Connect with us

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

OPET PROBLEMI! Nove američke sankcije Kinezima podižu cijene nafte – tržišta uzdrmana!

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, budući da su trgovce pred uskršnje praznike zabrinule nove američke sankcije kupcima iranske nafte.

Na londonskom tržištu se barelom nafte nakon podneva trgovalo po 97 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 66,82 dolara. Juče je zaključena trgovina u plusu 1,18 dolara.

Na američkom tržištu barel je danas poskupio za 1,07 dolara, na 63,54 dolara. Juče je zaključeno trgovanje u plusu 1,14 dolara.

Poticaj cijenama bile su u srijedu nove američke sankcije kineskim uvoznicima iranske nafte.

Američko ministarstvo finansija objavilo je da je uvelo sankcije još jednoj kineskoj nezavisnoj rafineriji zbog kupovine iranske nafte u vrijednosti većoj od milijardu dolara.

Washington do sada nije uvodio sankcije nezavisnim kineskim rafinerijama, između ostalog i zašto što uglavnom ne posluju preko američkog finansijskog sistema. Kineske državne kompanije obustavile su kupovinu iranske nafte kako ne bi prekršile sankcije.

SAD su pojačale pritisak na Iran paralelno indirektnim pregovorima s Teheranom o nuklearnom programu.

Cijene nafte rastu i zbog nagovještaja snažne potražnje u SAD.

Zalihe benzina i destilata pale su prošle sedmice za otprilike po dva miliona barela, objavilo je ministarstvo energetike u srijedu. Zalihe nafte porasle su za skromnih 500.000 barela.

Značajniji rast cijena zakočila su strahovanja da bi američko-kineski trgovinski rat koji su pokrenule “recipročne” američke sankcije na kineski uvoz mogao zakočiti ekonomiju i potražnju za energentima.

“Sudbinu svjetske ekonomije u velikoj će mjeri odrediti odgovor na pitanje tome hoće li SAD i Kina ipak postići dogovor i izbjeći dugotrajni trgovinski rat”, objašnjava Alex Hodes iz StoneX-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) već je blago snizila procjene rasta potražnje u ovoj i idućoj godini, na otprilike 1,3 miliona barela dnevno.

OPEC je odvojeno objavio da je u srijedu barel nafte njegovih članica poskupio 41 cent, na 68,06 dolara, prenosi jutarnji.hr.

Nastavi čitati

Svijet

BOGATAŠ PRIJETI! “Selimo Luj Viton u SAD ako EU ne zaštiti biznis – Brisel kriv za sve!”

Francuski milijarder i najbogatiji Evropljanin Bernar Arno upozorio je da bi gigant luksuzne robe LVMH mogao prebaciti proizvodnju u Sjedinjene Države u slučaju trgovinskog rata. “Brisel će biti kriv ako se to dogodi”, rekao je čelnik LVMH-a, u čijem jezgru je brend “Luj Viton”, tokom godišnje skupštine akcionara.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje jeobjavio da svima obustavlja carine na 90 dana, osim Kini. EU je odmah pauzirala svoje protivcarine, izrazivši nadu da će u sljedeća tri mjeseca postići dogovor s Vašingtonom.

Arno smatra da je EU ta koja mora preuzeti odgovornost za pronalaženje sporazuma koji štiti njene interese bez podizanja carina.

SAD je glavno tržište za LVMH, pa bi kompanija bila izrazito izložena trgovinskom ratu između Bruxellesa i Washingtona. Arnault je istakao da će, ako dvije strane ne postignu dogovor, više carine natjerati LVMH i druge evropske kompanije da presele poslovanje u Sjedinjene Države.

“Ako Evropa ne bude mogla inteligentno pregovarati, biće posljedica za mnoga preduzeća”, uvjeren je.

Arnault, koji je prisustvovao Trampovoj inauguraciji u januaru, podržao je Trampov plan smanjenja poreza i birokratije koji za cilj ima navesti proizvođače da presele proizvodnju u SAD. Danas je kritikovao EU kao “birokratsku silu koja troši svoje vrijeme izdajući propise koji su nažalost nametnuti svim zemljama članicama i koji kažnjavaju ekonomske sektore”.

Potvrdio je da želi da EU i SAD uspostave “zonu slobodne trgovine”, što je ideja koju je već iznio američki milijarder Elon Musk, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA DRUGIH INSTRUKCIJA OD VRHOVNOG KOMANDANTA”: Prva reakcija Rusije na prijetnje SAD da će se povući iz pregovora

Peskov je istakao da Moskva nije obaviještena o pozivima evropskih zemalja za mir u Ukrajini.

Moratorijum na udare na objekte energetske infrastrukture je istekao, a od ruskog predsjednika Vladimira Putina nije bilo drugih uputstava u vezi sa njegovim poštovanjem, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“U ovom trenutku nema drugih instrukcija od vrhovnog komandanta, ruskog predsjednika Vladimira Putina”, rekao je on novinarima, odgovarajući na pitanje o daljim akcijama u vezi sa udarima na energetske objekte.

Prema njegovim riječima, već je postignut određeni napredak u vezi sa privremenim moratorijumom na napade na energetske objekte, ali predstoji još mnogo razgovora.

“Ovo je pitanje koje vjerovatno treba da se postavi u Vašingtonu. Vjerujemo da se određeni napredak već može konstatovati. Taj napredak je vezan za moratorijum, privremeni moratorijum kojeg se pridržavala Rusija, moratorijum na ne gađanje objekata energetske infrastrukture. Prema tome, određeni pomaci su već napravljeni, ali, naravno, predstoji još mnogo teških diskusija”, odgovorio je Peskov na pitanje koliko je po mišljenju Kremlja, vjerovatno da bi SAD mogle da se povuku iz mirovnog procesa u Ukrajini.

On je istakao da se Rusija pridržavala moratorijuma u vezi sa napadima na energetske objekte, što se, kako je naveo, ne može reći za Ukrajinu. Kijev s druge strane, tvrdi da Rusija krši postignut dogovor o ne napadanju energetskih postrojenja. Peskov je istakao da Moskva nije obaviještena o pozivima evropskih zemalja za mir u Ukrajini.

“Nismo čuli ni za kakve pozive na mir iz Evrope u posljednje vrijeme. Naprotiv, ima poziva na dalju militarizaciju, na militarizaciju same Evrope, militarizaciju Ukrajine i tako dalje”, rekao je Peskov.

Kako je naveo, Rusija nastoji da riješi konflikt u Ukrajini uzimajući u obzir svoje interese i otvorena je za dijalog. Peskov je naglasio da se kontakti između Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa mogu brzo dogovoriti ako bude potrebno.

“Rusija nastoji da riješi ovaj konflikt, da obezbijedi sopstvene interese i otvorena je za dijalog. Mi nastavljamo ovaj dijalog. Trenutno nema planiranih kontakata za ovu nedjelju, ali, s druge strane, uspostavljeni kanali komunikacije omogućavaju nam da se veoma brzo dogovorimo o takvom razgovoru ako bude potrebno”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno