, pa i manje od policijskih službenika MUP- a RS.

Oni koji zasigurno zarađuju manje nego policajci su medicinske sestre i tehničari. I nakog januarskog linearnog povećanja od 100 KM, te nedavnog povećanja plata od oko 130 KM, medicinari su i dalje potplaćeni, kaže Mirko Šerbedžija predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
– Medicinske sestre i tehničari sa završenom srednjom školom imaju plate od 1.500 do 1.600 KM – kaže Šerbedžiija za Srpskainfo.

Pojašnjava da takve plate primaju i sestre koje dežuraju na odjeljenjima intenzivne njege, i one koje pomažu u opracionim salama, i babice akušerke, koje porađaju žene, i sve druge sestre i tehničari sa zvršenom srednjom Medicinskom školom.
Kad su u pitanju profesionalci sa fakultetskom diplomom, po potplaćenosti prednjače šumarski inženjeri. Inženjeri šumarstva, koji su na početku karijere i većinu radnog vremena provode na terenu, po šumama i gorama Republike Srpske, zarađuju oko 1.500 KM potvrdili su izvori Srpskainfo iz “Šuma RS”.

Kako saznajemo, ni agronomi i tehnolozi ne prolaze baš najbolje na tražištu rada i veliki broj tih inženjera zarađuje manje nego policajci “srednjoškolci”.

Policijski pozornik koji je tek stupio u službu zarađuje više i od profesora u osnovnim i srednjim školama, te skoro jednako kao univerzitetski nastavnici na početku karijere.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, pojasnio je za Srpskainfo da će nastavnici, i nakon povećanja plata, imati manje od 1.900 KM neto plate.
– Nastavnici u osnovnim školama sa povećanjem plate od 10 odsto imaće platu 1.821 KM, a profesori u srednjim školama 1.854 KM – rekao je Gnjatić.

On nije želio da komentariše plate policajaca, ali je ponovo upozorio da mladi sve rijeđe upisuju “prosvjetarske fakultete”, a pogotovo su rijetki bruscoši spremni da studiraju matematiku, fiziku, hemiju i biologiju. Uopšte, prirodne nauke, kako kaže, nisu popularne.

Nije ni čudo što se mladi ne otimaju za najteže studije, kada znaju da ih nakon diplome čeka ozbiljan posao i mizerna plata.

Uopšte, akademska karijera je danas u Republici Srpskoj mnogo manje unosna nego policijska.

Istina, univerzitetski nastavnici na početku karijere, dakle asistenti i viši asistenti, imaju nešto veću platu od policjaca početnika, ali ipak manja primanja od prosjeka plata u MUP-u RS.

Tako asistent ima neto platu od 1.989 KM, što je čak 111 KM više nego najniža policijska plata.

Viši asistent, dakle univerzitetski nastavnik koji je, u pravilu, ili mladi doktor nauka, ili je nadomak doktorata, zarađuje 2.130 KM mjesečno.

Njegova neto plata je dake za oko 15 odsto veća od najniže policijske plate za kadrove sa SSS, ali je i manja od prosječne plate u MUP RS.
I na kraju, ali ne manje bitni – ljekari, ili kako ih narod zove doktori: ljudi u bijelom koji su vijekovima predmet obožavanja i poštovanja, koji spasavaju živote i koji su najodgovorniji za zdravlje nacije.

Sve ih je manje u Republici Srpskoj, a oni koji još o(p)staju su zatrpani poslom i obeshrabreni sve lošijim uslovima rada.
A plata?

– Doktor početnik ima 1.930 KM, a specijalista sa 15 godina staža 2.450 KM plate – kaže Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Znači, ipak bolje doktor nego policajac? Ili ipak nije tako?

Istina, doktorska početnička plata je za 52 marke veća od one koju prima mladi policajac, koji se zaposlio nakon završene srednje škole. Ali, policajac može nakupiti 6 godina staža, dok mladi ljekar završi medicinu. A to znači da će mu se i plata, vjerovatno, povećati.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno